Profesionalna prevara

Profesionalna prevara prema § 148 StGB postoji kada osoba počini prevaru prema § 146 StGB s namjerom da sebi pribavi kontinuirani izvor prihoda od nekog trajanja i obima putem ponavljajućih prevara. Počinilac obmanjuje o činjenicama, izazivajući time zabludu i navodeći žrtvu na radnju, trpljenje ili propuštanje koja šteti imovini. Odlučujuće nije da je već počinjeno nekoliko prevara, već da počinilac od samog početka djeluje planski s ciljem ponavljanja.

Ako počinilac počini tešku prevaru s ovom namjerom, postoji kvalifikovana profesionalna prevara. U ovom slučaju, nepravda se značajno povećava, jer se profesionalni način izvršenja kombinuje sa posebno opasnim sredstvima obmane ili značajnim obimom štete. Zakonodavac uzima u obzir ovaj povećani sadržaj nepravde značajno povećanim rasponom kazni.

Objektivni elementi krivičnog djela

Objektivni element krivičnog djela obuhvata isključivo spolja vidljive događaje. Mjerodavne su konkretne radnje počinioca, upotrijebljena sredstva obmane kao i nastala imovinska šteta. Unutrašnji procesi kao što su motivi, namjere ili predumišljaj se na ovom nivou ne ispituju.

Objektivni element krivičnog djela profesionalne prevare prema § 148 StGB u potpunosti se zasniva na osnovnom elementu krivičnog djela prevare prema § 146 StGB. Počinilac mora obmanom o činjenicama navesti osobu na radnju, trpljenje ili propuštanje, što dovodi do imovinske štete kod prevarenog ili treće strane. Karakteristično je da počinilac nema direktan pristup tuđoj imovini, već žrtva zbog obmane sama donosi odluku koja šteti imovini.

Imovinska šteta nastaje jer žrtva vjeruje u obmanu i postupa na osnovu ove zablude. Odlučujuće je da se smanjenje imovine posredno prouzrokuje ponašanjem prevarenog. Bez obmane žrtva ne bi poduzela konkretnu radnju, trpljenje ili propuštanje.

Obmana o činjenicama postoji kada se žrtvi predstavljaju netačne činjenice, iskrivljuju istinite činjenice ili se prešućuju okolnosti koje podliježu obavezi objašnjenja. Činjenice su konkretni događaji ili stanja iz prošlosti ili sadašnjosti koji su podložni dokazivanju. Obmana mora biti uzročna za raspolaganje imovinom.

Objektivni element krivičnog djela je već ispunjen čim ponašanje uzrokovano obmanom dovede do imovinske štete. Nije potrebno da je počinilac već ostvario željenu imovinsku korist.

Profesionalnost sama po sebi nije objektivna karakteristika elementa krivičnog djela, već djeluje kao kvalifikacija za kažnjavanje. Ona ne pretpostavlja spoljašnje povećanje uspjeha, već se oslanja na činjenicu da je prevara usmjerena na ponavljanje i da djelo ima odgovarajući ukupni karakter.

Koraci provjere

Subjekt radnje:

Subjekt djela može biti svaka krivično odgovorna osoba. Posebne lične osobine nisu potrebne.

Objekt radnje:

Objekt djela je imovina prevarenog ili treće strane, koja je oštećena ponašanjem uzrokovanim obmanom.

Radnja:

Radnja djela se sastoji u obmani o činjenicama, kojom se žrtva navodi na radnju, trpljenje ili propuštanje, što uzrokuje imovinsku štetu.

Uspjeh krivičnog djela:

Uspjeh djela leži u nastanku imovinske štete, koja neposredno potiče od ponašanja žrtve uzrokovanog obmanom.

Uzročnost:

Imovinska šteta mora biti posljedica obmane. Bez obmane žrtva ne bi poduzela raspolaganje imovinom koje šteti imovini.

Objektivno pripisivanje:

Uspjeh se objektivno može pripisati ako se upravo onaj rizik ostvari, koji norma želi spriječiti, naime da se imovina ugrozi samoozljeđivanjem žrtve uzrokovanim obmanom.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Razgraničenje od drugih delikata

Element krivičnog djela profesionalne prevare se zasniva na prevari prema § 146 StGB. Postoji kada se osoba obmanom o činjenicama navede na radnju, trpljenje ili propuštanje koje šteti imovini, a počinilac pri tome postupa s namjerom da sebi pribavi kontinuirani izvor prihoda putem ponavljajućih prevara.

