§ 11 UWG – Povreda poslovnih ili operativnih tajni
- § 11 UWG – Povreda poslovnih ili operativnih tajni
- Postupanje u svrhu konkurencije
- Pojam poslovne i operativne tajne
- Otkrivanje tajni prema § 11 st. 1 UWG
- Korištenje tajni prema § 11 st. 2 UWG
- Unutrašnja strana djela
- Pravne posljedice kršenja
- Vaše prednosti uz advokatsku podršku
- Često postavljana pitanja – FAQ
§ 11 UWG – Povreda poslovnih ili operativnih tajni
§ 11 UWG štiti povjerljive poslovne informacije od izdaje i nelojalnog korištenja. Podrazumijevaju se informacije koje su ekonomski vrijedne za preduzeće, ne smiju biti opštepoznate i stoga su zaštićene odgovarajućim mjerama tajnosti. To mogu biti, naprimjer, liste klijenata, cjenovnici, interne kalkulacije, tehnički postupci ili osjetljivi podaci o ponudama. Kažnjivo je djelovanje onoga ko takve tajne kao zaposlenik neovlašteno proslijedi tokom radnog odnosa ili ko takvu tajnu nezakonito pribavi i zatim koristi u svrhu konkurencije ili dalje širi. Zakon time štiti ne samo pogođeno preduzeće, već i poštenu konkurenciju, jer niko ne bi smio ostvarivati nelojalnu prednost zloupotrebom tuđeg znanja.
Odredba § 11 UWG zabranjuje neovlašteno otkrivanje povjerljivih informacija preduzeća ili njihovo korištenje za vlastitu prednost u konkurenciji. Zaštićena su interna znanja koja nisu namijenjena vanjskim licima i čija zloupotreba može naštetiti pogođenom preduzeću.
Peter HarlanderHarlander & Partner Rechtsanwälte „Zaštita poslovnih i operativnih tajni je ključna za funkcionalnu konkurenciju, jer već neovlašteno proslijeđivanje ili korištenje povjerljivih informacija može uzrokovati značajnu ekonomsku štetu.“
Pravna zaštita prema § 11 UWG
§ 11 UWG štiti poslovne i operativne tajne od neovlaštenog otkrivanja i korištenja. Cilj ove odredbe je zaštita preduzeća od konkurentskih nedostataka koji mogu nastati ako povjerljive informacije dođu do konkurenata ili se koriste u tuđe svrhe.
Zaštićene su informacije za čije čuvanje tajnosti postoji opravdan ekonomski interes. Ako takve informacije nekontrolisano dospiju u javnost, to može dovesti do značajnih nedostataka za pogođeno preduzeće i narušiti konkurenciju.
Postupanje u svrhu konkurencije
Kažnjivost prema § 11 UWG pretpostavlja da se radnja vrši u svrhu konkurencije. Pojam konkurencije opisuje ekonomski konkurentski odnos između preduzeća ili osoba koje se takmiče za iste kupce, narudžbe ili tržišne udjele.
Da bi postojalo djelovanje u svrhu konkurencije, moraju biti ispunjeni uslovi konkurentskog odnosa i konkurentske namjere.
Konkurentski odnos
Konkurentski odnos postoji kada dva ili više preduzeća djeluju na istom tržištu i takmiče se za iste kupce ili poslovne prilike. Učesnici ne moraju biti direktni konkurenti. Dovoljno je da je radnja pogodna za poboljšanje konkurentske pozicije preduzeća u odnosu na druge učesnike na tržištu.
Namjera konkurencije
Konkurentska namjera znači da počinilac svjesno teži promovisanju vlastite konkurencije ili konkurencije drugog. Samo proslijeđivanje ili korištenje tajne nije dovoljno. Ključno je da se radnja preduzima upravo radi ostvarivanja ekonomske prednosti u konkurenciji.
Pojam poslovne i operativne tajne
Zaštita prema § 11 UWG pretpostavlja postojanje poslovne ili operativne tajne.
