Pravna zabluda
Pravna zabluda
§ 9 StGB reguliše pravnu zabludu. Pravna zabluda postoji kada neko svesno deluje, ali veruje da je njegovo ponašanje zakonito. Dakle, ne greši u pogledu činjenica, već u pogledu pravne ocene. U krivičnom pravu važi načelo: „Neznanje ne štiti od kazne.” Samo ako je zabluda bila neizbežna, može imati oslobađajuće dejstvo.
Pravna zabluda znači: Veruje se da je nešto dozvoljeno, iako je zabranjeno.
Pravna zabluda
Pravna zabluda se odnosi na pogrešnu procenu pravnog stanja. Ko preduzme radnju i veruje da je dozvoljena, iako je kažnjiva, ne može se automatski pozvati na opravdavajuću zabludu.
Načelo pravne zablude
U načelu važi: Neznanje ne štiti automatski od kazne. Pravna zabluda opravdava samo onda kada je za dotičnu osobu bila neizbežna. Ako je zabrana bila jasno prepoznatljiva ili je postojala obaveza informisanja o pravnom stanju, radnja ostaje kažnjiva.
Direktna i indirektna zabluda o zabrani
Direktna zabluda o zabrani postoji kada učinilac veruje da je njegova radnja potpuno dozvoljena. Zabluda se dakle odnosi na osnovno postojanje zabrane.
Primer: Neko pretpostavlja da određeni dažbina ne mora biti plaćena, iako zakon jasno predviđa obavezu.
Indirektna zabluda o zabrani postoji kada učinilac zna da je njegova radnja sama po sebi zabranjena, ali veruje da ga osnov za opravdanje ili izvinjavajući osnov štiti.
Primer: Osoba pretpostavlja da deluje u nužnoj odbrani, iako objektivno nije postojala situacija nužne odbrane.
Prigovorljivost i opravdanost
Pravna zabluda opravdava samo ako nije bila prigovorljiva. Prigovorljivost postoji posebno kada:
- je nepravda bila lako prepoznatljiva za svakoga,
- ili kada se učinilac uprkos profesionalnoj ili drugoj obavezi nije informisao o pravnom stanju.
Drugačije rečeno: Opravdano neznanje postoji samo onda kada bi i pažljiva osoba napravila istu zabludu.
Praktični značaj
Pravna zabluda igra ulogu u mnogim krivičnim postupcima kada optuženi tvrde da nisu prepoznali kažnjivost. U praksi su posebno relevantne sledeće situacije:
- Svakodnevne zablude: Nepoznavanje manjih zakonskih zabrana retko vodi opravdanosti, jer se svako može informisati.
- Profesionalne obaveze: Lekari, preduzetnici, službenici ili druge profesionalne grupe imaju povećanu obavezu poznavanja prava.
- Zablude o opravdanju: Ko veruje da deluje u nužnoj odbrani, samopomoći ili sa dozvolom, iako to objektivno nije tačno.
Samo neizbežne zablude vode oslobađanju od kazne, inače ostaje kažnjivost.
Odaberite željeni termin sada:Besplatan prvi razgovorVaše prednosti uz advokatsku podršku
Krivični postupak predstavlja značajan teret za one koji su u njega uključeni. Već na početku prijete ozbiljne posljedice – od prinudnih mjera poput pretresa kuće ili hapšenja, preko upisa u krivični registar, do kazni zatvora ili novčanih kazni. Greške u prvoj fazi, poput nepromišljenih izjava ili nedostatka osiguranja dokaza, često se kasnije ne mogu ispraviti. Također, ekonomski rizici poput zahtjeva za naknadu štete ili troškovi postupka mogu imati ogroman uticaj.
Specijalizirana krivična odbrana osigurava da vaša prava budu zaštićena od samog početka. Ona pruža sigurnost u ophođenju s policijom i tužilaštvom, štiti od samoinkriminacije i stvara osnovu za jasnu strategiju odbrane.
Naša advokatska kancelarija:
- provjerava da li je i u kojoj mjeri optužba pravno održiva,
- prati vas kroz istražni postupak i glavnu raspravu,
- osigurava pravno sigurne zahtjeve, izjašnjenja i procesne korake,
- pomaže u odbrani ili regulisanju građanskopravnih zahtjeva,
- štiti vaša prava i interese prema sudu, tužilaštvu i oštećenima.
Peter HarlanderHarlander & Partner Rechtsanwälte „Machen Sie keine inhaltlichen Aussagen ohne vorherige Rücksprache mit Ihrer Verteidigung. Sie haben jederzeit das Recht zu schweigen und eine Anwältin oder einen Anwalt beizuziehen. Dieses Recht gilt bereits bei der ersten polizeilichen Kontaktaufnahme. Erst nach Akteneinsicht lässt sich klären, ob und welche Einlassung sinnvoll ist.“