Karakteristično je da žrtva djeluje dobrovoljno, ali zbog zablude. Nasilje ili opasna prijetnja se ne koriste. Profesionalnost povećava nepravdu, jer je prevara planirana i usmjerena na trajno djelovanje i cilja na ponovljene imovinske koristi.

• § 105 StGB – Prinuda: Prinuda obuhvata slučajeve u kojima je neko nasiljem ili opasnom prijetnjom prisiljen na određeno ponašanje. Imovinska šteta za to nije nužno potrebna. Kod profesionalne prevare prinuda u potpunosti nedostaje. Ponašanje žrtve se zasniva isključivo na obmani, a ne na pritisku. Ako nedostaje obmana ili imovinska šteta, ne postoji prevara. Profesionalnost ne mijenja ovu razliku.
• § 142 StGB – Razbojništvo: Kod razbojništva počinilac sam oduzima tuđu pokretnu stvar ili je neposredno oduzima, uz upotrebu nasilja ili prijetnje s neposrednom opasnošću po tijelo ili život. Kod profesionalne prevare nedostaje i radnja oduzimanja i karakter prinude. Imovinska šteta nastaje isključivo raspolaganjem žrtve uzrokovanim obmanom, čak i ako se to događa u okviru ponavljajućeg ili trajnog postupka.

Konkurencije:

Stvarni konkurentski odnos:

Prava konkurencija postoji ako se pored profesionalne prevare ostvare i druga samostalna krivična djela, kao što su falsifikovanje isprava, falsifikovanje podataka ili zloupotreba povjerenja. Krivična djela ostaju jedno pored drugog, jer se krše različita pravna dobra. Profesionalnost ne dovodi do konzumacije ovih krivičnih djela.

Nestvarni konkurentski odnos:

Neprava konkurencija postoji ako drugi element krivičnog djela u potpunosti obuhvata cjelokupni sadržaj nepravde prevare, uključujući i profesionalnost. U ovom slučaju, prevara se povlači kao supsidijarni element krivičnog djela, na primjer, ako je obmana samo nesamostalno sredstvo djela specijalnijeg krivičnog djela.

Višestrukost radnji:

Postoji višestrukost djela ako se počini nekoliko samostalnih prevara, na primjer, kod vremenski odvojenih obmana sa svakom samostalnom imovinskom štetom. Upravo kod profesionalne prevare višestrukost djela je česta ako je svako djelo za sebe zaključeno.

Nastavljeno djelo:

Jedinstveno djelo se može pretpostaviti ako nekoliko obmana stoji u bliskoj vremenskoj i činjeničnoj vezi i ako ih nosi jedinstveni profesionalni plan djela. Djelo se završava čim više ne dolazi do raspolaganja imovinom uzrokovanih obmanom ili se odustane od plana usmjerenog na kontinuirane prihode.

Teret dokazivanja & Ocjena dokaza

Državno tužilaštvo:

Državno tužilaštvo mora dokazati da je optuženi počinio prevaru i da je to učinjeno profesionalno u smislu § 148 StGB. Polazna tačka je dokaz obmane o činjenicama, kojom je optuženi naveo osobu na radnju, trpljenje ili propuštanje, što je uzrokovalo imovinsku štetu. Dodatno, mora se dokazati da je optuženi djelovao s predumišljajem kako bi sebi ili trećem licu pribavio nezakonitu imovinsku korist, i da je pri tome postupao s namjerom da sebi pribavi kontinuirani izvor prihoda putem ponavljajućih prevara.

Posebno treba dokazati da

• da je obmana o činjenicama stvarno izvršena,
• da je obmana uzročna za zabludu kod prevarenog,
• da je prevareni na osnovu ove zablude poduzeo radnju, trpljenje ili propuštanje,
• da je to ponašanje objektivno dovelo do imovinske štete kod prevarenog ili treće strane,
• da postoji uzročna veza između obmane, zablude, raspolaganja imovinom i imovinske štete,
• da je imovinska šteta upravo posljedica raspolaganja uzrokovanog obmanom,
• da je optuženi djelovao s namjerom sticanja,
• i da je optuženi djelovao s barem uslovnim predumišljajem na ponavljajuće izvršenje radi sticanja kontinuiranih prihoda.

Državno tužilaštvo mora, pored toga, dokazati da li su obmana, zabluda, raspolaganje imovinom, imovinska šteta, predumišljaj i profesionalnost objektivno utvrdivi, na primjer putem

• izjava svjedoka,
• dokaza komunikacije kao što su poruke, e-mailovi ili zapisnici razgovora,
• isprava, ugovora ili pismena,
• tokova plaćanja, transfera ili potvrda o knjiženju,
• Video ili audio snimci,
• kao i indicija za plansko, ponovljeno ili trajno djelovanje, posebno slični tokovi djela ili serijske radnje.

