Nijedno oglašavanje ne prolazi bez foto, video ili audio materijala, kao ni tekstova. Često materijali koji se koriste za oglašavanje ne potiču od samih oglašivača, već su ih kreirala treća lica. Stoga je autorsko pravo od suštinskog značaja za sve oglašivače. Autorsko pravo sadrži odredbe koje, s jedne strane, štite intelektualnu svojinu stvaraoca djela i, s druge strane, omogućavaju mu da, u okviru zakonskih granica, prenese određena prava korištenja na treća lica. Na taj način se materijal zaštićen autorskim pravima može koristiti i u oglašavanju.

Autorsko pravo svoju osnovu nalazi u Zakonu o autorskom pravu (UrhG).

Šta štiti autorsko pravo

Autorskim pravom su zaštićena djela književnosti, muzike, likovne i filmske umjetnosti, koja se mogu kvalifikovati kao originalna intelektualna tvorevina, kojima se dakle može pripisati određena intelektualna posebnost.

Kada je djelo originalna intelektualna tvorevina

Originalno djelo je, prema sudskoj praksi Vrhovnog suda, uvijek kada se izdvaja od svakodnevnog, uobičajenog i obično proizvedenog. Pored toga, rezultat mora biti individualno originalno dostignuće. Takoreći, lični pečat stvaraoca mora biti vidljiv.

Pojam intelektualno znači da nije zaštićeno samo djelo koje se može opaziti, već i intelektualni koncept koji stoji iza njega.

Tvorevina označava rezultat koji se može opaziti u spoljašnjem svijetu, a koji potiče od originalne ideje. Ideja koja postoji samo u glavi i još nije stavljena na papir ili se na drugi način pojavila, nije obuhvaćena zaštitom autorskih prava.

Kada nastaje autorsko pravo i kome pripada

Autorsko pravo nastaje sa stvaranjem djela. Dakle, za zaštitu nije potrebna registracija. Ni označavanje djela znakom autorskih prava nema značaj za nastanak i postojanje autorskog prava.

Autorsko pravo pripada stvaraocu djela, odnosno onome ko ga je stvorio. Samo fizička lica mogu biti stvaraoci djela. Pravna lica, kao što je na primjer d.o.o., ne mogu biti autori. Dakle, ko u toku svog radnog odnosa kreira originalnu intelektualnu tvorevinu, on je autor te tvorevine, a ne poslodavac. Međutim, poslodavcu se ugovorom o radu može dodijeliti pravo iskorištavanja.

Za filmska djela postoji posebno pravilo. Filmski producent automatski dobija prava iskorištavanja za filmsko djelo koje je producirao.

Često je više osoba uključeno u stvaranje djela. Uvijek tada dolazi do zajedničkog ili djelimičnog autorstva.

Koja prava ima autor

Autorsko pravo štiti lične, intelektualne i ekonomske interese autora. Autor ima takozvano pravo isključenja, što znači da može isključiti treća lica iz korištenja svog djela. Treća lica mogu koristiti djelo zaštićeno autorskim pravima samo uz prethodnu saglasnost autora.

Koliko dugo traje autorsko pravo

Zaštita autorskih prava prestaje 70 godina nakon smrti autora, odnosno koautora. U slučaju koautorstva, 70 godina nakon smrti posljednjeg koautora.

Korištenje djela zaštićenih autorskim pravima

Ako treće lice želi koristiti djelo zaštićeno autorskim pravima, na primjer u oglašavanju, potrebna mu je odgovarajuća dozvola, odnosno licenca autora.

Licenca se može dodijeliti ekskluzivno samo toj osobi ili neekskluzivno većem broju osoba. Pored toga, licencom se korištenje može vremenski, prostorno ili ograničiti na određene medije i / ili vrste korištenja. Obim pojedinačnog korištenja, kao što su prostorna i / ili vremenska ograničenja ili prenosivost od strane trećeg lica (podlicenciranje), najbolje je regulisati ugovorom o licenci.

Posljedice kršenja autorskih prava

U slučaju kršenja autorskih prava, ovlašteno lice ima mogućnosti građanskopravnog i, pod određenim okolnostima, čak i krivičnopravnog ostvarivanja prava. U građanskom pravu, ovlašteno lice ima, na primjer, zahtjev za prestanak povrede, kao i zahtjev za naknadu štete. Takođe može zahtijevati odgovarajuću naknadu za dosadašnje korištenje.