Poslovna tajna odnosi se na komercijalne ili ekonomske informacije preduzeća. To uključuje liste klijenata, cjenovnike, kalkulacije ili marketinške strategije.
Operativna tajna odnosi se na tehničke ili organizacione procese, kao što su proizvodni postupci, tehnički crteži ili posebni proizvodni procesi.
Da bi se primijenila zaštita prema § 11 UWG, mora biti ispunjeno nekoliko uslova. Informacija mora imati vezu s preduzećem, ne smije biti javno dostupna i preduzeće mora imati opravdan interes za čuvanje tajnosti.
Informacija mora imati vezu s preduzećem i ne smije biti opštepoznata ili lako dostupna. Nadalje, mora postojati opravdan ekonomski interes za njeno čuvanje tajnosti. Mora biti prepoznatljivo da preduzeće zaista želi čuvati dotičnu informaciju u tajnosti i da preduzima odgovarajuće mjere za očuvanje povjerljivosti.
Razgraničenje od opštepoznatih informacija
Nije svaka informacija iz preduzeća automatski zaštićena. Ključno je da se radi o sadržajima koji nisu javno poznati ili lako dostupni. Čim informacije postanu slobodno dostupne ili se mogu pribaviti bez velikog napora, pravna zaštita prestaje.
Opštepoznati su, naprimjer, podaci koji su već objavljeni ili proizlaze iz uobičajenih tržišnih posmatranja. Iskustva i vještine koje zaposlenici stiču tokom svog rada također u principu ne spadaju u zaštićeno područje.
Međutim, takva znanja mogu postati dio zaštićenog područja ako prevazilaze puko iskustveno znanje i odnose se na konkretne, povjerljive informacije preduzeća. Tada više nije odlučujuća lična sposobnost zaposlenika, već tajni karakter informacije.
Sebastian RiedlmairHarlander & Partner Rechtsanwälte „Jasno razgraničenje između poslovnih ili operativnih tajni i opštepoznatih informacija je ključno u praksi.“
Otkrivanje tajni prema § 11 st. 1 UWG
Zaposlenici često dobijaju pristup povjerljivim informacijama u okviru svoje profesionalne djelatnosti, koje mogu biti od značajne vrijednosti za konkurentnost preduzeća. Iz tog razloga, § 11 st. 1 UWG pod određenim uslovima kažnjava neovlašteno otkrivanje takvih informacija.
Otkrivanje tajne postoji ako zaposlenik poslovnu ili operativnu tajnu, koja mu je povjerena na osnovu radnog odnosa ili mu je na drugi način postala dostupna, bez saglasnosti preduzeća proslijedi drugim osobama. Pri tome je nebitno u kojem obliku se proslijeđivanje vrši. I usmene poruke, kao i pisane ili elektronske transmisije mogu ispuniti elemente krivičnog djela. Već omogućavanje pristupa povjerljivoj informaciji može biti dovoljno.
Uslov je, međutim, da se otkrivanje vrši u svrhu konkurencije i da je stoga usmjereno na promovisanje vlastite konkurencije ili konkurencije drugog.
Zaposleni
Nije svaka osoba u okruženju preduzeća automatski obuhvaćena pojmom zaposlenika. Pojam zaposlenika se široko tumači i obuhvata sve osobe koje su na osnovu radnog odnosa uključene u poslovnu organizaciju i time dobijaju pristup internim informacijama.
Ovdje spadaju radnici, namještenici, pripravnici i praktikanti. Pod određenim uslovima, i direktori ili drugi rukovodeći zaposlenici mogu se smatrati zaposlenicima. Odlučujuća nije konkretna pozicija unutar preduzeća, već uključenost u radni odnos i time omogućen pristup povjerljivim informacijama.
Međutim, samostalni preduzetnici ili druge osobe koje nisu u radnom odnosu s preduzećem nisu obuhvaćene. One se, međutim, pod određenim okolnostima mogu smatrati odgovornim prema drugim odredbama, posebno prema § 11 st. 2 UWG, ako nezakonito pribave ili iskoriste poslovne ili operativne tajne.