Sud:

Sud ispituje sve dokaze u ukupnom kontekstu. On procjenjuje da li prema objektivnim kriterijima postoji obmana o činjenicama, koja je uzročno dovela do raspolaganja imovinom uzrokovanog zabludom i, posljedično, do imovinske štete. Dodatno, mora se ispitati da li se namjera sticanja kao i namjera kontinuiranog sticanja prihoda mogu nedvosmisleno utvrditi.

Pri tome, sud posebno uzima u obzir

• Sadržaj, vrsta i intenzitet obmane,
• vremenska veza između obmane, zablude i imovinskog raspolaganja,
• konkretno ponašanje žrtve i osnova za njenu odluku,
• Iskazi svjedoka o toku obmane i o sudjelovanju optuženog,
• Sadržaj komunikacije, dokumenti ugovora ili dokazi o plaćanju,
• da li su navodi osumnjičenog bili objektivno neistiniti ili obmanjujući,
• da li bi razuman prosječan čovjek podlegao zabludi kod ove obmane,
• da li je imovinska šteta ekonomski razumljivo nastupila,
• kao i da li je prepoznatljivo ponovljeno, plansko ili trajno djelovanje.

Sud jasno razgraničava od čistih ugovornih rizika, građanskopravnih smetnji u izvršenju, iznošenja mišljenja, obećanja za budućnost bez činjenične osnove kao i od slučajeva u kojima je wpš nastupila imovinska šteta, ali obmana ili profesionalnost koja ispunjava elemente krivičnog djela nije dokaziva.

Okrivljena osoba:

Optužena osoba ne snosi teret dokazivanja. Međutim, ona može ukazati na osnovane sumnje, posebno u pogledu

• da li je uopšte postojala obmana o činjenicama,
• da li su podaci objektivno netačni ili samo vrednosni,
• da li je zaista nastala zabluda kod žrtve,
• da li je između obmane i imovinskog raspolaganja postojala uzročna veza,
• da li se ponašanje žrtve odvijalo dobrovoljno i na vlastitu odgovornost,
• da li je imovinska šteta stvarno nastupila,
• da li je osumnjičeni imao namjeru sticanja koristi,
• da li je postojala namjera sticanja prihoda usmjerena na ponavljanje,
• ili da li postoje samo građanskopravni sporovi ili nesporazumi.

Ona također može dokazati da su podaci dati nejasno, nepotpuno, uslovljeno situacijom ili u dobroj vjeri ili da se tvrdi imovinska šteta, ali uslovi profesionalne prevare nisu ispunjeni.

Tipična ocjena

U praksi su kod profesionalne prevare prema § 148 StGB posebno važna sljedeća dokazna sredstva:

• Izjave svjedoka o situaciji obmane i o osnovi za odluku žrtve,
• Poruke, e-mailovi ili drugi dokazi komunikacije o sadržaju obmane,
• Ugovori, ponude ili računi,
• Dokazi o plaćanju, transferi ili premještanja imovine,
• Video ili audio snimci,
• Vremenski tokovi koji dokazuju vezu između obmane, zablude i štete,
• Indicije za ponovljeno ili plansko djelovanje,
• kao i dokumentacija za ekonomski obračun štete.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Primjeri iz prakse

• Profesionalni transferi novca uzrokovani obmanom: Počinilac više puta obmanjuje različite osobe o postojećim činjenicama, na primjer, lažno tvrdeći da ima otvorena potraživanja, zahtjeve ili razloge za plaćanje. Zbog ovih obmana, žrtve pogrešno pretpostavljaju da su obavezne platiti i same prebacuju novčane iznose. Počinilac ne oduzima novac neposredno, već sličnim obmanama uzrokuje nekoliko raspolaganja imovinom koja štete imovini. Imovinska šteta nastupa kao posljedica zablude. Ako počinilac djeluje s namjerom da sebi pribavi kontinuirani izvor prihoda putem ovih ponavljajućih prevara, postoji profesionalna prevara prema § 148 StGB.
• Profesionalna prevara pretvaranjem da ne postoje usluge: Počinilac planski nudi usluge ili robu koju od samog početka ne želi ili ne može pružiti, na primjer putem online platformi ili ponavljajućih ponuda ugovora. Nekoliko žrtava uplaćuje avanse ili kupovne cijene vjerujući u obmanu. Obećana protuusluga izostaje. Imovinska šteta nastaje jer žrtve same raspolažu svojom imovinom zbog obmane. Ako se ovaj postupak ponavlja i s ciljem da se iz toga ostvare tekući prihodi, ispunjen je element krivičnog djela profesionalne prevare prema § 148 StGB.

