Pod osnivanjem GmbH-a podrazumijeva se pravni postupak kojim se osniva društvo s ograničenom odgovornošću i stvara kao samostalna pravna osoba. Ovaj proces započinje izradom društvenog ugovora ili izjave o osnivanju u obliku javnobilježničkog akta, obuhvaća organizacijske odluke poput imenovanja direktora te uplate dogovorenih temeljnih uloga i završava upisom društva u sudski registar. Tek tim upisom GmbH pravno nastaje i može samostalno sudjelovati u pravnom prometu.

Osnivanje GmbH-a je zakonski reguliran postupak kojim društvo s ograničenom odgovornošću nastaje kao samostalna pravna osoba putem društvenog ugovora, prikupljanja kapitala i upisa u sudski registar.

Objašnjeno osnivanje GmbH-a: jednostavan i razumljiv postupak osnivanja u Austriji.
Rechtsanwalt Peter Harlander Peter Harlander
Harlander & Partner Rechtsanwälte
„GmbH ne nastaje samo voljom osnivača, već tek kada su svi zakonski koraci uredno provedeni.“
Sada odaberite željeni termin:Besplatne prve konzultacije

Postupak osnivanja GmbH-a

Osnivanje društva s ograničenom odgovornošću odvija se u nekoliko zakonski propisanih koraka. Cilj ovog postupka je nastanak samostalne pravne osobe koja sama može stjecati prava i preuzimati obveze. Prije upisa se već može poslovati, ali su rizici odgovornosti tada znatno veći.

Za to u Austriji nije potrebno opće državno odobrenje za osnivanje. d.o.o. nastaje kada se društveni ugovor, prikupljanje kapitala, imenovanje direktora i upis u sudski registar uredno provedu. Međutim, posebno odobrenje može biti potrebno za kasniju djelatnost ako d.o.o. obavlja reguliranu djelatnost ili djelatnost za koju je potrebna dozvola. To se ne odnosi na sam nastanak d.o.o.-a, već na pitanje smije li on zakonito obavljati planiranu djelatnost nakon upisa.

Postupak osnivanja može se podijeliti u tri ključna područja:

Ovi koraci se nadovezuju jedan na drugog. Svaki pojedini korak ispunjava određenu funkciju unutar procesa osnivanja i stvara pravnu osnovu za buduće poslovanje GmbH-a.

Status prije osnivanja

Status preddruštva opisuje fazu prije upisa d.o.o.-a u sudski registar. U ovoj fazi d.o.o. pravno još ne postoji. Tko unatoč tome već djeluje u ime budućeg d.o.o.-a, za to odgovara osobno i solidarno sukladno članku 2. Zakona o d.o.o.-u (GmbHG). Za osnivače je ovo razdoblje posebno osjetljivo jer kasnije upisani d.o.o. ne preuzima automatski ugovore iz ove faze.

Stvarna zaštita d.o.o.-a počinje tek upisom u sudski registar. Do tada osnivači moraju točno razjasniti tko potpisuje, u čije ime ta osoba djeluje i koje obveze preuzima već prije upisa u sudski registar. Upravo kod ugovora o najmu, narudžbi ili drugih prethodnih ugovora, status preddruštva može izazvati znatan rizik od odgovornosti.

Korak 1: Određivanje tvrtke, sjedišta i predmeta poslovanja

Prvi korak pri osnivanju GmbH-a je određivanje temeljnih identitetskih obilježja društva. To uključuje tvrtku društva, njegovo sjedište te predmet poslovanja. Ovi podaci čine zakonski obvezan minimalni sadržaj društvenog ugovora i moraju se kasnije upisati i u sudski registar.

Tvrtka je pravni naziv poduzeća. Mora biti prikladna za označavanje poduzeća, posjedovati razlikovnu sposobnost i ne smije biti zavaravajuća. Osim toga, mora se jasno razlikovati od već upisanih tvrtki, a dodatak pravnog oblika „GmbH“ je obvezan.

