Zapošljavanje državljana EU (državljana Unije) i izjednačenih osoba postoji kada oni u Austriji obavljaju nesamostalnu djelatnost kao radnici. Osnov za to je sloboda kretanja radnika garantovana pravom Unije, koja omogućava slobodan pristup tržištu rada. U izjednačene osobe spadaju prvenstveno državljani država EGP-a kao i državljani Švicarske, koji pri pristupu austrijskom tržištu rada imaju uglavnom isti status kao državljani Unije. Za državljane Unije važi da se Zakon o zapošljavanju stranaca ne primjenjuje u onoj mjeri u kojoj su obuhvaćeni slobodom kretanja radnika. Kod državljana Švicarske, s druge strane, izjednačavanje ne proizlazi direktno iz prava Unije, već iz međunarodnih ugovora i njihove implementacije u Austriji, zbog čega se ovdje ne bi trebalo vršiti paušalno izjednačavanje s potpunom neprimjenjivošću AuslBG-a. Bez obzira na slobodan pristup tržištu rada, uvijek se moraju poštovati okvirni uslovi prava na boravak, socijalno osiguranje i radno pravo.

Odaberite željeni termin sada:Besplatan prvi razgovor

Izjednačene osobe

Pored državljana EU, i određene grupe osoba uživaju uporediv pristup austrijskom tržištu rada. One se nazivaju izjednačenim osobama i od velikog su značaja u praksi.

U ove osobe spadaju prvenstveno:

• Državljani država EGP-a Islanda, Norveške i Lihtenštajna
• Državljani Švicarske na osnovu bilateralnih sporazuma

Ove osobe također smiju raditi u Austriji načelno bez dozvole za zapošljavanje i pri pristupu tržištu rada su postavljene uglavnom kao državljani Unije. Kod državljana EU i EGP-a to proizlazi direktno iz evropskog prava o slobodi kretanja. Kod državljana Švicarske izjednačavanje se zasniva na relevantnim sporazumima i na tome usklađenoj primjeni austrijskog prava. Za praktičnu primjenu, međutim, ova razlika nije od značaja.

Uključivanje ovih grupa osoba osigurava da se evropsko tržište rada proširi izvan granica EU i olakšava ekonomska saradnja.

Razgraničenje od državljana trećih zemalja

Razgraničenje između državljana EU (državljana Unije) i državljana trećih zemalja je ključno za razumijevanje propisa o zapošljavanju. Dok državljani Unije uživaju široke slobode na osnovu prava EU, zapošljavanje državljana trećih zemalja podliježe strogom sistemu dozvola.

Bitna razlika leži u pristupu tržištu rada:

• Državljani Unije smiju raditi bez dozvole za zapošljavanje
• Državljani trećih zemalja po pravilu trebaju odobrenje nadležnog organa

Dalja razlika se očituje u pravnoj sistematici. Kod državljana trećih zemalja nadležni organ unaprijed provjerava da li je zapošljavanje dozvoljeno. Kod državljana Unije, s druge strane, nema takve prethodne kontrole, već samo naknadna provjera u okviru opštih propisa.

Ovo jasno razdvajanje osigurava pravnu sigurnost i garantuje da se princip slobode kretanja efektivno provodi, bez potpunog odricanja od državne kontrole.

Sloboda kretanja radnika kao pravni osnov

Centralni osnov za zapošljavanje državljana EU i izjednačenih osoba čini sloboda kretanja radnika prema čl. 45 UFEU. Ona spada u najvažnije osnovne slobode Evropske unije i garantuje da državljani Unije smiju zasnovati nesamostalan radni odnos u svakoj državi članici.

Konkretno to znači: državljanin EU smije raditi u Austriji bez potrebe za dozvolom za zapošljavanje. Istovremeno važi princip jednakog tretmana, čime je diskriminacija na osnovu državljanstva nedopustiva.

Sloboda kretanja radnika obuhvata naročito:

• slobodan pristup tržištu rada
• iste uslove rada kao za domaće državljane
• slobodnu promjenu radnog mjesta

Ova prava se primjenjuju direktno, što znači da se ne moraju prvo implementirati u nacionalno pravo. Austrijski organi i sudovi su obavezni da ove odredbe direktno primjenjuju.

Sloboda kretanja radnika time stvara jedinstveno evropsko tržište rada. Kompanije mogu lakše angažovati radnu snagu, dok radnici svoje profesionalne šanse koriste prekogranično.

Uslovi za zapošljavanje u Austriji

Zapošljavanje državljana EU i izjednačenih osoba je pravno olakšano, ali je vezano za određene osnovne uslove. I bez dozvole, zapošljavanje se mora provoditi uredno i zakonito.

U bitne uslove spadaju:

• postojanje radnog odnosa ili odnosa sličnog radnom odnosu
• poštovanje minimalnih standarda iz kolektivnog ugovora
• prijava na socijalno osiguranje

Slično radnom odnosu znači: osoba formalno nije klasičan radnik, ali radi u ekonomski sličnoj zavisnosti.

Osim toga, moraju se poštovati i odredbe prava na boravak, na primjer kod dugotrajnijeg boravka. Zapošljavanje stoga, iako ne podliježe obavezi izdavanja dozvole, jeste vezano za niz pravnih okvirnih uslova koji se moraju poštovati u međusobnom djelovanju.

Nesamostalna djelatnost kao radnik

Zapošljavanje u smislu slobode kretanja radnika postoji samo ako se obavlja nesamostalna djelatnost. Pri tome nije mjerodavan samo ugovorni naziv, već stvarno oblikovanje djelatnosti u svakodnevici.

Tipična obilježja nesamostalne djelatnosti su:

• uključenost u organizaciju poslovanja
• vezanost za upute poslodavca
• korištenje radnih sredstava kompanije

Dalji pokazatelji mogu biti redovna djelatnost tokom dužeg vremenskog perioda, obaveza ličnog rada kao i obaveza izvještavanja poslodavca. Također, centralnu ulogu igra pitanje kome radni učinak ekonomski ide u korist.

Pravna klasifikacija je posebno važna zato što se samo kod nesamostalne djelatnosti sloboda kretanja radnika direktno primjenjuje.

Razgraničenje od samostalne djelatnosti

Razgraničenje između nesamostalne i samostalne djelatnosti igra centralnu ulogu, jer od toga zavise pravni osnovi koji se primjenjuju. Dok radnici potpadaju pod slobodu kretanja radnika, samostalna djelatnost se ravna prema slobodi poslovnog nastana ili slobodi pružanja usluga.

Samostalna djelatnost tipično postoji kada osoba:

• svoj rad organizuje na vlastitu odgovornost
• ne postoji odnos po osnovu uputa
• snosi vlastiti ekonomski rizik

U praksi, međutim, često dolazi do graničnih slučajeva, posebno kod prividno samostalnih konstrukcija. Ako se djelatnost formalno naziva samostalnom, a u stvarnosti se živi kao radni odnos, govori se o prividnoj samostalnosti.

Nadležni organi i sudovi u takvim slučajevima provjeravaju stvarnu ukupnu sliku. Pri tome snažno izražena obilježja nesamostalnosti mogu nadoknaditi druga nedostajuća obilježja. Odlučujuće, dakle, uvijek ostaje kako se djelatnost stvarno provodi, a ne kako je ugovorno nazvana.

Radnopravne dozvole

Državljani EU su iz područja primjene Zakona o zapošljavanju stranaca – AuslBG utoliko izuzeti ukoliko uživaju slobodu kretanja radnika, zbog čega nije potrebna dozvola za zapošljavanje. Za građane EGP-a i državljane Švicarske uporediv pristup tržištu rada proizlazi iz odgovarajućih pravnih osnova.

Pristup tržištu rada se ostvaruje direktno na osnovu slobode kretanja radnika, bez prethodne provjere od strane Servisa za zapošljavanje – AMS.

Uprkos tome, poslodavci moraju paziti da se poštuju svi opšti radnopravni propisi. U to spadaju prvenstveno minimalna plata, propisi o radnom vremenu i zaštita radnika. Također ostaju na snazi mjere kontrole od strane nadležnih organa, mada se ne vrši prethodno odobrenje zapošljavanja.

Odaberite željeni termin sada:Besplatan prvi razgovor

Okvirni uslovi prava na boravak

Iako državljani EU i izjednačene osobe smiju raditi bez dozvole, oni podliježu određenim odredbama prava na boravak. One se ravnaju prvenstveno prema trajanju boravka u Austriji.

Kod boravka dužeg od tri mjeseca potrebna je potvrda o prijavi (Anmeldebescheinigung). Ona potvrđuje pravo na boravak prema pravu Unije i služi kao dokaz pred nadležnim organima. Važno je pri tome: potvrda o prijavi se mora zatražiti u roku od četiri mjeseca nakon ulaska u zemlju.

Zahtjev nije moguće podnijeti u slobodnoj formi. Mora se podnijeti lično kod nadležnog organa za boravak, pri čemu se nadležnost određuje prema mjestu stanovanja u Austriji.

Bitni aspekti u pravu na boravak su:

• zakonit ulazak i boravak
• blagovremeno podnošenje zahtjeva za potvrdu o prijavi
• lično podnošenje zahtjeva kod nadležnog organa

Dodatno, centralnu ulogu igra i stalni boravak. Državljani EU nakon petogodišnjeg zakonitog i neprekidnog boravka u Austriji stiču pravo na stalni boravak. Ono postoji nezavisno od toga da li se i dalje obavlja privredna djelatnost.

Klasifikacija u okviru prava socijalnog osiguranja

Klasifikacija državljana EU i izjednačenih osoba u okviru prava socijalnog osiguranja ravna se prema evropskim propisima o koordinaciji. Cilj ovih pravila je osigurati da svaka zaposlena osoba bude socijalno osigurana, a da istovremeno ne mora plaćati doprinose u više država.

Načelno važi princip da osoba uvijek podliježe samo pravnim propisima jedne države. Kod zapošljavanja u Austriji to po pravilu dovodi do toga da se primjenjuje austrijsko pravo socijalnog osiguranja.

Centralni principi su:

• obaveza osiguranja u državi zaposlenja
• izbjegavanje dvostrukih osiguranja
• jednak tretman s domaćim radnicima

Poseban značaj imaju prekogranična činjenična stanja. Kod upućivanja na rad ili djelatnosti u više država, tačno se provjerava koji sistem socijalnog osiguranja je nadležan. Ovdje se koriste posebni dokazi poput potvrde A1.

Ispravna klasifikacija u okviru socijalnog osiguranja je ključna, jer ima uticaj na zdravstveno osiguranje, penzijsko osiguranje i osiguranje od nesreće.

Troškovi i naknade

I kod zapošljavanja državljana EU i izjednačenih osoba nastaju konkretne takse za potrebnu dokumentaciju, čak i ako nije potrebna dozvola organa za tržište rada. Ovi troškovi se odnose prvenstveno na dokaze o pravu na boravak i administrativne dokumente.

U fokusu je potvrda o prijavi, koja je obavezna kod boravka dužeg od tri mjeseca. Za njeno izdavanje plaća se taksa od 44 €.

Nakon dugotrajnijeg boravka može se dodatno zatražiti potvrda o stalnom boravku. I za to nastaju troškovi od 44 €.

Tipične takse za dokumentaciju su:

• Potvrda o prijavi 44 €
• Potvrda o stalnom boravku 44 €
• ostale administrativne takse zavisno od organa u pojedinačnom slučaju

Druge klasične „radne dozvole“ ili odobrenja koja se plaćaju kod državljana EU ne nastaju, jer se pristup tržištu rada ostvaruje bez dozvole.

Finansijski izdaci za dokumentaciju su stoga ukupno niski i jasno predvidivi.

Obaveze prijave i dokumentacije

I kod zapošljavanja bez dozvole postoje opsežne obaveze prijave i dokumentacije. One služe kontroli i osiguravaju da se poštuju svi zakonski uslovi.

Ove obaveze važe nezavisno od državljanstva i pogađaju sve kompanije podjednako. U slučaju kršenja prijete upravne kazne i naknadni zahtjevi.

Prijava radnih odnosa

Prijava radnih odnosa je centralni sastavni dio urednog zapošljavanja državljana EU i izjednačenih osoba. Čak i ako nije potrebna dozvola, poslodavci moraju početak djelatnosti blagovremeno i ispravno prijaviti.

Najvažnija obaveza sastoji se u prijavi na socijalno osiguranje prije početka rada. Ona se po pravilu vrši elektronski i osigurava da radnik bude osiguran od prvog radnog dana.

U bitne obaveze prijave spadaju:

• Prijava na socijalno osiguranje prije stupanja na rad
• Dostavljanje podataka o zaposlenju nadležnim službama
• tekuće ažuriranje kod promjena u radnom odnosu

Prijava ne služi samo osiguranju radnika, već i kontroli od strane nadležnih organa. Greške ili propusti mogu dovesti do osjetnih kazni.

Dokazivanje i kontrola od strane nadležnih organa

Poštovanje zakonskih uslova kontrolišu različiti organi. Cilj je osigurati da se zapošljavanje provodi zakonito, transparentno i ispravno.

Poslodavci stoga moraju određenu dokumentaciju držati spremnom u svakom trenutku i moći je predočiti na zahtjev. U to spadaju prvenstveno dokazi o radnom odnosu, plati i prijavi na socijalno osiguranje.

Tipični sadržaji kontrole su:

• stvarno oblikovanje djelatnosti
• poštovanje radnopravnih minimalnih standarda
• uredna prijava i dokumentacija

Nadležni organi pri tome ne provjeravaju samo formalne aspekte, već i stvarnu ukupnu sliku zapošljavanja. Posebno kod sumnje na prividnu samostalnost ili konstrukcije zaobilaženja zakona vrši se dubinska provjera.

Pažljiva dokumentacija štiti kompanije od pravnih rizika i olakšava dokazivanje zapošljavanja usklađenog sa zakonom.

Vaše prednosti uz advokatsku podršku

Zapošljavanje državljana EU i izjednačenih osoba na prvi pogled djeluje nekomplikovano, ali u stvarnosti brzo nastaju pravni rizici u detaljima. Upravo kod razgraničenja samostalne i nesamostalne djelatnosti, kod obaveza prijave ili u međusobnom djelovanju prava EU i nacionalnog prava često dolazi do grešaka.

Advokat se brine o tome da sve uslove ispravno implementirate i da ne ulazite u nepotrebne rizike. Dobit ćete jasne odgovore na to šta je dozvoljeno, a šta ne, i izbjeći ćete skupo plaćene pogrešne odluke.

Konkretne prednosti su:

• pravno sigurno oblikovanje radnih odnosa i ugovora
• izbjegavanje kazni putem ispravne prijave i dokumentacije
• podrška u postupcima pred nadležnim organima i provjerama

Odaberite željeni termin sada:Besplatan prvi razgovor

Često postavljana pitanja – FAQ

Odaberite željeni termin sada:Besplatan prvi razgovor