Ovi primjeri pojašnjavaju tipične oblike pojavljivanja profesionalne prevare. Karakteristično je da se ne koristi prinuda ili prijetnja, već da počinilac planskim, ponavljajućim obmanama navodi nekoliko žrtava na dobrovoljna, ali zabludom uzrokovana raspolaganja imovinom. Težište nepravde nije samo u samoj obmani, već u trajnom iskorištavanju tuđih odluka o imovini.

Subjektivni elementi krivičnog djela

Subjektivni element krivičnog djela profesionalne prevare prema § 148 StGB pretpostavlja predumišljaj u odnosu na sve objektivne elemente krivičnog djela prevare prema § 146 StGB. Počinilac mora prepoznati da obmanom o činjenicama izaziva zabludu, koja navodi žrtvu na radnju, trpljenje ili propuštanje koje šteti imovini.

Za predumišljaj je dovoljno da počinilac obmanu, zabludu, raspolaganje imovinom i imovinsku štetu ozbiljno smatra mogućim i da se s tim pomiri. Eventualni predumišljaj je dovoljan.

Obavezno je potreban predumišljaj sticanja. Počinilac mora djelovati kako bi sebi ili trećem licu pribavio nezakonitu imovinsku korist, koja je materijalno istovjetna s uzrokovanom imovinskom štetom.

Pored toga, zahtijeva § 148 StGB, da počinilac postupa s namjerom da ponovljenim prevarama sebi osigura stalan izvor prihoda. Odlučujuća je namjera sticanja bogatstva zasnovana na ponavljanju, a ne stvarni uspjeh.

Ne postoji subjektivni element krivičnog djela ako ne postoji namjera prevare ili sticanja bogatstva ili ako se ne teži trajnom ostvarivanju prihoda.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Krivica & Zablude

Zabludna o zabrani:

Zabluda o zabrani opravdava samo ako je bila neizbežna. Ko postavlja ponašanje koje prepoznatljivo zadire u prava drugih ne može se pozvati na to da nije prepoznao protivpravnost. Svako je obavezan da se informiše o pravnim granicama svojeg delovanja. Obično neznanje ili lako strada zabluda ne oslobađa od odgovornosti.

Princip krivice:

Kažnjiv je samo ko postupa krivo. Namerna dela zahtevaju da učinilac prepozna bitno dešavanje i barem ga odobravajuće prima u obzir. Ako ta namera nedostaje, na primer jer učinilac pogrešno pretpostavlja da je njegovo ponašanje dozvoljeno ili da se dobrovoljno podržava, postoji najviše nehat. On kod namernih dela nije dovoljan.

Neuračunljivost:

Bez krivice je neko ko u vreme dela zbog teškog duševnog poremećaja, patološkog mentalnog oštećenja ili značajne nesposobnosti upravljanja nije bio u stanju da uvidi nepravdu svojeg delovanja ili da postupa prema toj spoznaji. Pri odgovarajućim sumnjama pribavlja se psihijatrijsko veštačenje.

Opravdavajuće stanje nužde:

Opravdavajuće stanje nužde može postojati kada počinilac djeluje u ekstremnoj prinudnoj situaciji kako bi otklonio akutnu opasnost po vlastiti život ili život drugih. Ponašanje ostaje protivpravno, ali može djelovati olakšavajuće za krivicu ili opravdavajuće ako nije postojao drugi izlaz.

Putativna nužna obrana:

Ko greškom vjeruje da je ovlašten na obrambenu radnju, djeluje bez namjere ako je greška bila ozbiljna i razumljiva. Takva greška može umanjiti ili isključiti krivicu. Međutim, ako ostaje povrijeđena dužna pažnja, dolazi u obzir nehajan ili kaznu umanjujući sud, ali ne i opravdanje.

Ukidanje kazne & Diverzija

Diverzija:

Diverzija je kod profesionalne prevare prema § 148 StGB moguća samo u ograničenoj mjeri. Iako se i dalje radi o imovinskom deliktu bez upotrebe sile ili opasne prijetnje, težina nepravde je povećana jer počinilac prevaru čini planskim putem i usmjeren na ponovljene prihode.

Da li dolazi u obzir rješavanje putem diverzije, ovisi u velikoj mjeri o obimu krivice, visini štete, intenzitetu djela i ponašanju počinioca. Profesionalnost redovno govori protiv diverzije, jer ukazuje na strukturiran, trajno usmjeren postupak.

