Osnivanje društva s ograničenom odgovornošću označava pravni postupak kojim se osniva društvo s ograničenom odgovornošću i stvara kao samostalna pravna osoba. Ovaj proces počinje izradom društvenog ugovora ili izjave o osnivanju u obliku notarskog akta, obuhvata organizacijske odluke poput imenovanja direktora te uplate dogovorenih temeljnih uloga i završava upisom društva u sudski registar. Tek upisom u sudski registar društvo s ograničenom odgovornošću pravno nastaje i može samostalno učestvovati u pravnom prometu.

Odaberite željeni termin sada:Besplatan prvi razgovor

Postupak osnivanja društva s ograničenom odgovornošću

Osnivanje društva s ograničenom odgovornošću odvija se u nekoliko pravno utvrđenih koraka. Cilj ovog postupka je nastanak samostalne pravne osobe koja sama može sticati prava i preuzimati obaveze. Prije upisa u registar može se već poslovati, ali su rizici odgovornosti tada znatno veći.

Za to u Austriji nije potrebna opšta državna dozvola za osnivanje. Društvo s ograničenom odgovornošću (GmbH) nastaje kada se uredno provedu društveni ugovor, uplata kapitala, imenovanje direktora i upis u sudski registar (Firmenbuch). Međutim, posebna dozvola može biti neophodna za kasniju djelatnost ako d.o.o. obavlja regulisanu djelatnost ili djelatnost za koju je potrebna dozvola. To se ne odnosi na sam nastanak d.o.o.-a, već na pitanje smije li on zakonito obavljati planiranu djelatnost nakon upisa.

Postupak osnivanja može se podijeliti u tri centralna područja:

• Osnivanje društva putem društvenog ugovora ili izjave o osnivanju
• Imenovanje organa društva
• Unošenje temeljnog kapitala i upis u sudski registar

Ovi koraci nadovezuju se jedan na drugi. Svaki pojedinačni korak ispunjava određenu funkciju unutar procesa osnivanja i stvara pravnu osnovu za kasniju djelatnost društva s ograničenom odgovornošću.

Status prije osnivanja

Status prije osnivanja opisuje fazu prije upisa d.o.o.-a u sudski registar. U ovoj fazi d.o.o. pravno još ne postoji. Ko ipak već djeluje u ime budućeg d.o.o.-a, za to odgovara lično i solidarno prema članu 2. Zakona o d.o.o. (GmbHG). Za osnivače je ovaj period posebno osjetljiv jer kasnije upisani d.o.o. ne preuzima automatski ugovore iz ove faze.

Stvarna zaštita d.o.o.-a počinje tek upisom u sudski registar. Do tada osnivači moraju precizno razjasniti ko potpisuje, u čije ime ta osoba djeluje i koje obaveze preuzima već prije upisa u sudski registar. Upravo kod ugovora o zakupu, narudžbi ili drugih predugovora, status prije osnivanja može izazvati značajan rizik od odgovornosti.

Korak 1: Određivanje firme, sjedišta i predmeta poslovanja

Prvi korak pri osnivanju društva s ograničenom odgovornošću sastoji se u određivanju osnovnih identifikacijskih obilježja društva. To uključuje firmu društva, njegovo sjedište te predmet poslovanja. Ovi podaci čine zakonski obavezan minimalni sadržaj društvenog ugovora i moraju kasnije biti upisani u sudski registar.

Naziv firme je pravni naziv preduzeća. Mora biti pogodan za identifikaciju preduzeća, posjedovati distinktivnost i ne smije biti obmanjujući. Također, mora se jasno razlikovati od već registrovanih firmi, a dodatak pravne forme „GmbH“ je obavezan.

Sjedište društva označava političku općinu u kojoj društvo s ograničenom odgovornošću ima svoje pravno mjesto. Ovo sjedište istovremeno određuje koji je sud sudskog registra nadležan za društvo. Od toga treba razlikovati poslovnu adresu, odnosno stvarnu adresu na kojoj preduzeće posluje.

Predmet poslovanja mora biti formulisan tako da registarski sud može prepoznati koju privrednu djelatnost d.o.o. treba obavljati. Sama formulacija poput „trgovina robom svih vrsta“ može biti neprecizna ako iz nje ne proizlazi jasno područje djelovanja. Bolji je opis poput „trgovina namještajem i dodacima za dom, rad online prodavnice te pružanje usluga savjetovanja u oblasti uređenja enterijera“.

Formulacija ne smije biti toliko uska da svako kasnije proširenje poslovanja zahtijeva izmjenu društvenog ugovora. Ali ne smije biti ni toliko opšta da stvarna svrha poslovanja ostane nejasna.

Korak 2: Izrada društvenog ugovora ili izjave o osnivanju

Prvi pravni korak osnivanja je sklapanje društvenog ugovora prema članu 4. Zakona o d.o.o. (GmbHG). Ovaj dokument čini pravni osnov d.o.o.-a. Društveni ugovor utvrđuje najvažnije okvirne uslove društva i uređuje saradnju članova društva.

Zakon zahtijeva da društveni ugovor bude zaključen u obliku notarskog akta. To znači da notar mora sačiniti i potvrditi ugovor. Time zakonodavac osigurava da su članovi društva informisani o pravnim posljedicama osnivanja i da ugovor ispunjava zakonske zahtjeve.

Zakonski minimalni sadržaj društvenog ugovora obuhvata:

• Firmu i sjedište društva
• Predmet poslovanja
• Visinu temeljnog kapitala
• Temeljne uloge pojedinih članova društva

Pored zakonskog minimalnog sadržaja, društveni ugovor bi kod više članova društva trebao sadržavati jasna pravila za donošenje odluka, prava glasa, raspodjelu dobiti, prenos udjela, prava preče kupovine, prava prvenstva, zabranu konkurencije, smrt člana društva, isključenje člana društva i pat situacije.

Ako više osoba zajedno osniva društvo s ograničenom odgovornošću, zaključuju ovaj ugovor međusobno. Ako društvo osniva samo jedna osoba, izjava o osnivanju zamjenjuje društveni ugovor. Sadržajno za to važe uglavnom ista pravila.

Korak 3: Imenovanje organa

Da bi društvo s ograničenom odgovornošću postalo sposobno za djelovanje, potrebne su osobe koje predstavljaju društvo prema van i interno provode odluke. Ovu funkciju preuzimaju organi društva.

Najvažniji organ društva s ograničenom odgovornošću je uprava prema §§ 15 i dalje GmbHG. Direktori vode preduzeće, predstavljaju društvo prema poslovnim partnerima i ispunjavaju zakonske obaveze prema organima i sudovima.

Direktori se imenuju ili direktno u društvenom ugovoru ili posebnom odlukom članova društva. Kod jednočlanog d.o.o.-a, jedini član društva sam donosi ovu odluku. Imenovanjem direktor preuzima centralnu odgovornost. On mora štititi interese društva i pridržavati se zakonskih propisa.

Direktor odgovara lično ako prekrši svoje zakonske ili ugovorne obaveze i time društvu nastane šteta. To se odnosi na plaćanja uprkos nesposobnosti plaćanja, neplaćene poreze, neplaćene doprinose za socijalno osiguranje, nedostatak knjigovodstva, zakašnjelo podnošenje zahtjeva za stečaj, poslove bez dovoljne provjere i kršenje propisa o očuvanju kapitala. Odlučujuće je da li je direktor postupao pažljivo, informisano i u interesu društva.

Nadzorni odbor kod d.o.o.-a nije automatski potreban. On postaje obavezan tek kada su ispunjeni uslovi iz člana 29. Zakona o d.o.o. (GmbHG). To uključuje, između ostalog, određeni broj zaposlenih, određene vlasničke strukture i slučajeve u kojima d.o.o. zbog svoje veličine ili položaja u koncernu podliježe jačoj kontroli.

Uzorci potpisa direktora

Ovjereni potpis (Musterzeichnung) je potpis direktora koji se prilaže tokom procesa osnivanja. On pokazuje kako će direktor ubuduće potpisivati za društvo. Direktor daje ovjereni potpis ili pred registarskim sudom ili svoj potpis daje na notarsku ovjeru. Nakon toga, sudski registar pohranjuje ovaj potpis. Time organi vlasti, banke i poslovni partneri mogu provjeriti potiče li izjava zaista od osobe ovlaštene za zastupanje d.o.o.-a.

Korak 4: Unošenje kapitala

Pored društvenog ugovora, unošenje kapitala spada među centralne preduslove osnivanja društva s ograničenom odgovornošću. Kapital čini finansijsku osnovu društva i treba osigurati da preduzeće raspolaže određenom ekonomskom stabilnošću.

Zakon stoga zahtijeva određeni temeljni kapital koji stavljaju na raspolaganje članovi društva. Ovaj kapital stoji društvu nakon osnivanja na raspolaganju za njegove poslovne aktivnosti.

Unošenje kapitala u praksi se odvija u nekoliko koraka. Prvo članovi društva određuju koji dio temeljnog kapitala preuzima svaki član društva. Zatim dogovoreni ulozi moraju biti barem djelimično uplaćeni ili unijeti.

U vezi s unošenjem kapitala važna su tri aspekta:

• Određivanje temeljnog kapitala i temeljnih uloga
• Uplata novčanih uloga na račun društva
• Unošenje uloga u stvarima

Temeljni kapital i temeljni ulozi

Temeljni kapital je osnovni kapital društva s ograničenom odgovornošću. Predstavlja iznos koji članovi društva zajedno stavljaju na raspolaganje za finansiranje društva.

Prema članu 6. Zakona o d.o.o. (GmbHG) zakonski minimalni temeljni kapital trenutno iznosi 10.000 €. Ovaj iznos ne unosi jedna osoba, već se raspoređuje na temeljne uloge pojedinih članova društva.

Svaki član društva se u društvenom ugovoru obavezuje da preuzme određeni dio temeljnog kapitala. Ovaj dio se naziva temeljni ulog. Visina temeljnog uloga istovremeno određuje poslovni udio člana društva u društvu.

Temeljni kapital ispunjava više funkcija. S jedne strane čini prvu finansijsku osnovu preduzeća. S druge strane služi i kao zaštitni mehanizam za povjerioce, jer su članovi društva obavezni stvarno izvršiti svoje uloge.

Uplata novčanih uloga

Ne mora svaki temeljni ulog biti odmah u potpunosti uplaćen. Međutim, zakon zahtijeva da određeni minimalni iznos već bude na raspolaganju prije upisa u sudski registar.

Kod društva s ograničenom odgovornošću s minimalnim temeljnim kapitalom mora ukupno biti uplaćeno najmanje 5.000 € u gotovini. Ovaj novac se uplaćuje na račun društva u banci koji se otvara za novo osnovano društvo.

Banka zatim potvrđuje uplatu. Ovu potvrdu direktori kasnije prilažu registarskom sudu.

Dodatno, prema § 10 GmbHG na svaki temeljni ulog koji se plaća u gotovini mora biti uplaćena najmanje četvrtina, ali svakako najmanje 70 €. Koja suma se mora unaprijed platiti u pojedinačnom slučaju zavisi od konkretne raspodjele temeljnih uloga.

Uplata novčanih uloga stoga ispunjava dva centralna cilja:

• Osiguranje početne finansijske opremljenosti društva
• Dokaz prema sudu sudskog registra da je kapital stvarno unesen

Stvarni ulozi i njihove posebnosti

Pored novčanih uloga, članovi društva svoju obavezu uplate temeljnog kapitala mogu ispuniti i putem stvarnih uloga. Pritom član društva ne unosi novčani iznos, već imovinski predmet s ekonomskom vrijednošću.

Stvarni ulozi mogu biti vozila, mašine, nekretnine, prava na žig, patenti, udjeli u preduzećima ili već postojeći obrt. Nisu prikladni puki radni učinci, buduće usluge, neobavezujuće poslovne prilike ili predmeti bez pouzdano utvrdiva ekonomske vrijednosti.

Pritom ulozi u stvarima podliježu strožim zakonskim zahtjevima od novčanih uloga. Odlučujuće je da član društva stvarno prenese ulog u stvarima na d.o.o., da se njegova vrijednost može provjerljivo utvrditi i da društveni ugovor jasno navodi tu vrijednost.

Time se želi spriječiti da se imovinske vrijednosti procijene previsoko. Ove odredbe štite kako društvo tako i njegove buduće povjerioce od umjetnog precjenjivanja temeljnog kapitala.

Korak 5: Prijava u sudski registar i nastanak društva s ograničenom odgovornošću

Čim članovi društva sastave društveni ugovor, imenuju direktore i uplate uloge, svi direktori prijavljuju društvo u sudski registar. Ova prijava predstavlja sljedeći važan korak osnivanja i temelji se na članu 9. Zakona o d.o.o. (GmbHG).

Prijavu vrše svi direktori društva. Njihovi potpisi moraju biti ovjereni pred sudom ili od strane notara. Time sud potvrđuje da prijava zaista potiče od odgovornih organa društva.

Uz prijavu direktori dostavljaju niz dokumenata nadležnom sudu sudskog registra. Ovi dokumenti omogućavaju sudu da provjeri da li su ispunjeni zakonski uslovi za osnivanje.

Za prijavu u sudski registar kod klasičnog osnivanja društva s ograničenom odgovornošću potrebni su:

• društveni ugovor ili izjava o osnivanju
• ovjerena prijava od strane svih direktora
• dokaz o imenovanju direktora i ovjereni potpis
• potvrda banke o uplati novčanih uloga
• izjava direktora o urednom unošenju kapitala

Kod uloga u stvarima dodaju se precizan opis uloga, procjena vrijednosti i dokazi o stvarnom prenosu. Registarski sud na osnovu ove dokumentacije provjerava jesu li osnivači zakonito osnovali d.o.o. i unijeli temeljni kapital u skladu sa zakonskim propisima.

Odaberite željeni termin sada:Besplatan prvi razgovor

Nastanak društva s ograničenom odgovornošću upisom u sudski registar

Odlučujući trenutak osnivanja društva s ograničenom odgovornošću je upis društva u sudski registar. Tek ovim korakom društvo pravno nastaje kao samostalna pravna osoba.

Pravnici ovdje govore o konstitutivnom upisu. To znači da društvo pravno postoji tek od trenutka upisa. Prije toga postoji samo faza osnivanja u kojoj društvo još nije potpuno pravno sposobno.

Nakon uspješnog upisa društvo s ograničenom odgovornošću može:

• zaključivati ugovore
• sticati vlasništvo
• nastupati pred sudom
• biti ekonomski aktivno

Upisom društvo također dobija svoj broj sudskog registra pod kojim je javno registrovano u sudskom registru. Stoga čini završetak stvarnog postupka osnivanja i početak pravnog postojanja društva.

Trajanje osnivanja društva s ograničenom odgovornošću

Trajanje osnivanja društva s ograničenom odgovornošću zavisi od toga koliko se brzo pripreme naziv firme, društveni ugovor, imenovanje direktora, bankovni račun, uplata kapitala i prijava u sudski registar. Jednostavno osnivanje novcem može se uz potpunu dokumentaciju završiti znatno brže nego osnivanje s više članova društva, kompleksnim društvenim ugovorom ili stvarnim ulozima.

Kašnjenja nastaju ako osnivači odaberu naziv firme koji se ne može upisati, ne prilože potvrdu banke, ne ovjere uredno potpise, previše nejasno formulišu predmet poslovanja ili ako registarski sud zahtijeva dopune. Ko želi ubrzati proces osnivanja, trebao bi stoga u potpunosti definisati potrebne informacije prije prvog termina kod notara.

Troškovi osnivanja d.o.o.-a

Troškovi osnivanja d.o.o.-a sastoje se od notarskih troškova, taksi za sudski registar, troškova ovjere potpisa, troškova izrade osnivačke dokumentacije i mogućih troškova savjetovanja. Dodatno se mora uzeti u obzir zakonski temeljni kapital. Minimalni temeljni kapital iznosi 10.000 €, pri čemu se kod minimalnog osnivanja prije upisa mora uplatiti barem 5.000 € u gotovini.

Jednostavno osnivanje u novcu s jednim članom društva je povoljnije od osnivanja s više članova društva, ulozima u stvarima ili individualno oblikovanim društvenim ugovorom. Ovi troškovi povećavaju izdatke osnivanja, ali mogu značajno smanjiti kasnije sporove.

Daljnji koraci nakon upisa u sudski registar

Upisom u sudski registar društvo s ograničenom odgovornošću je pravno nastalo, ali postupak osnivanja u praksi često još nije završen. Ovisno o planiranoj djelatnosti, nakon toga treba provjeriti i pravovremeno obaviti daljnje tačke.

Prijava obrta

Ako društvo s ograničenom odgovornošću obavlja obrtničku djelatnost, mora prijaviti odgovarajući obrt. Kod slobodnih obrta dovoljna je prijava kod nadležne službe za obrte ako su ispunjeni svi opći uslovi. Kod reguliranih obrta, društvo s ograničenom odgovornošću mora dodatno imenovati direktora po zakonu o obrtu koji posjeduje potreban dokaz o osposobljenosti. Bez odgovarajuće obrtnice društvo s ograničenom odgovornošću ne smije zakonito obavljati obrtničku djelatnost.

Porezna uprava i porezni broj

Nakon upisa, društvo s ograničenom odgovornošću mora biti porezno evidentirano. Za to su potrebni podaci o djelatnosti, direktorima, sjedištu, predviđenom prometu i očekivanoj dobiti. Porezna uprava dodjeljuje porezni broj. Ako društvo s ograničenom odgovornošću pruža usluge koje podliježu PDV-u, potreban mu je i PDV broj (UID-broj). Porezna evidencija je neophodna kako bi se porez na dobit, PDV i doprinosi na plaće mogli uredno obrađivati.

Socijalno osiguranje i zaposlenici

Ako d.o.o. zapošljava radnike, mora ih prijaviti Austrijskom fondu za zdravstveno osiguranje (ÖGK) prije početka rada. Direktori mogu podlijegati različitim obavezama socijalnog osiguranja zavisno o udjelu, djelatnosti i ugovornom uređenju. Direktor koji je ujedno i većinski član društva može podlijegati socijalnom osiguranju za samostalne djelatnosti (SVS). Direktor koji nema udio ili ima samo mali udio podliježe drugim pravilima radnog prava i prava socijalnog osiguranja, zavisno o djelatnosti i ugovornom uređenju.

Poslovna dokumentacija i impresum

Nakon upisa u sudski registar, poslovna pisma, računi, impresum web stranice i potpisi u e-mailovima moraju sadržavati zakonski propisane podatke. To uključuje naziv firme, pravni oblik, sjedište, broj sudskog registra i registarski sud. Kod računa se dodaju i obavezni porezni podaci. Pogrešni podaci dovode do pravnih problema, opomena i upita poslovnih partnera.

Pojednostavljeno osnivanje društva s ograničenom odgovornošću

Austrijsko pravo pod određenim uslovima omogućava pojednostavljeno osnivanje d.o.o.-a prema članu 9a. Zakona o d.o.o. (GmbHG). Ovaj postupak treba olakšati početak i smanjiti organizacioni napor.

Pojednostavljeno osnivanje dolazi u obzir samo ako je jedna jedina fizička osoba član društva i istovremeno sama preuzima upravljanje.

Postupak ostaje sličan klasičnom osnivanju. Osnivači mogu pojednostaviti pojedine korake ili ih obaviti digitalno. Banka provjerava identitet čim otvori poslovni račun.

Odaberite željeni termin sada:Besplatan prvi razgovor

Razlike u odnosu na klasično osnivanje društva s ograničenom odgovornošću

Pojednostavljeno osnivanje razlikuje se u nekoliko tačaka od klasičnog osnivanja društva s ograničenom odgovornošću. Najvažnija razlika se odnosi na obim mogućnosti oblikovanja u društvenom ugovoru.

Kod pojednostavljenog osnivanja izjava o osnivanju smije sadržavati samo zakonski minimalni sadržaj. Time proces osnivanja postaje brži i jeftiniji, ali istovremeno mnoge individualne mogućnosti oblikovanja ostaju neiskorištene.

Kod klasičnog osnivanja članovi društva mogu, s druge strane, opsežnije oblikovati društveni ugovor i unijeti dodatne odredbe. To uključuje odredbe o pravima glasa, raspodjeli dobiti ili prenosu poslovnih udjela.

Kome su potrebne takve odredbe, mora izabrati klasično osnivanje s individualno oblikovanim društvenim ugovorom.

Najvažnije razlike ukratko

Kriterij	Klasično osnivanje društva s ograničenom odgovornošću	Pojednostavljeno osnivanje društva s ograničenom odgovornošću
Broj osnivača	Moguće s jednim ili više članova društva	Samo za društva s ograničenom odgovornošću s jednom osobom
Ugovor o osnivanju društva	Individualno prilagodljiv društveni ugovor	Standardizovana izjava o osnivanju
Mogućnosti oblikovanja	Opsežne odredbe moguće, npr. o pravima glasa, raspodjeli dobiti, prenosu udjela	Vrlo ograničeno oblikovanje, samo zakonski minimalni sadržaj
Sudjelovanje notara	Potreban notarski akt	Može izostati ako su ispunjeni svi uslovi
Tok osnivanja	Obično putem notara i prijave u sudski registar	Djelimično digitalno obavljanje putem portala za usluge poduzetnicima (USP)
Provjera identiteta	Obično se obavlja kod notara	Obično se obavlja putem banke prilikom otvaranja računa
Fleksibilnost ugovora	Vrlo visoka, individualno prilagodljiva strukturi društva	Standardno rješenje, jedva moguće prilagodbe
Pogodno za	Više društvenih članova ili složenije strukture društva	Jednostavna osnivanja s jednom osobom bez posebnih potreba za regulacijom

Vaše prednosti uz advokatsku podršku

Osnivanje GmbH-a na prvi pogled djeluje kao standardizirani postupak. U praksi, međutim, već ispravno oblikovanje društvenog ugovora odlučuje o tome koliko će stabilno društvo kasnije funkcionirati.

Advokat osigurava da je osnivanje pravno sigurno pripremljeno i provedeno. Istovremeno uzima u obzir individualne interese članova društva i oblikuje društveni ugovor tako da se tipične točke spora mogu izbjeći unaprijed. Time se stvara čvrsta pravna osnova za buduću suradnju.

Tipične prednosti advokatske podrške su prvenstveno:

• Pravno siguran društveni ugovor, prilagođen konkretnoj strukturi preduzeća
• Izbjegavanje rizika odgovornosti i formalnih grešaka tijekom postupka osnivanja
• Jasne odredbe između članova društva, koje mogu spriječiti kasnije sukobe

Odaberite željeni termin sada:Besplatan prvi razgovor

Često postavljana pitanja – FAQ

Odaberite željeni termin sada:Besplatan prvi razgovor