Sjedište društva označava političku općinu u kojoj GmbH ima svoje pravno sjedište. Ovo sjedište istovremeno određuje koji je sudski registar nadležan za društvo. Od toga se razlikuje poslovna adresa, odnosno stvarna adresa na kojoj poduzeće posluje.

Predmet poslovanja mora biti formuliran tako da sud koji vodi sudski registar može prepoznati koju će gospodarsku djelatnost d.o.o. obavljati. Puka formulacija poput „trgovina robom svih vrsta“ može biti neprecizna ako iz nje ne proizlazi jasno područje djelovanja. Bolji je opis poput „trgovina namještajem i dodacima za dom, vođenje online trgovine te pružanje usluga savjetovanja u području uređenja interijera“.

Formulacija ne smije biti toliko uska da svako kasnije proširenje poslovanja zahtijeva izmjenu društvenog ugovora. No, ne smije biti ni toliko općenita da stvarna svrha poslovanja ostane nejasna.

Korak 2: Izrada društvenog ugovora ili izjave o osnivanju

Prvi pravni korak osnivanja je sklapanje društvenog ugovora sukladno članku 4. Zakona o d.o.o.-u (GmbHG). Ovaj dokument tvori pravni temelj d.o.o.-a. Društveni ugovor utvrđuje najvažnije okvirne uvjete društva i uređuje suradnju članova društva.

Zakon zahtijeva da se društveni ugovor sklopi u obliku javnobilježničkog akta. To znači da javni bilježnik mora sastaviti i potvrditi ugovor. Time zakonodavac osigurava da su članovi društva informirani o pravnim posljedicama osnivanja i da ugovor udovoljava zakonskim zahtjevima.

Zakonski minimalni sadržaj društvenog ugovora obuhvaća:

Osim zakonskog minimalnog sadržaja, društveni ugovor bi kod više članova društva trebao sadržavati jasna pravila za donošenje odluka, prava glasa, raspodjelu dobiti, prijenos udjela, prava prvokupa, prava preuzimanja, zabranu natjecanja, smrt člana društva, isključenje člana društva i situacije zastoja (pat-pozicije).

Ako više osoba zajedno osniva GmbH, one međusobno sklapaju ovaj ugovor. Ako društvo osniva samo jedna osoba, izjava o osnivanju zamjenjuje društveni ugovor. Sadržajno za to vrijede uglavnom ista pravila.

Rechtsanwalt Sebastian Riedlmair Sebastian Riedlmair
Harlander & Partner Rechtsanwälte
„Društveni ugovor nije formalni akt na marginama, već pravni temelj buduće suradnje.“

Korak 3: Imenovanje organa

Kako bi GmbH postao sposoban za djelovanje, potrebne su mu osobe koje će društvo zastupati prema van i interno provoditi odluke. Tu funkciju preuzimaju organi društva.

Najvažniji organ GmbH-a je uprava prema čl. 15. i dalje Zakona o GmbH-u. Direktori vode poduzeće, zastupaju društvo prema poslovnim partnerima i ispunjavaju zakonske obveze prema tijelima i sudovima.

Direktori se imenuju ili izravno u društvenom ugovoru ili posebnom odlukom članova društva. Kod d.o.o.-a s jednim članom, tu odluku donosi jedini član društva samostalno. Imenovanjem direktor preuzima središnju odgovornost. On mora štititi interese društva i pridržavati se zakonskih propisa.

Direktor odgovara osobno ako povrijedi svoje zakonske ili ugovorne obveze i time d.o.o.-u nastane šteta. To se odnosi na plaćanja unatoč nesposobnosti za plaćanje, neplaćene poreze, neplaćene doprinose za socijalno osiguranje, nedostatak računovodstva, nepravovremeno podnošenje zahtjeva za stečaj, poslove bez dovoljne provjere i kršenje propisa o očuvanju kapitala. Odlučujuće je je li direktor postupao pažljivo, informirano i u interesu društva.

Nadzorni odbor kod d.o.o.-a nije automatski potreban. No, on postaje obvezan ako su ispunjeni uvjeti iz članka 29. Zakona o d.o.o.-u (GmbHG). To uključuje, između ostalog, određeni broj zaposlenika, određene vlasničke strukture i slučajeve u kojima d.o.o. zbog svoje veličine ili položaja u koncernu podliježe strožoj kontroli.

Uzorak potpisa direktora

Ovjereni potpis je potpis direktora koji se predaje tijekom postupka osnivanja. On pokazuje kako će direktor ubuduće potpisivati za društvo. Direktor daje ovjereni potpis ili pred sudom koji vodi sudski registar ili svoj potpis daje javnobilježnički ovjeriti. Nakon toga sudski registar pohranjuje ovaj ovjereni potpis. Time tijela, banke i poslovni partneri mogu provjeriti potječe li izjava doista od osobe ovlaštene za zastupanje d.o.o.-a.

Korak 4: Prikupljanje kapitala

Osim društvenog ugovora, prikupljanje kapitala je jedan od ključnih preduvjeta za osnivanje GmbH-a. Kapital čini financijsku osnovu društva i treba osigurati da poduzeće ima određenu gospodarsku stabilnost.

Zakon stoga zahtijeva određeni temeljni kapital koji osiguravaju članovi društva. Ovaj kapital stoji društvu na raspolaganju nakon osnivanja za njegove poslovne aktivnosti.

Prikupljanje kapitala u praksi se odvija u nekoliko koraka. Najprije članovi društva određuju koji će udio svaki član društva preuzeti u temeljnom kapitalu. Zatim se dogovoreni ulozi moraju barem djelomično uplatiti ili unijeti.

U vezi s prikupljanjem kapitala, ulogu igraju tri aspekta:

Rechtsanwalt Peter Harlander Peter Harlander
Harlander & Partner Rechtsanwälte
„Temeljni kapital nije samo računovodstvena vrijednost, već zakonski propisana osnova društva.“

Temeljni kapital i temeljni ulozi

Temeljni kapital je osnovni kapital GmbH-a. Predstavlja iznos koji članovi društva zajednički osiguravaju za financiranje društva.

Prema članku 6. Zakona o d.o.o.-u (GmbHG), zakonski minimalni temeljni kapital trenutno iznosi 10.000,-. Ovaj iznos ne osigurava jedna osoba, već se raspoređuje na temeljne uloge pojedinih članova društva.

Svaki član društva obvezuje se u društvenom ugovoru preuzeti određeni udio u temeljnom kapitalu. Taj se udio naziva temeljni ulog. Visina temeljnog uloga istovremeno određuje poslovni udio člana društva u društvu.

Temeljni kapital ispunjava više funkcija. S jedne strane, čini prvu financijsku osnovu poduzeća. S druge strane, služi i kao zaštitni mehanizam za vjerovnike, jer su članovi društva obvezni stvarno uplatiti svoje uloge.

Uplata novčanih uloga

Ne mora se svaki temeljni ulog odmah u potpunosti uplatiti. Međutim, zakon zahtijeva da određeni minimalni iznos bude dostupan već prije upisa u sudski registar.

Kod GmbH-a s minimalnim temeljnim kapitalom mora se ukupno najmanje € 5.000,- uplatiti u gotovini. Taj se novac uplaćuje na račun društva kod banke koji se otvara za novoosnovano društvo.

Banka zatim potvrđuje uplatu. Ovu potvrdu direktori kasnije predaju sudu koji vodi sudski registar.

Osim toga, prema § 10 Zakona o GmbH-u, na svaki novčani temeljni ulog mora se uplatiti najmanje jedna četvrtina, ali u svakom slučaju najmanje € 70,-. Koji iznos treba uplatiti unaprijed u pojedinom slučaju, ovisi o konkretnoj raspodjeli temeljnih uloga.

Uplata novčanih uloga stoga ispunjava dvije ključne svrhe:

Nenovčani ulozi i njihove posebnosti

Osim novčanih uloga, članovi društva svoju obvezu uplate temeljnog kapitala mogu ispuniti i putem uloga u stvarima. Pritom član društva ne unosi novčani iznos, već imovinski predmet s gospodarskom vrijednošću.

Ulozi u stvarima mogu biti vozila, strojevi, nekretnine, prava žiga, patenti, udjeli u poduzećima ili već postojeći obrt. Nisu prikladni puki radni učinci, buduće usluge, neobvezujuće poslovne prilike ili predmeti bez pouzdano utvrdivo gospodarske vrijednosti.

Pritom ulozi u stvarima podliježu strožim zakonskim zahtjevima od novčanih uloga. Odlučujuće je da član društva ulog u stvarima doista prenese na d.o.o., da je njegova vrijednost provjerljivo utvrdiva i da društveni ugovor jasno navodi tu vrijednost.

Time se želi spriječiti previsoko procjenjivanje imovinskih vrijednosti. Ove odredbe štite i društvo i njegove buduće vjerovnike od umjetne precjenjivanja temeljnog kapitala.

Korak 5: Prijava u sudski registar i nastanak GmbH-a

Čim članovi društva sastave društveni ugovor, imenuju direktore i uplate uloge, svi direktori prijavljuju društvo u sudski registar. Ova prijava tvori sljedeći važan korak osnivanja i temelji se na članku 9. Zakona o d.o.o.-u (GmbHG).

Prijavu podnose svi direktori društva. Njihovi potpisi moraju biti ovjereni bilo pred sudom ili kod javnog bilježnika. Time sud potvrđuje da prijava doista potječe od odgovornih organa društva.

Prilikom prijave, direktori dostavljaju niz dokumenata nadležnom sudu za registraciju tvrtki. Ovi dokumenti omogućuju sudu da provjeri jesu li ispunjeni zakonski preduvjeti za osnivanje.

Za prijavu u sudski registar kod klasičnog osnivanja d.o.o.-a potrebni su:

Kod uloga u stvarima dodaju se točan opis uloga u stvarima, procjena i dokazi o stvarnom prijenosu. Sud koji vodi sudski registar na temelju ove dokumentacije provjerava jesu li osnivači zakonito osnovali d.o.o. i prikupili temeljni kapital u skladu sa zakonskim propisima.

Rechtsanwalt Sebastian Riedlmair Sebastian Riedlmair
Harlander & Partner Rechtsanwälte
„Prijava u sudski registar je pravni završni korak prije nastanka GmbH-a i treba biti podnesena bez formalnih nedostataka.“
Sada odaberite željeni termin:Besplatne prve konzultacije

Nastanak GmbH-a upisom u sudski registar

Odlučujući trenutak osnivanja GmbH-a je upis društva u sudski registar. Tek ovim korakom društvo pravno nastaje kao samostalna pravna osoba.

Pravnici ovdje govore o konstitutivnom upisu. To znači da društvo pravno postoji tek od trenutka upisa. Prije toga postoji samo faza osnivanja u kojoj društvo još nije u potpunosti pravno sposobno.

Nakon uspješnog upisa, GmbH može:

Upisom društvo također dobiva svoj registarski broj, pod kojim je javno registrirano u sudskom registru. Stoga predstavlja završetak samog postupka osnivanja i početak pravnog postojanja društva.

Trajanje osnivanja d.o.o.-a

Trajanje osnivanja d.o.o.-a ovisi o tome koliko se brzo pripreme naziv tvrtke, društveni ugovor, imenovanje direktora, bankovni račun, prikupljanje kapitala i prijava u sudski registar. Jednostavno osnivanje novčanim ulozima može se uz potpunu dokumentaciju završiti znatno brže nego osnivanje s više članova društva, složenim društvenim ugovorom ili ulozima u stvarima.

Kašnjenja nastaju ako osnivači odaberu naziv tvrtke koji se ne može upisati, ne prilože bankovnu potvrdu, ne daju uredno ovjeriti potpise, previše nejasno formuliraju predmet poslovanja ili sud koji vodi sudski registar zahtijeva dopune. Tko želi ubrzati postupak osnivanja, trebao bi stoga u potpunosti utvrditi potrebne informacije prije prvog termina kod javnog bilježnika.

Troškovi osnivanja d.o.o.-a

Troškovi osnivanja d.o.o.-a sastoje se od troškova javnog bilježnika, pristojbi za sudski registar, troškova ovjere potpisa, troškova izrade osnivačke dokumentacije i mogućih troškova savjetovanja. Dodatno se mora uzeti u obzir zakonski temeljni kapital. Minimalni temeljni kapital iznosi 10.000,-, pri čemu se kod minimalnog osnivanja prije upisa mora uplatiti barem 5.000,- u gotovini.

Jednostavno osnivanje novčanim ulozima s jednim članom društva jeftinije je od osnivanja s više članova društva, ulozima u stvarima ili individualno oblikovanim društvenim ugovorom. Ovi troškovi povećavaju izdatke za osnivanje, ali mogu znatno smanjiti kasnije sporove.

Daljnji koraci nakon upisa u sudski registar

Upisom u sudski registar d.o.o. je pravno nastao, no postupak osnivanja u praksi često još nije završen. Ovisno o planiranoj djelatnosti, nakon toga treba provjeriti i pravovremeno obaviti daljnje stavke.

Prijava obrta

Ako d.o.o. obavlja obrtničku djelatnost, mora prijaviti odgovarajući obrt. Kod slobodnih obrta dovoljna je prijava tijelu nadležnom za obrt ako su ispunjeni svi opći uvjeti. Kod reguliranih obrta d.o.o. dodatno mora imenovati stručnog voditelja (direktora po obrtničkom pravu) koji podnosi potreban dokaz o osposobljenosti. Bez odgovarajućeg odobrenja za obrt, d.o.o. ne smije zakonito obavljati obrtničku djelatnost.

Porezna uprava i porezni broj

Nakon upisa d.o.o. se mora evidentirati u poreznoj upravi. Za to su potrebni podaci o djelatnosti, direktorima, sjedištu, predviđenom prometu i očekivanoj dobiti. Porezna uprava dodjeljuje porezni broj. Ako d.o.o. obavlja usluge koje podliježu porezu na dodanu vrijednost, potreban mu je i PDV ID broj. Porezna evidencija je nužna kako bi se porez na dobit, porez na dodanu vrijednost i doprinosi na plaće mogli uredno obrađivati.

Socijalno osiguranje i zaposlenici

Ako d.o.o. zapošljava radnike, mora ih prije početka rada prijaviti Austrijskom fondu za zdravstveno osiguranje (ÖGK). Direktori mogu, ovisno o udjelu, djelatnosti i ugovornom uređenju, biti različito obvezno osigurani. Direktor koji je ujedno i član društva sa značajnim udjelom može podlijegati socijalnom osiguranju za samostalne djelatnike. Direktor koji nema udio ili ima samo mali udio podliježe drugim pravilima radnog prava i prava socijalnog osiguranja, ovisno o djelatnosti i ugovornom uređenju.

Poslovna dokumentacija i impresum

Nakon upisa u sudski registar, poslovna pisma, računi, impresum web stranice i potpisi u e-pošti moraju sadržavati zakonski propisane podatke. To uključuje naziv tvrtke, pravni oblik, sjedište, broj sudskog registra i sud koji vodi sudski registar. Kod računa se dodaju obvezni porezni podaci. Pogrešni podaci dovode do pravnih problema, opomena i upita poslovnih partnera.

Pojednostavljeno osnivanje GmbH-a

Austrijsko pravo pod određenim uvjetima omogućuje pojednostavljeno osnivanje d.o.o.-a prema članku 9a Zakona o d.o.o.-u (GmbHG). Ovaj postupak trebao bi olakšati početak i smanjiti organizacijski trud.

Pojednostavljeno osnivanje dolazi u obzir samo ako je jedna fizička osoba član društva d.o.o.-a i istovremeno sama preuzima vođenje poslova.

Tijek ostaje sličan kao kod klasičnog osnivanja. Osnivači mogu pojednostaviti pojedine korake ili ih obaviti digitalno. Banka provjerava identitet čim otvori poslovni račun.

Rechtsanwalt Peter Harlander Peter Harlander
Harlander & Partner Rechtsanwälte
„Unatoč ovim pojednostavljenjima, i u ovom postupku nastaju isti pravni učinci kao kod klasičnog osnivanja GmbH-a.“
Sada odaberite željeni termin:Besplatne prve konzultacije

Razlike u odnosu na klasično osnivanje GmbH-a

Pojednostavljeno osnivanje razlikuje se u nekoliko točaka od klasičnog osnivanja GmbH-a. Najvažnija razlika odnosi se na opseg mogućnosti oblikovanja u društvenom ugovoru.

Kod pojednostavljenog osnivanja izjava o osnivanju smije sadržavati samo zakonski minimalni sadržaj. Time se postupak osnivanja ubrzava i postaje jeftiniji, ali istovremeno mnoge individualne mogućnosti oblikovanja ostaju neiskorištene.

Kod klasičnog osnivanja, članovi društva mogu, naprotiv, opsežnije oblikovati društveni ugovor i uključiti dodatne odredbe. To uključuje odredbe o pravima glasa, raspodjeli dobiti ili prijenosu poslovnih udjela.

Tko treba takve odredbe, mora odabrati klasično osnivanje s individualno oblikovanim društvenim ugovorom.

Najvažnije razlike na prvi pogled

KriterijKlasično osnivanje GmbH-aPojednostavljeno osnivanje GmbH-a
Broj osnivačaMoguće s jednim ili više članova društvaSamo za jednočlane GmbH-e
Društveni ugovorIndividualno oblikovan društveni ugovorStandardizirana izjava o osnivanju
Mogućnosti oblikovanjaMoguće opsežne odredbe, npr. o pravima glasa, raspodjeli dobiti, prijenosu udjelaVrlo ograničeno oblikovanje, samo zakonski minimalni sadržaj
Sudjelovanje javnog bilježnikaPotreban javnobilježnički aktMože izostati ako su ispunjeni svi uvjeti
Postupak osnivanjaUobičajeno putem javnog bilježnika i prijave u sudski registarDjelomično digitalno rješavanje putem portala za poduzetnike (USP)
Provjera identitetaTipično se provodi u javnobilježničkom ureduNajčešće se provodi putem banke prilikom otvaranja računa
Fleksibilnost ugovoraVrlo visoka, individualno prilagodljiva strukturi članova društvaStandardno rješenje, gotovo bez mogućnosti prilagodbe
Prikladno zaViše članova društva ili složenije strukture društvaJednostavna jednočlana osnivanja bez posebnih potreba za regulacijom

Vaše prednosti uz odvjetničku podršku

Osnivanje GmbH-a na prvi pogled izgleda kao standardizirani postupak. Međutim, u praksi već ispravno oblikovanje društvenog ugovora odlučuje o tome koliko će stabilno društvo kasnije funkcionirati.

Odvjetnik osigurava da se osnivanje pravno sigurno pripremi i provede. Istovremeno uzima u obzir individualne interese članova društva i oblikuje društveni ugovor tako da se tipični sporovi izbjegnu već unaprijed. Time se stvara čvrsta pravna osnova za buduću suradnju.

Tipične prednosti odvjetničke pratnje su prije svega:

Rechtsanwalt Sebastian Riedlmair Sebastian Riedlmair
Harlander & Partner Rechtsanwälte
„Upravo kod osnivanja GmbH-a pokazuje se da rana pravna jasnoća često u potpunosti sprječava kasnije sukobe.“
Sada odaberite željeni termin:Besplatne prve konzultacije

Često postavljana pitanja – FAQ

Sada odaberite željeni termin:Besplatne prve konzultacije