Preusmjeravanje se može provjeriti ako

• krivica je, uprkos profesionalnosti, sveukupno mala,
• ne postoji značajna visina štete,
• imovinska šteta je mala i u potpunosti nadoknađena,
• nije moguće utvrditi izrazito planski ili kontinuirani postupak,
• činjenično stanje je jasno i pregledno,
• i počinilac je razuman, kooperativan i spreman na poravnanje.

Ako diverzija ipak dođe u obzir, sud može naložiti novčane naknade, rad za opće dobro, uputstva za njegu ili poravnanje štete. Diverzija ne dovodi do osude i ne dovodi do upisa u kaznenu evidenciju.

Isključenje diverzije:

Diversija je isključena kada

• prevara je počinjena planskim, sistematskim ili kontinuiranim putem,
• je nastupila značajna imovinska šteta,
• postoji više samostalnih prevara,
• je profesionalnost jasno izražena,
• pridodaju se posebne otežavajuće okolnosti,
• ili cjelokupno ponašanje predstavlja značajno narušavanje ekonomske slobode odlučivanja žrtve.

Samo uz malu krivicu, preglednu štetu i raniju potpunu nadoknadu štete realno dolazi u obzir rješavanje putem diverzije. U praksi je diverzija kod jednostavne prevare prema § 146 StGB znatno češće moguća nego kod profesionalne prevare prema § 148 StGB, kod koje se redovno vodi formalni krivični postupak.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Odmjeravanje kazne & Posljedice

Sud odmjerava kaznu prema obimu imovinske štete, prema vrsti, intenzitetu i trajanju prevare, kao i prema tome koliko je snažno narušena sloboda odlučivanja i ekonomski položaj žrtve. Posebno je važno koliko je planski ili ciljano počinilac postupio i da li je ponašanje uzrokovano prevarom dovelo do osjetnog narušavanja imovine.

Kod profesionalne prevare se dodatno uzima u obzir da je počinilac postupao s namjerom da ponovljenim prevarama sebi osigura stalan izvor prihoda. Ova namjera je dovoljna za pretpostavku profesionalnosti i povećava težinu nepravde djela.

Otežavajuće okolnosti postoje posebno ako

• je djelo bilo plansko ili usmjereno na ponavljanje,
• je nastala znatna imovinska šteta,
• je pogođeno više imovinskih vrijednosti ili ekonomski centralnih pozicija,
• je počinilac iskoristio poseban odnos povjerenja,
• djelo je počinjeno u bliskom, zavisnom ili nadređenom odnosu,
• ili postoje relevantne prethodne osude.

Olakšavajuće okolnosti su, na primjer,

• Nekaznjavanost,
• potpuno priznanje i prepoznatljivo uviđanje,
• rano okončanje delikventnog ponašanja,
• aktivni i potpuni napori za nadoknadu štete,
• posebne situacije stresa ili preopterećenosti kod počinioca,
• ili predugo trajanje postupka.

Jedna uslovna suspenzija kazne zatvora je kod profesionalne prevare prema § 148 StGB u osnovi moguća, ali zbog povećane težine nepravde restriktivnije se ocjenjuje nego kod jednostavne prevare prema § 146 StGB.

Odlučujuće je da li, uprkos namjeri usmjerenoj na ponovljene prihode, postoji pozitivna socijalna prognoza i da li se konkretan slučaj kreće u donjem području težine krivice i nepravde, na primjer kod male štete i rane potpune nadoknade štete.

Okvir kazne

Profesionalna prevara postoji ako se prevara počini s namjerom da se ponovljenim izvršenjem djela osigura stalan izvor prihoda. Već ova namjera je dovoljna. Stvarni broj dovršenih djela nije potreban.

Za profesionalnu prevaru zakon predviđa kaznu zatvora do tri godine. Novčana kazna nije predviđena. Povećani okvir kazne uzima u obzir činjenicu da počinilac prevaru čini ne samo povremeno, već planskim putem i trajno usmjeren.

Ako se teška prevara počini profesionalno, okvir kazne se znatno povećava na kaznu zatvora od šest mjeseci do pet godina. Odlučujuće je pri tome da postoje i kvalifikovana prevara ili visina štete, kao i namjera sticanja prihoda zasnovana na ponavljanju.

Jedan izričito uređen lakši slučaj nije predviđen. Konkretna visina kazne se unutar zakonskog okvira određuje posebno prema visini štete, intenzitetu i trajanju prevare, stepenu planiranosti, broju namjeravanih ili ostvarenih djela, kao i prema ličnim prilikama počinioca.

Nije svaka netačna informacija kažnjiva. Kažnjivost pretpostavlja da postoji prevara o činjenicama, koja uzročno dovodi do raspolaganja imovinom i do imovinske štete i počinjena je s namjerom sticanja bogatstva i profesionalnosti. Ako nedostaje jedan od ovih preduslova, prestaje krivična odgovornost.

Novčana kazna – sistem dnevnih stopa

Austrijsko krivično pravo izračunava novčane kazne prema sistemu dnevnih novčanih kazni. Broj dnevnih novčanih kazni zavisi od krivice, a iznos po danu od finansijske sposobnosti. Tako se kazna prilagođava ličnim prilikama i ipak ostaje osjetna.

• Raspon: do 720 dnevnih dohodaka – najmanje € ;4, najviše € ;5.000 po danu.
• Praktična formula: Otprilike 6 mjeseci zatvora odgovara otprilike 360 dnevnih novčanih kazni. Ova preračunavanja služe samo kao orijentacija i nije stroga šema.
• U slučaju neplaćanja: Sud može izreći zamjensku kaznu zatvora. U pravilu važi: 1 dan zamjenske kazne zatvora odgovara 2 dnevne novčane kazne.

Napomena:

Kod prevare prema § 146 StGB je novčana kazna samostalna i česta glavna kazna. Kod profesionalne prevare prema § 148 StGB ona se, međutim, redovno povlači u pozadinu, jer je povećani okvir kazne primarno usmjeren na kaznu zatvora.

Kazna zatvora & (djelomično) uslovna osuda

§ 37 StGB: Ako zakonska prijetnja kaznom doseže do pet godina, sud može, pod zakonskim pretpostavkama, umjesto kratke kazne zatvora od najviše jedne godine izreći novčanu kaznu. Zamjena kratke kazne zatvora novčanom kaznom je kod § 148 StGB moguća samo u ograničenoj mjeri. Iako okvir kazne kod profesionalne prevare doseže do tri godine, kod profesionalne teške prevare do pet godina, međutim, profesionalnost redovno govori protiv pretpostavke samo blage slike djela. § 37 StGB stoga dolazi u obzir samo izuzetno, ako bi, uprkos profesionalnosti, kratka kazna zatvora bila primjerena krivici.

§ 43 StGB: Jedna uslovna suspenzija je moguća ako izrečena kazna zatvora ne prelazi dvije godine i postoji pozitivna socijalna prognoza. Kod profesionalne prevare je ova mogućnost znatno ograničenija nego kod jednostavne prevare, jer izvršenje djela usmjereno na ponavljanje redovno govori protiv povoljne prognoze. Ona dolazi u obzir prije svega kod prvih počinilaca, pregledne štete i vjerodostojnog odustajanja od deliktnog ponašanja.

§ 43a StGB: Djelimična uslovna suspenzija može dobiti na značaju ako slika djela leži iznad bagatelnog područja, ali nije posebno teška. Ona dolazi u obzir, na primjer, kod više prevara s ograničenom štetom, pod uslovom da, uprkos profesionalnosti, postoji dovoljno povoljna socijalna prognoza.

§§ 50 do 52 StGB: I kod § 148 StGB sud može naložiti uputstva i pomoć pri probnom radu. U praksi se one posebno odnose na nadoknadu štete, finansijski red i mjere za sprečavanje daljih istovrsnih delikata, jer upravo profesionalnost indicira povećani rizik od povrata.

Nadležnost sudova

Stvarna nadležnost

Profesionalna prevara je ugrožena kaznom zatvora do tri godine. Ako se teška prevara prema § 147 st. 1 ili 2 StGB počini profesionalno počinjena, okvir kazne se kreće od šest mjeseci do pet godina kazne zatvora. Time cjelokupni glavni postupak obavezno spada u nadležnost Zemaljskog suda. Nadležnost Okružnog suda je isključena, jer prijetnja kaznom znatno premašuje granicu od jedne godine kazne zatvora.

Glavni postupak se vodi pred Zemaljskim sudom. Odluka se donosi od strane sudije pojedinca, sve dok ne postoji posebna zakonska dodjela Sudu porotnika. Jedan Sud porotnika je kod § 148 StGB nije nadležan, jer nije predviđena ni doživotna kazna zatvora ni donja granica od više od pet godina.

Mjesna nadležnost

Mjesno nadležan je u osnovi sud u čijem je okrugu izvršena prevara, dakle tamo gdje

• je radnja obmane postavljena ili
• je ponašanje oštećenog koje šteti imovini izvršeno ili je trebalo da bude izvršeno.

Ako se ovo mjesto ne može jasno utvrditi, nadležnost se rukovodi zakonskim pravilima za prihvatanje, posebno prema

• prebivalištu optužene osobe,
• mjestu hapšenja,
• ili sjedište stvarno nadležnog tužilaštva.

Postupak se vodi tamo gdje je svrhovito i propisno vođenje najbolje zajamčeno.

Instancijski postupak

Ako presudu donese Zemaljski sud, strankama stoji na raspolaganju zakonski instancijski put.

• Protiv presuda Zemaljskog suda može se uložiti žalba.• U zakonom predviđenim slučajevima dodatno dolazi u obzir tužba za poništenje.• O ovim pravnim lijekovima, ovisno o vrsti postupka, odlučuje Viši zemaljski sud ili Vrhovni sud.

Pri tome se provjerava da li je glavni postupak uredno vođen, da li je pravo tačno primijenjeno i da li je odluka donesena bez bitnih procesnih grešaka.

Građanski zahtjevi u krivičnom postupku

Kod profesionalne prevare oštećena osoba može kao privatni učesnik svoje građanskopravne zahtjeve ostvariti direktno u krivičnom postupku. Budući da je i profesionalna prevara usmjerena na ponašanje koje uzrokuje štetu imovini, a uzrokovano je prevarom o činjenicama, zahtjevi posebno obuhvataju novčane naknade, prebačene iznose, izdate imovinske vrijednosti, odricanja od potraživanja, kao i ostale imovinske nedostatke koji su nastali usljed prevare.

Ovisno o činjeničnom stanju, mogu se zahtijevati i posljedične štete, na primjer ako je ponovljena ili planska prevara prouzrokovala ekonomske nedostatke, probleme s likvidnošću ili operativne štete.

Priključenje privatnog učesnika zaustavlja zastaru svih istaknutih zahtjeva, sve dok je krivični postupak u toku. Tek nakon pravosnažnog okončanja krivičnog postupka rok zastare se nastavlja, ukoliko šteta nije u potpunosti dosuđena.

Jedna dobrovoljna nadoknada štete, na primjer povrat stečenih iznosa ili nadoknada prouzrokovane štete, može imati umanjujući učinak na kaznu, pod uslovom da se izvrši pravovremeno i u potpunosti. Kod profesionalne prevare ovaj učinak, međutim, ima manju težinu nego kod jednostavne prevare, jer je djelo usmjereno upravo na stalne prihode.

Ako je počinilac ciljano, planski ili s namjerom ponavljanja prevario ili prouzrokovao značajnu imovinsku štetu, naknadna nadoknada štete redovno gubi bitan dio svog ublažavajućeg učinka. U takvim konstelacijama kasnija nadoknada može samo u ograničenoj mjeri kompenzirati nepravdu profesionalne prevare.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Pregled krivičnog postupka

Početak istrage

Kazneni postupak pretpostavlja konkretnu sumnju, od koje se osoba smatra okrivljenikom i može koristiti sva prava okrivljenika. Budući da se radi o službenom deliktu, policija i državno odvjetništvo pokreću postupak po službenoj dužnosti čim postoji odgovarajuća sumnja. Posebna izjava oštećenika za to nije potrebna.

Policija i državno tužilaštvo

Tužilaštvo vodi istražni postupak i određuje dalji tok. Kriminalistička policija provodi potrebne istrage, osigurava tragove, uzima izjave svjedoka i dokumentuje štetu. Na kraju, tužilaštvo odlučuje o obustavi, diverziji ili optužnici, ovisno o stepenu krivice, visini štete i dokaznom stanju.

Saslušanje optuženog

Prije svakog saslušanja, osumnjičena osoba dobija potpunu pouku o svojim pravima, posebno o pravu na šutnju i pravu na prisustvo branioca. Ako osumnjičeni zatraži branioca, saslušanje se mora odgoditi. Formalno saslušanje osumnjičenog služi suočavanju sa optužbom za djelo, kao i pružanju mogućnosti za izjašnjenje.

Uvid u spis

Uvid u spise može se izvršiti kod policije, tužilaštva ili suda. Obuhvata i dokazne predmete, ukoliko time nije ugrožena svrha istrage. Priključenje privatnog tužioca se rukovodi općim pravilima Zakona o krivičnom postupku i omogućava oštećenom da direktno u krivičnom postupku ostvari zahtjeve za naknadu štete.

Glavni pretres

Glavna rasprava služi usmenom izvođenju dokaza, pravnoj ocjeni i odlučivanju o eventualnim građanskopravnim zahtjevima. Sud posebno ispituje tok djela, namjeru, visinu štete i vjerodostojnost izjava. Postupak se završava presudom o krivici, oslobađajućom presudom ili diversionim rješenjem.

Prava optuženog

• Informacije i odbrana: Pravo na obavještavanje, pravnu pomoć, slobodan izbor branioca, pomoć prevodioca, dokazne prijedloge.
• Šutnja i advokat: Pravo na šutnju u svako doba; kod angažovanja branioca saslušanje se odgađa.
• Obaveza poučavanja: pravovremena informacija o sumnji/pravima; izuzeci samo radi osiguranja svrhe istrage.
• Praktični uvid u spise: spisi istrage i glavnog pretresa; uvid trećih lica ograničen u korist osumnjičenog.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Praksa & Savjeti za ponašanje

1. Zadržite šutnju.Dovoljna je kratka izjava: “Koristim svoje pravo na šutnju i prvo ću razgovarati sa svojom odbranom.” Ovo pravo važi već od prvog saslušanja od strane policije ili tužilaštva.
2. Odmah kontaktirati odbranu.Bez uvida u istražne spise ne bi trebalo davati izjave. Tek nakon uvida u spise odbrana može procijeniti koja strategija i koje osiguranje dokaza su smisleni.
3. Odmah osigurati dokaze.Sve dostupne dokumente, poruke, fotografije, videozapise i ostale zapise trebali biste osigurati što je ranije moguće i čuvati u kopiji. Digitalne podatke redovno treba osigurati i zaštititi od naknadnih izmjena. Zabilježite važne osobe kao moguće svjedoke i zabilježite tok događaja što je prije moguće u memorijskom protokolu.
4. Ne uspostavljajte kontakt sa suprotnom stranom.Vaše poruke, pozivi ili objave mogu biti korišteni kao dokaz protiv Vas. Sva komunikacija treba se odvijati isključivo putem odbrane.
5. Blagovremeno osigurajte video i podatkovne zapise.Video snimci nadzora u javnom prevozu, lokalima ili od strane uprava zgrada se često automatski brišu nakon nekoliko dana. Zahtjevi za osiguranje podataka se stoga moraju odmah podnijeti operaterima, policiji ili državnom tužilaštvu.
6. Dokumentujte pretrese i zapljene.Prilikom pretresa kuća ili zapljena trebali biste zatražiti kopiju naloga ili zapisnika. Zabilježite datum, vrijeme, uključene osobe i sve oduzete predmete.
7. U slučaju hapšenja: nema izjava o stvari.Insistirajte na hitnom obavještavanju vaše odbrane. Istražni zatvor se smije odrediti samo uz hitnu sumnju na djelo i dodatni osnov za pritvor. Blaža sredstva (npr. obećanje, obaveza prijavljivanja, zabrana kontakta) imaju prednost.
8. Ciljano pripremiti nadoknadu štete.Uplate, simbolične usluge, izvinjenja ili ostale ponude za nadoknadu trebaju se isključivo obavljati i dokumentovati putem odbrane. Strukturirana nadoknada štete može pozitivno uticati na diverziju i odmjeravanje kazne.

Vaše prednosti uz advokatsku podršku

Kod profesionalne prevare prema § 148 StGB odlučujuće je konkretan sadržaj prevare, zabluda žrtve, raspolaganje imovinom, šteta, kao i namjera stalnog izvora prihoda. Već male razlike u činjeničnom stanju mogu odlučiti da li se radi o profesionalnoj prevari, samo o jednostavnoj prevari, građanskopravnom sporu ili nema krivične odgovornosti.

Jedna rana advokatska pratnja je posebno važna, jer optužba za profesionalnost znatno povećava okvir kazne i snažno ograničava rješenja putem diverzije.

Naše krivičnopravno specijalizovano zastupanje

• provjerava da li zaista postoji prevara koja ispunjava elemente krivičnog djela i namjera izvršenja iz profesionalnosti,
• analizira dokaznu situaciju o prevari, zabludi, raspolaganju imovinom, šteti i namjeri ponavljanja,
• razvija jasnu strategiju odbrane, koja činjenično stanje i ekonomsku pozadinu pravno precizno razvrstava.

Tako osiguravamo da se optužba prema § 148 StGB pažljivo provjeri i da se postupak vodi na održivoj pravnoj osnovi.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

FAQ – Često postavljana pitanja

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije