Ustupanje radne snage iz država EU/EGP-a ili Švicarske u Austriju

Ustupanje radne snage iz država EU/EGP-a ili Švicarske u Austriju

O ustupanju radne snage od strane preduzeća sa sjedištem u državi EU/EGP-a ili Švicarskoj u Austriju radi se kada strano preduzeće svoje radnice i radnike ciljano ustupa austrijskom preduzeću radi obavljanja rada, pri čemu radni odnos i dalje postoji sa stranim poslodavcem, ali se stvarna djelatnost obavlja u austrijskom pogonu. Ova konstelacija u Austriji podliježe naročito Zakonu o ustupanju radne snage (AÜG) kao i obaveznim zaštitnim propisima radnog prava, na primjer o naknadi, radnom vremenu i godišnjem odmoru, a dodatno je popraćena Zakonom o suzbijanju socijalnog i platnog dampinga (LSD-BG), koji osigurava minimalne standarde i kontrolne mehanizme.

Ustupanje radne snage u Austriju znači da preduzeće iz EU, EGP-a ili Švicarske svoje radnike privremeno ustupa austrijskom pogonu, gdje su oni integrisani u taj pogon i slijede njegova uputstva.

Peter Harlander
Harlander & Partner Rechtsanwälte „Odlučujuće je da radna snaga radi u austrijskom pogonu, ali ostaje zaposlena kod stranog poslodavca.“

Privrednopravni preduslovi

Ustupanje radne snage iz država EU/EGP-a ili Švicarske u Austriju nije slobodna djelatnost, već regulisana djelatnost u smislu člana 94 tačka 72 GewO (Austrijski privredni zakon). Preduzeća stoga smiju obavljati ovu djelatnost samo ako u potpunosti ispunjavaju zakonske preduslove.

Zakonodavac time osigurava da samo kvalifikovana i zakonito aktivna preduzeća ustupaju radnu snagu. Za praksu to znači: već prije prvog angažmana moraju se ispitati i dokazati svi privrednopravni zahtjevi.

Centralne pretpostavke su:

• zakonito sjedište u državi porijekla s ovlaštenjem za ustupanje radne snage
• dokaz o ovlaštenju za obavljanje djelatnosti, ukoliko je djelatnost u državi porijekla regulisana
• dokazivo obavljanje profesije, ako u državi porijekla ne postoji regulacija
• prethodna prijava prekogranične djelatnosti kod nadležnog austrijskog organa

Pored ovog redovnog slučaja postoje i posebne konstelacije u kojima ne postoji komercijalno ustupanje radne snage. To se odnosi na slučajeve u kojima preduzeće stavlja radnu snagu na raspolaganje samo povremeno ili ne u okviru sopstvene djelatnosti ustupanja.

U tim situacijama primjenjuje se član 17 AÜG. Umjesto ovlaštenja za obavljanje djelatnosti tada postoji naknadna obaveza prijave organu nadležnom za privredu, koja se mora ispuniti najkasnije do isteka mjeseca koji slijedi nakon prvog ustupanja.

Za praksu je odlučujuće razgraničenje:

• komercijalno ustupanje → preduslovi
• nekomercijalno ustupanje → obaveza prijave prema članu 17 AÜG

Ova razlika je bitna jer pogrešna klasifikacija može dovesti do toga da se previde zakonske obaveze i zaprijete upravne kazne.

Time postaje jasno: privrednopravni preduslovi čine osnovu za svako zakonito ustupanje radne snage u Austriju i moraju biti u potpunosti razjašnjeni prije operativnog angažmana.

Okvirni uslovi prava tržišta rada

Okvirni uslovi prava tržišta rada određuju pod kojim preduslovima se radna snaga iz država EU/EGP-a ili Švicarske smije angažovati u Austriji. Oni čine vezu između evropskog prava i nacionalne zaštite tržišta rada.

Centralna osnova je sloboda kretanja radnika prema članu 45 UFEU unutar EU. Ona omogućava radnicama i radnicima da rade u drugoj državi članici bez potrebe za klasičnom radnom dozvolom. Zbog toga je ustupanje iz država EU/EGP-a u pravilu moguće bez dozvole.

Ova sloboda, međutim, ne vrijedi bez ograničenja. Ona pretpostavlja da ustupanje stvarno odgovara zakonskim kriterijima i da se ne klasifikuje kao neki drugi model.

Okvirni uslovi prava na boravak

Okvirni uslovi prava boravka određuju pod kojim preduslovima ustupljena radna snaga iz država EU/EGP-a ili Švicarske smije raditi u Austriji. Oni se nadovezuju na evropsko pravo na slobodu kretanja i od centralnog su značaja za praksu.

Konkretna pravila o boravku proizlaze iz Direktive o slobodi kretanja 2004/38/EZ. Ona utvrđuje pod kojim preduslovima osobe smiju boraviti u drugoj državi EU.

Za praksu vrijedi:

• Boravak do tri mjeseca je u pravilu moguć bez posebnih formalnosti
• kod boravka dužeg od tri mjeseca potrebna je potvrda o prijavi (Anmeldebescheinigung)
• Preduslov je stvarno zaposlenje ili ekonomska djelatnost

Ova pravila vrijede i u okviru ustupanja radne snage, sve dok se radi o državljanima iz država EU/EGP-a ili Švicarske.

Prava ustupljene radne snage

Ustupljena radna snaga nije ostavljena bez prava, već je sveobuhvatno zaštićena Zakonom o ustupanju radne snage (AÜG). Cilj je da se ona u pogonu korisnika tretira kao uporediva stalna radna snaga.

Centralno je načelo jednakosti. Radna snaga ne smije u bitnim radnim uslovima biti u lošijem položaju od uporedivih radnika u pogonu korisnika.

Tu spadaju posebno:

• Naknada na nivou kolektivnog ugovora
• isti radni uslovi kao u pogonu angažmana
• Pristup pogonskim objektima, ukoliko je to uobičajeno

Radna snaga osim toga ima pravo na to da prije početka ustupanja bude jasno informisana o mjestu angažmana, djelatnosti i uslovima. Time ona može donijeti utemeljenu odluku o angažmanu.

Sebastian Riedlmair
Harlander & Partner Rechtsanwälte „Još jedna važna tačka je zaštita od izbjegavanja pravila. Ustupanje se ne smije koristiti za zaobilaženje radnopravnih propisa ili nametanje lošijih uslova. “

Naknada i jednak tretman

Naknada spada u centralne zaštitne mehanizme u AÜG-u. Ustupljena radna snaga ima pravo na primjerenu i uobičajenu lokalnu naknadu, koja se orijentiše prema kolektivnom ugovoru pogona korisnika.

To konkretno znači:
Radna snaga mora biti plaćena barem prema nivou mjerodavnom prema kolektivnom ugovoru ili zakonu za uporedive radnike.

Ključna načela su:

• bez dampinga plata putem prekograničnog ustupanja
• primjena austrijskih kolektivnih ugovora
• uzimanje u obzir dodataka i doplataka

Načelo jednakosti, međutim, ide dalje od same naknade. Ono obuhvata i:

• propise o radnom vremenu
• pauze i periode odmora
• ostale bitne radne uslove

Prekršaji u ovoj oblasti smatraju se naročito teškim. Ako su radnici nedovoljno plaćeni ili u lošijem položaju, redovno postoji prekršaj protiv prava o suzbijanju platnog i socijalnog dampinga. Posljedice su visoke novčane kazne i naknadne isplate.

Radno vrijeme i godišnji odmor

Radno vrijeme i prava na godišnji odmor ustupljene radne snage u suštini se ravnaju prema Zakonu o ustupanju radne snage (AÜG). Cilj je osigurati da ustupljeni radnici ne budu u lošijem položaju od uporedivih zaposlenika u pogonu korisnika.

Za praksu to znači: u pravilu vrijede propisi o radnom vremenu pogona korisnika. Ustupljena radna snaga stoga radi u isto vrijeme i pod istim uslovima kao i stalno osoblje.

Ključna načela su:

• preuzimanje modela radnog vremena koji vrijede u pogonu
• pridržavanje zakonskih maksimalnih radnih vremena
• bez sistematskog stavljanja u lošiji položaj kod radnih vremena

I kod godišnjeg odmora vrijedi načelo jednakog tretmana. Radna snaga ima pravo na minimalni godišnji odmor predviđen u Austriji, ukoliko je on povoljniji nego u državi porijekla.

Za preduzeća je odlučujuće: radno vrijeme i godišnji odmor nisu oblasti koje se mogu slobodno oblikovati, već podliježu strogim zakonskim odredbama.

Otkaz i zaštitne odredbe

Prestanak radnog odnosa i kod ustupanja u pravilu ostaje zadatak ustupioca. Ipak, tokom angažmana u pogonu korisnika primjenjuju se austrijske zaštitne odredbe.

Ustupljena radna snaga ima pravo na to da se primjenjuju ista pravila o otkazu kao i kod uporedivih radnika u Austriji. To se naročito odnosi na otkazne rokove, otkazne termine i zaštitu od neopravdanog prestanka radnog odnosa.

Centralni zaštitni mehanizmi su:

• pridržavanje zakonskih i kolektivno-ugovornih otkaznih rokova
• pravo na odštetu zbog otkaza u slučaju prekršaja
• zaštita od neopravdanog otpuštanja

Dodatno vrijede važni zaštitni propisi, na primjer u oblasti zaštite radnika, zaštite majčinstva ili zaštite omladine. Njih se moraju pridržavati i ustupilac i korisnik.

Time se pokazuje: i kod prestanka radnog odnosa ustupljena radna snaga ostaje sveobuhvatno zaštićena austrijskim radnim pravom.

Obaveza socijalnog osiguranja

Obaveza socijalnog osiguranja kod ustupanja radne snage ravna se prema članu 12 Uredbe 883/2004. On osigurava da radna snaga bude osigurana samo u jednoj državi. Mjerodavno nije samo mjesto rada, već stvarna, pravna klasifikacija angažmana.

Potvrda A1 potvrđuje koje pravo o socijalnom osiguranju važi i mora se predočiti prilikom kontrola. Ona je, međutim, samo dokaz i nije odlučujuća za pravnu ocjenu. Stoga i bez A1 ne važi automatski austrijsko pravo.

Dodjela se vrši prema sljedećim načelima:

• Država porijekla, ako angažman ispunjava preduslove pravila EU, naročito ako je od samog početka privremen (u pravilu do 24 mjeseca) i ako radna snaga ostaje dodijeljena stranom poslodavcu
• Austrija, čim ovi preduslovi nisu (više) ispunjeni, naročito ako angažman traje duže ili ako je stvarni fokus djelatnosti u Austriji

U izuzetnim slučajevima socijalno osiguranje može ostati u državi porijekla i duže od 24 mjeseca, ako nadležni organi postignu odgovarajući sporazum.

Greške u ovoj oblasti često dovode do naknadnih isplata doprinosa i upravnih kazni, zbog čega je pažljivo pravno ispitivanje prije angažmana odlučujuće.

Obaveze ustupioca

Ustupilac prema Zakonu o ustupanju radne snage (AÜG) snosi centralnu odgovornost za zakonito provođenje ustupanja. On ostaje pravni poslodavac radne snage i mora osigurati da se poštuju sve zakonske odredbe.

Obaveze pri tome idu dalje od čistih formalnosti. Ustupilac se mora aktivno pobrinuti da ustupanje sadržajno i organizaciono teče ispravno.

Centralne obaveze su:

• zakonita organizacija ustupanja prije početka angažmana
• pridržavanje austrijskih uslova o naknadama i radu
• osiguravanje da su ispunjene sve zakonske odredbe

Ako ustupilac prekrši ove obaveze, on direktno odgovara. U praksi to često dovodi do upravnih kazni ili naknadnih potraživanja.

Obaveze prijave ustupioca

Obaveze prijave spadaju u najvažnije zahtjeve u okviru ustupanja. One osiguravaju da organi mogu kontrolisati angažman radne snage. Ustupilac mora svako ustupanje prije početka rada prijaviti Centralnoj koordinacionoj službi (ZKO). Ova prijava je obavezna i ne smije se obaviti naknadno.

Prijava mora naročito sadržavati sljedeće podatke:

• podatke o ustupiocu i korisniku
• lične podatke radne snage
• početak, trajanje i mjesto angažmana
• naknadu i djelatnost

Važno je da prijava bude potpuna i tačna. Greške ili propusti dovode do toga da postoji prekršaj, čak i ako bi samo ustupanje po sebi bilo dopušteno.

Obaveze informisanja prema radnoj snazi

Ustupilac je dužan prije početka ustupanja sveobuhvatno informisati radnu snagu. Ova obaveza proizlazi iz AÜG-a i služi zaštiti radnika. Informacija mora biti tako oblikovana da radna snaga poznaje sve bitne uslove angažmana. Samo tada ona može punovažno pristati na angažman.

Bitni sadržaji su:

• mjesto i vrsta djelatnosti
• trajanje angažmana
• radno vrijeme i plaćanje

Informacije moraju biti pružene jasno, potpuno i blagovremeno. Nejasni ili nedostajući podaci mogu dovesti do toga da ustupanje postane pravno osporivo.

Držanje dokumentacije spremnom

Ustupilac mora osigurati da sva relevantna dokumentacija u svakom trenutku bude dostupna za kontrole. Ova obaveza je centralni dio kontrolnih mehanizama.

Dokumentacija se mora držati spremnom ili direktno na mjestu angažmana ili lako dostupna u zemlji.

U najvažnije dokumente spadaju:

• ugovor o radu ili potvrda o radu (Dienstzettel)
• dokumentacija o platama i dokazi o isplatama

Ova dokumentacija mora biti potpuna i ažurna. Organi redovno provjeravaju da li se poštuju zakonske odredbe.

Ko ne ispuni ovu obavezu, čini upravni prekršaj koji se kažnjava značajnim novčanim kaznama.

Obaveze korisnika

Pogon korisnika snosi centralnu odgovornost jer radna snaga stvarno radi u njegovom pogonu i podliježe njegovim uputstvima. AÜG mu stoga dodjeljuje jasne obaveze.

Posebno je važna odgovornost za zaštitu radnika i sigurnost na radu. Korisnik mora osigurati da se radna snaga angažuje pod sigurnim i zakonski usklađenim uslovima. Dodatno postoje sveobuhvatne obaveze saradnje i informisanja prema ustupiocu. Korisnik mora pružiti sve informacije koje su neophodne kako bi ustupilac mogao ispuniti svoje zakonske obaveze.

To posebno uključuje:

• podaci o radnim uslovima i trajanju angažmana
• informacije o ispravnoj klasifikaciji prema kolektivnom ugovoru
• saradnja kod ispravnog utvrđivanja naknade

Nadalje, korisnik je dužan dokumentaciju o prijavi, platama i socijalnom osiguranju držati spremnom na mjestu angažmana ili je učiniti dostupnom. Ova dokumentacija služi kontroli od strane organa.

Kršenje ovih obaveza može dovesti do toga da ne samo ustupilac, već i korisnik bude pozvan na odgovornost. Upravo u oblasti ustupanja radne snage stoga važi: oba preduzeća zajednički snose pravnu odgovornost.

Obaveze vođenja evidencije

Korisnik je dužan voditi tačnu evidenciju o angažmanu ustupljene radne snage. Ova obaveza proizlazi iz AÜG-a kao i dopunskih radnopravnih propisa i služi mogućnosti provjere od strane organa.

Evidencija se mora voditi tako da se u svakom trenutku može provjeriti ko je, kada i pod kojim uslovima bio angažovan. Ona je stoga centralni dio kontrolnih mehanizama kod ustupanja radne snage.

U najvažnije obaveze vođenja evidencije spadaju:

• podaci o angažovanoj radnoj snazi, naročito ime, datum rođenja i državljanstvo
• početak i kraj dotičnog ustupanja
• naziv i sjedište ustupioca

Dodatno se određena dokumentacija mora držati spremnom na mjestu angažmana ili učiniti dostupnom u svakom trenutku. U to spadaju naročito prijave, dokumentacija o platama i dokazi o socijalnom osiguranju.

Ko ne ispunjava ove obaveze, čini upravni prekršaj. Organi mogu sankcionisati prekršaje čak i ako bi samo ustupanje po sebi bilo dopušteno.

Odgovornost korisnika

Odgovornost korisnika je često potcijenjena tačka kod ustupanja radne snage. Mnogi pretpostavljaju da je samo ustupilac odgovoran za platu i doprinose. To nije tačno. Prema članu 14 AÜG naime i austrijski korisnik može biti obavezan na plaćanje.

To konkretno znači:
Ako ustupilac ne isplati platu ili je ne isplati u potpunosti, ustupljena radna snaga može svoj novac zahtijevati i direktno od korisnika.

To se prvenstveno odnosi na:

• otvorenu naknadu (platu ili nadnicu)
• doprinose za socijalno osiguranje
• u građevinskom sektoru dodatno određene dodatke

Korisnik dakle odgovara dodatno uz ustupioca. Za radnu snagu je to važna zaštita.

Ako korisnik može dokazati da je uredno platio ustupiocu, njegova odgovornost se ograničava. Tada mora platiti samo ako se od ustupioca stvarno više ništa ne može naplatiti.

Za praksu to znači:

• Korisnik snosi sopstveni finansijski rizik
• Plaćanja i dogovori moraju biti uredno dokumentovani
• pogrešna ili nejasna obrada može biti skupa

Prekršaji i pravne posljedice

Prekršaji u oblasti ustupanja radne snage u Austriji se strogo kažnjavaju. Interakcija između AÜG-a i prava o suzbijanju platnog i socijalnog dampinga dovodi do toga da preduzeća već kod formalnih grešaka moraju računati na značajne konsekvence.

Naročito je kritično to što se prekršaji često ne pojavljuju izolovano. Greška kod prijave ili dokumentacije može istovremeno izazvati i radnopravne i socijalnopravne posljedice.

Tipične posljedice su:

• upravne kazne u značajnom iznosu
• naknadne isplate naknada i doprinosa za socijalno osiguranje
• zabrana daljeg ustupanja

Za preduzeća to znači: čak i manje greške mogu se brzo razviti u značajne finansijske rizike.

Prekršaji protiv obaveza prijave

Prekršaji protiv obaveza prijave spadaju u najčešće greške u praksi. Oni često nastaju jer se prijave podnose prekasno, nepotpuno ili se uopšte ne podnesu.

Prijava Centralnoj koordinacionoj službi (ZKO) je, međutim, obavezna i mora se u potpunosti obaviti prije početka rada. Naknadna ispravka ne štiti od sankcija.

Tipični prekršaji su:

• nedostajuća ili zakasnjela prijava ustupanja
• nepotpuni podaci u prijavi
• neprijavljene promjene tokom angažmana

Posljedice su jasne: već formalne greške mogu se kazniti novčanim kaznama do nekoliko desetina hiljada eura. Pri tome nije bitno koliko je radnika pogođeno.

Za praksu stoga vrijedi: pridržavanje obaveza prijave je jedan od najvažnijih preduslova za pravno sigurno ustupanje radne snage.

Prekršaji protiv propisa o naknadama

Prekršaji protiv propisa o naknadama spadaju u najteže povrede obaveza u oblasti ustupanja radne snage. Oni se posebno strogo kontrolišu u okviru Zakona o suzbijanju platnog i socijalnog dampinga (LSD-BG).

Razlog leži u ideji zaštite: ustupljena radna snaga ne smije biti zaposlena pod lošijim uslovima od uporedivih radnika u pogonu korisnika. Ako se ovo načelo prekrši, redovno se radi o platnom i socijalnom dampingu.

Tipični prekršaji su:

• isplata ispod minimalne naknade prema kolektivnom ugovoru
• neuzimanje u obzir dodataka i posebnih isplata
• pogrešna klasifikacija djelatnosti

Naročito je kritično to što se već i mala odstupanja mogu smatrati prekršajem. Organi u takvim slučajevima detaljno ispituju dokumentaciju o platama i stvarnu djelatnost.

Posljedice su značajne. Preduzeća moraju računati s:

• visokim novčanim kaznama
• naknadnom isplatom razlika u naknadama
• dodatnim nametima i doprinosima

Vaše prednosti uz advokatsku podršku

Prekogranično ustupanje radne snage u Austriju na prvi pogled često djeluje jednostavno. U praksi, međutim, već i male greške kod prijava, sastavljanja ugovora ili pravne klasifikacije dovode do značajnih problema. Upravo kod angažmana iz države EU ili EGP-a ili iz Švicarske preduzeća moraju istovremeno poštovati više propisa. Ko ovdje radi neprecizno, rizikuje novčane kazne, naknadne isplate i nepotrebna odgađanja.

Uz advokatsku podršku od samog početka stvarate jasne i pravno sigurne strukture. Tako se nesigurnosti mogu izbjeći prije nego što postanu stvarni rizik. Istovremeno dobijate sigurnost da vaš angažman u Austriji ne samo da funkcioniše u praksi, već je i pravno utemeljen.

Konkretne prednosti su prvenstveno:

• Pravno sigurno ispitivanje i oblikovanje ustupanja, prijava i ugovornih procesa
• Izbjegavanje skupih grešaka kod naknada, dokumentacije i službenih obaveza
• Jasno razgraničenje od upućivanja i ugovora o djelu, kako ne bi došlo do pogrešnih kvalifikacija s teškim posljedicama

Peter Harlander
Harlander & Partner Rechtsanwälte „Tako blagovremeno osiguravate svoje prekogranične angažmane i izbjegavate pravne slabosti koje kasnije mogu koštati mnogo novca i vremena.“

Često postavljana pitanja – FAQ