Pribavljanje tajne putem radnog odnosa
Za primjenjivost § 11 st. 1 UWG potrebno je da je zaposlenik dotičnu informaciju pribavio upravo na osnovu svog radnog odnosa. Tajna mu je morala biti ili izričito povjerena ili mu je postala dostupna na osnovu njegove djelatnosti.
Između profesionalne djelatnosti i poznavanja tajne mora postojati veza. To je slučaj kada zaposlenik zbog svoje pozicije ima uvid u liste klijenata, kalkulacije, tehničku dokumentaciju ili interne strategije preduzeća. Nije potrebno, međutim, da se informacija izričito preda. Dovoljno je da je pristup omogućen djelatnošću u preduzeću.
Proslijeđivanje informacija tokom važećeg radnog odnosa
Proslijeđivanje tajni je kažnjivo samo ako se dogodi tokom važećeg radnog odnosa. To znači da je zaštita posebno jaka dok je osoba još uvijek aktivna u preduzeću.
Proslijeđivanje već postoji ako treća strana dobije mogućnost pristupa informaciji. Nije važno da li se informacija zaista koristi. Već samo omogućavanje pristupa može biti dovoljno.
Nakon prestanka radnog odnosa primjenjuju se druga pravila. Ipak, postupanje s povjerljivim informacijama i nakon toga ostaje pravno osjetljivo. U takvim slučajevima, posebno se mogu primijeniti odredbe o zaštiti poslovnih tajni prema §§ 26a i dalje UWG, kao i građanskopravni zahtjevi pogođenog preduzeća.
Korištenje tajni prema § 11 st. 2 UWG
Zaštita poslovnih i operativnih tajni nije ograničena na zaposlenike preduzeća. § 11 st. 2 UWG obuhvata i osobe koje same nisu u radnom odnosu s nosiocem tajne, ali neovlašteno koriste povjerljive informacije ili ih prosljeđuju drugima.
Korištenje tajne postoji kada se povjerljive informacije ekonomski iskoriste ili se učine dostupnim drugim osobama. Pri tome nije potrebno da se zaista ostvari konkurentska prednost. Dovoljno je da je radnja usmjerena na to da se promoviše vlastita konkurencija ili konkurencija treće strane.
Ko je saznao za tuđu poslovnu ili operativnu tajnu, ne smije je stoga bez saglasnosti ovlaštenog preduzeća koristiti ili otkrivati, ako se to vrši u svrhu konkurencije.
Korištenje nezakonito pribavljenih informacija
Ovom odredbom zakonodavac sprečava da osobe iz tuđeg znanja izvlače ekonomske koristi, iako nisu na zakonit način pribavile osnovne informacije.
Ekonomska upotreba postoji posebno kada počinilac koristi informaciju za poboljšanje vlastitih proizvoda ili usluga, na osnovu nje razvija konkurentske ponude ili je ciljano koristi za pridobijanje kupaca.
Nije odlučujuće da li se zaista ostvaruje ekonomski uspjeh. Već korištenje informacije je dovoljno, pod uslovom da se vrši u konkurentske svrhe.
Proslijeđivanje trećim licima
Pored vlastitog korištenja, obuhvaćeno je i proslijeđivanje poslovnih ili operativnih tajni drugim osobama. Ko otkrije povjerljive informacije, omogućava drugim osobama da te informacije koriste za vlastite svrhe i iz njih izvlače ekonomske koristi.
Pod proslijeđivanjem se podrazumijeva svaki oblik omogućavanja pristupa. Pri tome nije bitno da li se informacija obznanjuje velikom broju osoba. Već obavještavanje jedne osobe može biti dovoljno.
Posebno je problematično proslijeđivanje konkurentima ili osobama koje su u ekonomskoj vezi s konkurencijom. Otkrivanjem povjerljivih informacija, oni mogu poboljšati svoju tržišnu poziciju, a da sami nisu razvili dotična znanja.
Peter HarlanderHarlander & Partner Rechtsanwälte „Proslijeđivanje značajno pojačava posljedice kršenja tajne, jer se šteta često umnožava. “
Nezakonito pribavljanje poslovnih ili operativnih tajni
Ne samo korištenje, već i pribavljanje tajne može biti nedopušteno. Zakon time štiti preduzeća ne samo od izdaje već poznatih tajni, već i od ciljanih pokušaja da se dođe do povjerljivih informacija.
Zakon zabranjuje pribavljanje poslovnih ili operativnih tajni nedozvoljenim metodama. To uključuje i kršenja zakona, kao i ponašanja koja, iako nisu nužno kažnjiva, krše pravila poštene konkurencije. Cilj ove odredbe je zaštita preduzeća od toga da treće strane nedozvoljenim metodama dođu do povjerljivih znanja.
Pribavljanje nezakonitim radnjama
Posebno jasan oblik nedozvoljenosti postoji kada pribavljanje krši važeće pravo. Nezakonitost nastaje već nedozvoljenim pribavljanjem informacije. Da li osoba kasnije koristi tajnu, za to nije bitno.
To uključuje radnje poput krađe, prevare, podmićivanja ili drugih nezakonitih pristupa povjerljivim informacijama.
To uključuje radnje kod kojih se prekoračuju zakonske granice kako bi se došlo do podataka. Takvi postupci duboko zadiru u prava pogođenog preduzeća.
Pribavljanje nepoštenim ponašanjem
Pored kršenja zakona, odredba obuhvata i slučajeve u kojima se informacije pribavljaju nelojalnim ponašanjem. Nelojalno djeluje onaj ko na način koji protivrječi principima poštene konkurencije dođe do povjerljivih informacija.
Takvi slučajevi postoje kada neko ciljano pokušava pribaviti informacije na nepošten ili prikriven način. Pri tome nije u prvom planu kršenje zakona, već nepošteno postupanje.
To uključuje ciljane mjere špijunaže, pribavljanje informacija prevarom ili druge radnje koje, iako ne moraju nužno biti kažnjive, smatraju se nemoralnim ili protivnim konkurenciji.
Unutrašnja strana djela
Za kažnjivost prema § 11 UWG nije dovoljno da se poslovna ili operativna tajna zaista otkrije, koristi ili proslijedi. Zakon, pored toga, zahtijeva da počinilac ima određeni unutrašnji stav prema svom djelovanju. U pravnoj nauci se to naziva unutrašnja strana djela.
Unutrašnja strana djela odnosi se na pitanje šta je počinilac znao, želio ili barem smatrao mogućim kada je djelovao. Pri tome se provjerava da li je osoba svjesno djelovala i znala šta radi. Istovremeno, radnja mora biti usmjerena na promovisanje vlastite konkurencije ili konkurencije drugog. Na taj način zakon osigurava da nije svako slučajno ili neželjeno proslijeđivanje povjerljivih informacija kažnjivo.
Umišljaj
Za kažnjivost prema § 11 UWG, počinilac mora djelovati namjerno. Stoga mora prepoznati ili barem smatrati mogućim da se radi o poslovnoj ili operativnoj tajni. Istovremeno, mora biti svjestan da njegovo djelovanje dovodi do otkrivanja, proslijeđivanja ili korištenja ove povjerljive informacije.
To znači da počinilac barem prepoznati mora, da je informacija povjerljiva i da je preduzeće ne želi javno objaviti. Radnja pri tome ne smije biti samo slučajna, već mora biti svjesno preduzeta.
To može posebno postojati kod:
- svjesnog proslijeđivanja povjerljivih informacija trećim licima,
- ciljanog korištenja internih poslovnih informacija za vlastite svrhe,
- znanja o ekonomskom značaju i povjerljivosti informacije.
Ako nedostaje ova svijest, naprimjer zato što osoba greškom smatra informaciju javno dostupnom, u principu ne postoji namjera. Samo nehotično ili slučajno djelovanje nije dovoljno za kažnjivost prema § 11 UWG.
Pravne posljedice kršenja
Kršenje § 11 UWG može imati i krivičnopravne i građanskopravne posljedice. Pogođena preduzeća imaju više mogućnosti da se suprotstave neovlaštenom korištenju ili proslijeđivanju svojih tajni.
Pri tome je ključno da zakonodavac ne samo sankcioniše počinioca, već i preduzeću daje instrumente za ograničavanje nastale štete i sprečavanje budućih kršenja.
Krivične posljedice
Ko prekrši § 11 UWG, mora računati s sudskom kaznom. Ovisno o težini prekršaja, prijete novčane kazne ili kazne zatvora. Cilj je efikasno sankcionisati i odvratiti od nelojalnog ponašanja.
Posebnost je u tome što je § 11 UWG krivično djelo po privatnoj tužbi. Krivično djelo po privatnoj tužbi je krivično djelo koje tužilaštvo ne goni automatski. Umjesto toga, oštećeni mora sam pokrenuti krivično gonjenje i nastupiti kao privatni tužilac. Zakonodavac polazi od pretpostavke da su prvenstveno povrijeđeni interesi pogođenog preduzeća i da ono stoga samo treba odlučiti da li će se pokrenuti krivično gonjenje.
Za preduzeća to znači da moraju aktivno djelovati u slučaju kršenja. Bez odgovarajuće privatne tužbe, u principu nema krivičnog kažnjavanja počinioca. Brza reakcija je stoga često ključna za efikasno ostvarivanje vlastitih prava.
Građanskopravne posljedice
Pored krivičnog prava, preduzećima su na raspolaganju i građanskopravni zahtjevi. Oni imaju za cilj nadoknadu nastale štete i sprečavanje daljnjih kršenja.
U prvom planu je mogućnost direktnog postupanja protiv počinioca i pozivanja na odgovornost. Posebno je važno da preduzeća brzo reaguju kako bi izbjegla daljnje nedostatke.
Tipični zahtjevi su:
- Prestanak daljnjih kršenja
- Naknada štete za nastale gubitke
- Uklanjanje nezakonitih stanja
U praksi je posebno važna mogućnost brze sudske zaštite. Preduzeća mogu podnijeti privremenu mjeru prema § 24 UWG u slučaju prijetnje ili već izvršene povrede. Time se daljnje korištenje ili proslijeđivanje poslovnih ili operativnih tajni može odmah zabraniti, čak i prije okončanja konačnog postupka.
Ovi zahtjevi omogućavaju aktivno djelovanje protiv zloupotrebe poslovnih tajni i zaštitu vlastite konkurentske pozicije.
Vaše prednosti uz advokatsku podršku
Upravo kod poslovnih i operativnih tajni često se radi o visokim ekonomskim vrijednostima i kompleksnim pravnim razgraničenjima. Već male greške mogu dovesti do gubitka prava ili neuspjeha postupka. Rana pravna podrška osigurava da osigurate i ciljano ostvarite svoju poziciju.
Advokat vam pomaže ne samo u pravnoj procjeni, već i u strateškom pristupu, naprimjer da li su krivičnopravni koraci, građanskopravni zahtjevi ili oboje smisleni. Istovremeno osigurava da se svi uslovi uredno dokažu, što je u praksi često ključno.
Vaše konkretne prednosti:
- Brza procjena da li zaista postoji zaštićena tajna
- Ciljano ostvarivanje zahtjeva, npr. prestanak ili naknada štete
- Sigurno dokazivanje, kako bi se kršenja uopšte mogla goniti
Sebastian RiedlmairHarlander & Partner Rechtsanwälte „Pravnim savjetovanjem izbjegavate nepotrebne rizike i povećavate šanse za efikasnu zaštitu vašeg poslovnog znanja.“