Osnivanje društva s ograničenom odgovornošću označava pravni postupak kojim se osniva društvo s ograničenom odgovornošću i stvara kao samostalna pravna osoba. Ovaj proces počinje izradom društvenog ugovora ili izjave o osnivanju u obliku notarskog akta, obuhvata organizacijske odluke poput imenovanja direktora te uplate dogovorenih temeljnih uloga i završava upisom društva u sudski registar. Tek upisom u sudski registar društvo s ograničenom odgovornošću pravno nastaje i može samostalno učestvovati u pravnom prometu.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Postupak osnivanja društva s ograničenom odgovornošću

Osnivanje društva s ograničenom odgovornošću odvija se u nekoliko pravno utvrđenih koraka. Cilj ovog postupka je nastanak samostalne pravne osobe koja sama može sticati prava i preuzimati obaveze. Prije upisa u registar može se već poslovati, ali su rizici odgovornosti tada znatno veći.

Društvo s ograničenom odgovornošću u Austriji načelno ne treba posebnu državnu dozvolu za osnivanje. Ako su ispunjeni zakonski uslovi, može biti upisano.

Postupak osnivanja može se podijeliti u tri centralna područja:

• Osnivanje društva putem društvenog ugovora ili izjave o osnivanju
• Imenovanje organa društva
• Unošenje temeljnog kapitala i upis u sudski registar

Ovi koraci nadovezuju se jedan na drugi. Svaki pojedinačni korak ispunjava određenu funkciju unutar procesa osnivanja i stvara pravnu osnovu za kasniju djelatnost društva s ograničenom odgovornošću.

Status prije osnivanja

Status prije osnivanja opisuje fazu prije upisa društva s ograničenom odgovornošću u sudski registar. U ovoj fazi društvo s ograničenom odgovornošću pravno još ne postoji. Ko ipak već posluje u ime budućeg društva s ograničenom odgovornošću, za to odgovara prema § 2 GmbHG načelno lično i solidarno. Za osnivače je ovaj period stoga posebno rizičan, jer ugovori u ovoj fazi nisu automatski preuzeti od strane kasnije upisanog društva s ograničenom odgovornošću.

Stvarna zaštita društva s ograničenom odgovornošću počinje tek upisom u sudski registar. Do tada treba vrlo pažljivo provjeriti ko potpisuje, u čije ime se posluje i koje se obaveze preuzimaju unaprijed. Posebno kod ugovora o najmu, narudžbi ili drugih ugovora zaključenih prije osnivanja, status prije osnivanja može izazvati značajan rizik odgovornosti.

Korak 1: Određivanje firme, sjedišta i predmeta poslovanja

Prvi korak pri osnivanju društva s ograničenom odgovornošću sastoji se u određivanju osnovnih identifikacijskih obilježja društva. To uključuje firmu društva, njegovo sjedište te predmet poslovanja. Ovi podaci čine zakonski obavezan minimalni sadržaj društvenog ugovora i moraju kasnije biti upisani u sudski registar.

Naziv firme je pravni naziv preduzeća. Mora biti pogodan za identifikaciju preduzeća, posjedovati distinktivnost i ne smije biti obmanjujući. Također, mora se jasno razlikovati od već registrovanih firmi, a dodatak pravne forme „GmbH“ je obavezan.

Sjedište društva označava političku općinu u kojoj društvo s ograničenom odgovornošću ima svoje pravno mjesto. Ovo sjedište istovremeno određuje koji je sud sudskog registra nadležan za društvo. Od toga treba razlikovati poslovnu adresu, odnosno stvarnu adresu na kojoj preduzeće posluje.

Predmet poslovanja konačno opisuje koju privrednu djelatnost društvo treba obavljati. Formulacija treba biti dovoljno konkretna, ali istovremeno ostaviti dovoljno prostora za budući razvoj poslovanja. U praksi se stoga preporučuje jasno opisati područje djelatnosti, bez nepotrebnog sužavanja.

Korak 2: Izrada društvenog ugovora ili izjave o osnivanju

Prvi pravni korak osnivanja je zaključenje društvenog ugovora prema § 4 GmbHG. Ovaj dokument čini pravnu osnovu društva s ograničenom odgovornošću. Reguliše najvažnije okvire društva i određuje kako je organizovana saradnja članova društva.

Zakon zahtijeva da društveni ugovor bude zaključen u obliku notarskog akta. To znači da notar mora sačiniti i potvrditi ugovor. Time zakonodavac osigurava da su članovi društva informisani o pravnim posljedicama osnivanja i da ugovor ispunjava zakonske zahtjeve.

Društveni ugovor sadrži posebno osnovne informacije o novom društvu. To uključuje prije svega:

• Firmu i sjedište društva
• Predmet poslovanja
• Visinu temeljnog kapitala
• Temeljne uloge pojedinih članova društva

Ako više osoba zajedno osniva društvo s ograničenom odgovornošću, zaključuju ovaj ugovor međusobno. Ako društvo osniva samo jedna osoba, izjava o osnivanju zamjenjuje društveni ugovor. Sadržajno za to važe uglavnom ista pravila.

Zakon razlikuje između gore navedenih obaveznih minimalnih podataka i slobodno oblikovanih dodatnih odredbi. Pored zakonski propisanih podataka, članovi društva mogu unijeti dodatne odredbe, kao što su prava glasa, raspodjela dobiti ili prenos poslovnih udjela.

Korak 3: Imenovanje organa

Da bi društvo s ograničenom odgovornošću postalo sposobno za djelovanje, potrebne su osobe koje predstavljaju društvo prema van i interno provode odluke. Ovu funkciju preuzimaju organi društva.

Najvažniji organ društva s ograničenom odgovornošću je uprava prema §§ 15 i dalje GmbHG. Direktori vode preduzeće, predstavljaju društvo prema poslovnim partnerima i ispunjavaju zakonske obaveze prema organima i sudovima.

Imenovanje direktora vrši se obično odlukom članova društva. Često se ova odluka već utvrđuje u društvenom ugovoru. Ako se to ne dogodi, članovi društva donose imenovanje posebnom odlukom.

Imenovanjem direktor preuzima centralnu odgovornost. Mora čuvati interese društva i poštovati zakonske propise. U slučaju povrede dužnosti može pod određenim uslovima lično odgovarati.

Pored direktora, u određenim slučajevima može biti predviđen i nadzorni odbor. Takav je potreban, na primjer, kada društvo s ograničenom odgovornošću dostigne određenu veličinu ili postoje posebni zakonski uslovi. Zakon u § 29 GmbHG navodi konkretne slučajeve u kojima je nadzorni odbor obavezan.

Uzorci potpisa direktora

Uzorak potpisa je potpis direktora koji se daje prilikom postupka osnivanja. Pokazuje kako će direktor ubuduće potpisivati za društvo. Uzorak potpisa mora biti dat pred sudom sudskog registra ili notarski ovjeren i zatim se polaže u sudski registar. Time organi, banke i poslovni partneri mogu provjeriti da li izjava zaista potiče od osobe ovlaštene za zastupanje društva s ograničenom odgovornošću.

Korak 4: Unošenje kapitala

Pored društvenog ugovora, unošenje kapitala spada među centralne preduslove osnivanja društva s ograničenom odgovornošću. Kapital čini finansijsku osnovu društva i treba osigurati da preduzeće raspolaže određenom ekonomskom stabilnošću.

Zakon stoga zahtijeva određeni temeljni kapital koji stavljaju na raspolaganje članovi društva. Ovaj kapital stoji društvu nakon osnivanja na raspolaganju za njegove poslovne aktivnosti.

Unošenje kapitala u praksi se odvija u nekoliko koraka. Prvo članovi društva određuju koji dio temeljnog kapitala preuzima svaki član društva. Zatim dogovoreni ulozi moraju biti barem djelimično uplaćeni ili unijeti.

U vezi s unošenjem kapitala posebno su važna tri aspekta:

• Određivanje temeljnog kapitala i temeljnih uloga
• Uplata novčanih uloga na račun društva
• Unošenje stvarnih uloga kao što su imovinski predmeti

Temeljni kapital i temeljni ulozi

Temeljni kapital je osnovni kapital društva s ograničenom odgovornošću. Predstavlja iznos koji članovi društva zajedno stavljaju na raspolaganje za finansiranje društva.

Prema § 6 GmbHG zakonski minimalni temeljni kapital trenutno iznosi 10.000 €. Ovaj iznos ne unosi jedna osoba, već se raspoređuje na temeljne uloge pojedinih članova društva.

Svaki član društva se u društvenom ugovoru obavezuje da preuzme određeni dio temeljnog kapitala. Ovaj dio se naziva temeljni ulog. Visina temeljnog uloga istovremeno određuje poslovni udio člana društva u društvu.

Primjer:
Ako dvije osobe osnivaju društvo s ograničenom odgovornošću s temeljnim kapitalom od 10.000 €, mogu svaka preuzeti 5.000 € kao temeljni ulog. Obje tada načelno drže po 50 posto poslovnih udjela.

Temeljni kapital ispunjava više funkcija. S jedne strane čini prvu finansijsku osnovu preduzeća. S druge strane služi i kao zaštitni mehanizam za povjerioce, jer su članovi društva obavezni stvarno izvršiti svoje uloge.

Uplata novčanih uloga

Ne mora svaki temeljni ulog biti odmah u potpunosti uplaćen. Međutim, zakon zahtijeva da određeni minimalni iznos već bude na raspolaganju prije upisa u sudski registar.

Kod društva s ograničenom odgovornošću s minimalnim temeljnim kapitalom mora ukupno biti uplaćeno najmanje 5.000 € u gotovini. Ovaj novac se uplaćuje na račun društva u banci koji se otvara za novo osnovano društvo.

Banka zatim potvrđuje uplatu. Ova potvrda banke spada među važne dokumente koji se kasnije moraju predočiti sudu sudskog registra.

Dodatno, prema § 10 GmbHG na svaki temeljni ulog koji se plaća u gotovini mora biti uplaćena najmanje četvrtina, ali svakako najmanje 70 €. Koja suma se mora unaprijed platiti u pojedinačnom slučaju zavisi od konkretne raspodjele temeljnih uloga.

Uplata novčanih uloga stoga ispunjava dva centralna cilja:

• Osiguranje početne finansijske opremljenosti društva
• Dokaz prema sudu sudskog registra da je kapital stvarno unesen

Stvarni ulozi i njihove posebnosti

Pored novčanih uloga, članovi društva mogu svoju obavezu unošenja temeljnog kapitala ispuniti i putem stvarnih uloga. Pri tome član društva ne unosi novčani iznos, već imovinski predmet s ekonomskom vrijednošću. Takvi ulozi su u praksi česti kada se postojeće vrijednosti preduzeća unose u novo društvo.

Tipični primjeri stvarnih uloga su vozila, mašine, nekretnine, prava na robne marke ili cijeli dijelovi preduzeća. Odlučujuće je da predmet ima jasno odredljivu ekonomsku vrijednost i da je prenosiv u poslovnom prometu.

Stvarni ulozi podliježu strožijim zakonskim zahtjevima od novčanih uloga. Društveni ugovor mora tačno utvrditi koji se predmet unosi i koju vrijednost ima. Time se treba spriječiti da se imovinske vrijednosti precijene.

Za stvarne uloge stoga važe posebna pravila:

• Predmet uloga mora biti tačno opisan u društvenom ugovoru
• Vrijednost uloga ne smije biti precjenjena
• Stvarni ulog mora načelno biti odmah u potpunosti unesen

Ove odredbe štite kako društvo tako i njegove buduće povjerioce od umjetnog precjenjivanja temeljnog kapitala.

Korak 5: Prijava u sudski registar i nastanak društva s ograničenom odgovornošću

Nakon što je društveni ugovor sačinjen, direktori imenovani i ulozi izvršeni, slijedi sljedeći važan korak osnivanja: prijava društva u sudski registar prema § 9 GmbHG.

Prijavu vrše svi direktori društva. Njihovi potpisi moraju biti ovjereni pred sudom ili od strane notara. Time sud potvrđuje da prijava zaista potiče od odgovornih organa društva.

Uz prijavu direktori dostavljaju niz dokumenata nadležnom sudu sudskog registra. Ovi dokumenti omogućavaju sudu da provjeri da li su ispunjeni zakonski uslovi za osnivanje.

Među najvažnije dokumente spadaju posebno:

• društveni ugovor u notarskoj formi
• odluka članova društva o upravi
• uzorak potpisa
• potvrda banke o uplati novčanih uloga

Sud sudskog registra zatim provjerava da li je prijava potpuna i da li su ispunjeni svi zakonski zahtjevi.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Nastanak društva s ograničenom odgovornošću upisom u sudski registar

Odlučujući trenutak osnivanja društva s ograničenom odgovornošću je upis društva u sudski registar. Tek ovim korakom društvo pravno nastaje kao samostalna pravna osoba.

Pravnici ovdje govore o konstitutivnom upisu. To znači da društvo pravno postoji tek od trenutka upisa. Prije toga postoji samo faza osnivanja u kojoj društvo još nije potpuno pravno sposobno.

Nakon uspješnog upisa društvo s ograničenom odgovornošću može:

• zaključivati ugovore
• sticati vlasništvo
• nastupati pred sudom
• biti ekonomski aktivno

Upisom društvo također dobija svoj broj sudskog registra pod kojim je javno registrovano u sudskom registru. Stoga čini završetak stvarnog postupka osnivanja i početak pravnog postojanja društva.

Daljnji koraci nakon upisa u sudski registar

Upisom u sudski registar društvo s ograničenom odgovornošću je pravno nastalo, ali postupak osnivanja u praksi često još nije završen. Zavisno od planirane djelatnosti, posebno treba provjeriti i pravovremeno obaviti prijavu obrta, dalje prijave poreskoj upravi te prijavu zavodu za socijalno osiguranje samostalnih djelatnika. Ko zapošljava radnike mora također pokrenuti potrebne prijave iz radnog i socijalnog prava.

Pojednostavljeno osnivanje društva s ograničenom odgovornošću

Austrijsko pravo omogućava pod određenim uslovima pojednostavljeno osnivanje društva s ograničenom odgovornošću prema § 9a GmbHG. Ovaj postupak treba prije svega olakšati početak i smanjiti organizacijski napor. Pojednostavljeno osnivanje dolazi u obzir samo kada je jedna fizička osoba član društva i istovremeno sama preuzima upravu.

Tok ostaje načelno sličan kao kod klasičnog osnivanja. Međutim, pojedini koraci su pojednostavljeni ili se provode digitalno. Provjera identiteta se, na primjer, vrši putem banke kod koje se otvara račun društva.

Tipična obilježja pojednostavljenog osnivanja su:

• digitalna prijava putem portala za usluge preduzetnicima
• utvrđivanje identiteta od strane kreditne institucije
• dostavljanje dokumenata direktno sudu sudskog registra

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Razlike u odnosu na klasično osnivanje društva s ograničenom odgovornošću

Pojednostavljeno osnivanje razlikuje se u nekoliko tačaka od klasičnog osnivanja društva s ograničenom odgovornošću. Najvažnija razlika se odnosi na obim mogućnosti oblikovanja u društvenom ugovoru.

Kod pojednostavljenog osnivanja izjava o osnivanju načelno smije sadržavati samo zakonski minimalni sadržaj. Time proces osnivanja postaje brži i jeftiniji, ali istovremeno mnoge individualne mogućnosti oblikovanja ostaju neiskorištene.

Kod klasičnog osnivanja članovi društva mogu, s druge strane, opsežnije oblikovati društveni ugovor i unijeti dodatne odredbe. To uključuje, na primjer, odredbe o pravima glasa, raspodjeli dobiti ili prenosu poslovnih udjela.

U praksi se pojednostavljeno osnivanje posebno pogodno za vrlo jednostavne strukture društva, dok se kod više članova društva često preferira klasično osnivanje.

Najvažnije razlike ukratko

Kriterij	Klasično osnivanje društva s ograničenom odgovornošću	Pojednostavljeno osnivanje društva s ograničenom odgovornošću
Broj osnivača	Moguće s jednim ili više članova društva	Samo za društva s ograničenom odgovornošću s jednom osobom
Ugovor o osnivanju društva	Individualno oblikovan društveni ugovor u obliku notarskog akta	Standardizovana izjava o osnivanju sa zakonskim minimalnim sadržajem
Mogućnosti oblikovanja	Opsežne odredbe moguće, npr. o pravima glasa, raspodjeli dobiti, prenosu udjela	Vrlo ograničeno oblikovanje, samo zakonski minimalni sadržaj
Notar	Potreban notarski akt	Zakonski standardizirano pojednostavljeno osnivanje s digitalnim tokom postupka je moguće
Tok osnivanja	Obično putem notara i prijave u sudski registar	Djelimično digitalno obavljanje putem portala za usluge poduzetnicima (USP)
Provjera identiteta	Obično se obavlja kod notara	Obično se obavlja putem banke prilikom otvaranja računa
Fleksibilnost ugovora	Vrlo visoka, individualno prilagodljiva strukturi društva	Standardno rješenje, jedva moguće prilagodbe
Pogodno za	Više društvenih članova ili složenije strukture društva	Jednostavna osnivanja s jednom osobom bez posebnih potreba za regulacijom

Praktični savjeti za osnivanje GmbH-a

Prije stvarnog osnivanja GmbH-a, osnivači bi trebali pažljivo pripremiti nekoliko organizacijskih pitanja. Rano planiranje sprječava kašnjenja tijekom postupka osnivanja.

Posebno je važan izbor naziva tvrtke, koji mora ispunjavati zakonske zahtjeve. Ali i predmet poslovanja i sjedište društva trebaju biti jasno utvrđeni prije osnivanja. Ovi podaci se kasnije upisuju u društveni ugovor i sudski registar.

U praksi se stoga preporučuje razjasniti sljedeće točke prije prijave u sudski registar:

• Provjera naziva tvrtke i mogućnosti upisa
• Utvrđivanje predmeta poslovanja
• Određivanje sjedišta društva

Pažljiva priprema olakšava cijeli proces osnivanja i osigurava da se upis društva u sudski registar može obaviti bez kašnjenja.

Vaše prednosti uz advokatsku podršku

Osnivanje GmbH-a na prvi pogled djeluje kao standardizirani postupak. U praksi, međutim, već ispravno oblikovanje društvenog ugovora odlučuje o tome koliko će stabilno društvo kasnije funkcionirati.

Advokat osigurava da je osnivanje pravno sigurno pripremljeno i provedeno. Istovremeno uzima u obzir individualne interese članova društva i oblikuje društveni ugovor tako da se tipične točke spora mogu izbjeći unaprijed. Time se stvara čvrsta pravna osnova za buduću suradnju.

Tipične prednosti advokatske podrške su posebno:

• Pravno siguran društveni ugovor, prilagođen konkretnoj strukturi preduzeća
• Izbjegavanje rizika odgovornosti i formalnih grešaka tijekom postupka osnivanja
• Jasne odredbe između članova društva, koje mogu spriječiti kasnije sukobe

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Često postavljana pitanja – FAQ

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije