Firma GmbH-a
Firma GmbH-a
Firma GmbH-a je pravno upisani naziv društva pod kojim nastupa u poslovnom prometu, sklapa ugovore i daje izjave. Taj naziv se upisuje u registar privrednih subjekata i služi da se preduzeće u pravnom i privrednom životu jednoznačno identifikuje. Firma mora biti oblikovana tako da ima razlikovnu sposobnost, ne bude obmanjujuća i da preduzeće jasno razlikuje od drugih preduzeća.
GmbH može svoju firmu u načelu slobodno izabrati. Moguće su, na primjer, firme po osobi, predmetne firme ili fantazijske firme. Pri tome se ne smiju povrijediti određena pravila, koja proizlaze naročito iz pravila o formiranju firme iz UGB-a, kao i iz § 5 GmbHG. Firma ne ispunjava samo pravnu funkciju. Često se razvija i u ekonomski vrijednu komponentu preduzeća, jer stvara prepoznatljivost i djeluje kao brend u poslovnom prometu. Upravo zato zakon štiti firmu od zloupotrebe od strane drugih preduzeća.
Firma GmbH-a je naziv društva upisan u registar privrednih subjekata pod kojim vodi svoje poslove. Mora biti razlikovna, neobmanjujuća i sadržavati dopušteni dodatak pravnom obliku.
Peter HarlanderHarlander & Partner Rechtsanwälte „Firma nije samo naziv. Ona je pravna oznaka pod kojom GmbH jednoznačno nastupa u poslovnom prometu. “
Značaj firme GmbH-a u pravu privrednih društava
Firma GmbH-a je, prema § 17 UGB, službeni naziv društva pod kojim nastupa u poslovnom prometu. Taj naziv se pojavljuje u registru privrednih subjekata i prati sve pravne i ekonomske aktivnosti društva. Kada GmbH sklapa ugovore, izdaje račune ili komunicira s organima vlasti, uvijek koristi svoju upisanu firmu.
Po firmi poslovni partneri odmah prepoznaju s kojim preduzećem imaju posla. Time ona ispunjava centralnu orijentacijsku funkciju u poslovnom prometu. Posebno je kod kapitalnih društava poput GmbH-a ova jednoznačna identifikacija važna, jer ne djeluju članovi društva lično, već pravno lice GmbH.
Osim toga, firma ima i ekonomski značaj. Mnoga preduzeća godinama grade poznato ime. To ime tada predstavlja kvalitet, povjerenje i prepoznatljivost na tržištu.
U pravu privrednih društava firma stoga istovremeno ispunjava više zadataka:
- Identifikacija preduzeća u pravnom prometu
- Razgraničenje u odnosu na druga preduzeća
- Izgradnja ekonomskog brend-efekta
Razgraničenje između preduzeća i firme
U svakodnevnom govoru mnogi ljudi pojmove preduzeće i firma koriste kao sinonime. Pravno, međutim, postoji jasna razlika između ova dva pojma.
Preduzeće opisuje ekonomsku organizaciju, dakle cjelokupnu poslovnu djelatnost. Tu spadaju, na primjer, zaposleni, imovina, mašine, ugovori i poslovni procesi. Preduzeće je time ekonomska cjelina koja obavlja određenu djelatnost.
Firma, s druge strane, predstavlja samo naziv pod kojim to preduzeće nastupa. Ona služi da se preduzeće u poslovnom prometu jednoznačno označi.
Jednostavan primjer jasno pokazuje ovu razliku:
Društvo se bavi trgovinom elektronskim uređajima. Cjelokupna organizacija te trgovine čini preduzeće. Naziv pod kojim se to preduzeće pojavljuje na računima ili u registru privrednih subjekata jeste firma.
Sebastian RiedlmairHarlander & Partner Rechtsanwälte „Iako se pojmovi u svakodnevnom govoru često miješaju, pravno razgraničenje između preduzeća i firme u mnogim slučajevima je odlučujuće.“
Ispravno razlikovanje firme, brenda i domene
Mnogi osnivači izjednačavaju firmu, brend i domenu. Pravno, međutim, to su tri različite stvari. Firma je upisani naziv preduzeća u registru privrednih subjekata. Brend štiti znak za robu ili usluge i u Austriji se osigurava prijavom kod Zavoda za patente. Domena je, nasuprot tome, samo internet adresa preduzeća. To što je domena slobodna, stoga ne znači automatski da je i firma dopuštena. Obrnuto, upisana firma ne garantuje da je odgovarajuća domena još dostupna ili da je brend bez konflikata.
U praksi bi planirani naziv firme stoga uvijek trebalo provjeriti u tri smjera:
- po pravu firme u registru privrednih subjekata,
- po pravu oznaka kod postojećih brendova i
- praktično, za željenu domenu.
Zakonske osnove firme
Formiranje firme u Austriji podliježe jasnim zakonskim pravilima. Ta pravila treba da osiguraju da preduzeća u poslovnom prometu nastupaju jasno prepoznatljivo, razlikovno i neobmanjujuće.
Najvažnije odredbe nalaze se u Zakonu o privrednim društvima (UGB) kao i u Zakonu o GmbH-u. Ovi zakoni propisuju koje zahtjeve firma mora ispunjavati i koji dijelovi moraju obavezno biti sadržani.
U načelu, austrijsko pravo preduzećima daje relativno veliku slobodu pri izboru naziva. Istovremeno se, međutim, mora poštovati više pravnih osnovnih principa.
Među najvažnije zakonske principe spadaju naročito:
- Firma mora biti pogodna za označavanje preduzeća.
- Mora imati razlikovnu sposobnost kako ne bi dolazilo do zabune.
- Ne smije sadržavati obmanjujuće navode.
Za GmbH dodatno važi posebna zakonska odredba: naziv firme uvijek mora sadržavati dodatak pravnom obliku koji upućuje na društvo s ograničenom odgovornošću. Uobičajene varijante su, na primjer, GmbH, GesmbH ili Gesellschaft mit beschränkter Haftung.
Ovi zakonski zahtjevi osiguravaju da firme u privrednom životu nastupaju jasno strukturirano, razumljivo i pravno jednoznačno. Time se stvara pravna sigurnost za preduzetnike, poslovne partnere i organe vlasti.
Nastavak korištenja postojeće firme
Firma GmbH-a ne mora uvijek biti potpuno novo formirana. Pod određenim uslovima može se nastaviti koristiti i već postojeća firma, na primjer kada se preduzeće preuzima ili nastavlja u okviru prestrukturiranja. U takvim slučajevima često ostaje sačuvan dotadašnji osnovni dio firme, iako se nosilac prava mijenja. Nastavak je u pravu privrednih društava u načelu predviđen, ali GmbH ne oslobađa od općih pravila o firmi.
Nastavak korištenja postojeće firme u načelu se ravna prema § 22 UGB. Za GmbH dodatno važi § 5 GmbHG, tako da i kod nastavljene firme dodatak pravnom obliku mora ostati sačuvan.
Dopuštene vrste firmi kod GmbH-a
Austrijsko pravo privrednih društava GmbH-u dopušta različite oblike formiranja firme. Preduzeća stoga mogu relativno slobodno birati naziv, sve dok se poštuju zakonski zahtjevi. Firma treba da preduzeće učini prepoznatljivim i da ga razlikuje od drugih preduzeća.
U praksi se razvilo više tipičnih vrsta firmi. One se razlikuju prema tome na šta se sadržajno odnosi naziv firme.
Najvažniji oblici su:
- Firma po osobi
- Predmetna firma
- Fantazijska firma
Kod firme po osobi naziv firme sadrži ime jednog ili više članova društva. Primjeri su porodična prezimena ili kombinacije više imena. Ovaj oblik firme je čest kod porodičnih preduzeća ili manjih društava.
Predmetna firma, nasuprot tome, stavlja u fokus predmet poslovanja ili djelatnost. Naziv, dakle, opisuje čime se preduzeće bavi. Time poslovni partneri već iz firme prepoznaju koje usluge preduzeće nudi.
Fantazijska firma, s druge strane, koristi slobodno izmišljene ili kreativne nazive koji nemaju direktnu vezu s osobama ili djelatnostima. Takvi nazivi prvenstveno treba da stvore prepoznatljivost i brend-efekat.
U praksi često nastaju i mješoviti oblici, u kojima se kombinuje više elemenata. Naziv firme može, na primjer, povezati lično ime s fantazijskim nazivom ili opisom djelatnosti.
Zakonski zahtjevi za firmu
Iako je izbor firme u načelu slobodan, zakon ipak postavlja jasne zahtjeve za svaki naziv firme. Ti zahtjevi treba da spriječe da preduzeća nastupaju s zbunjujućim ili obmanjujućim nazivima.
Pravo privrednih društava pri tome prvenstveno slijedi jedan cilj:
Naziv firme treba da u poslovnom prometu bude jasan, razumljiv i jednoznačan.
Dopuštena firma stoga mora ispunjavati više uslova. Posebno su važni:
- Sposobnost označavanja
- Razlikovnost
- Zabrana obmanjujućih navoda
Peter HarlanderHarlander & Partner Rechtsanwälte „Pri izboru firme postoji prostor, ali ne i proizvoljnost. Zakonski zahtjevi štite poslovne partnere i konkurenciju. “
Sposobnost označavanja i razlikovna sposobnost
Sposobnost označavanja i razlikovna sposobnost spadaju među najvažnije osnovne principe prava firme. Oba pojma osiguravaju da preduzeća u poslovnom prometu ostanu jednoznačno prepoznatljiva.
Firma ima sposobnost označavanja ako je uopće pogodna da imenuje određeno preduzeće. Naziv firme stoga mora biti više od puke oznake djelatnosti ili općeg opisa.
Primjer jasno pokazuje problem:
Naziv „Handelsunternehmen GmbH“ bio bi previše opći, jer ne omogućava jasnu identifikaciju određenog preduzeća.
Pored sposobnosti označavanja, zakon zahtijeva i razlikovnu sposobnost. Firma se, dakle, mora jasno razlikovati od već postojećih firmi. Dodatno, nova firma se prema § 29 UGB mora jasno razlikovati od već upisanih firmi na istom mjestu ili u istoj općini.
Pri procjeni ulogu igra više faktora:
- Sličnost naziva
- Branša preduzeća
- Prostorna blizina preduzeća
Preduzeća stoga često dopunjuju naziv firme dodatnim pojmovima, fantazijskim elementima ili navodima djelatnosti kako bi postigla dovoljnu razlikovnost.
Ovim pravilima pravo firme osigurava da svako preduzeće nosi jasno prepoznatljiv naziv i da se u privrednom životu može jednoznačno pripisati.
Zabrana obmanjivanja u pravu firme
Pravo firme zahtijeva da firma ne stvara pogrešnu predstavu o preduzeću. Taj princip se naziva zabrana obmanjivanja. On štiti poslovne partnere, kupce i druge učesnike na tržištu od toga da budu dovedeni u zabludu nazivom firme u pogledu važnih okolnosti preduzeća.
Firma u poslovnom prometu često djeluje kao prvi izvor informacija o preduzeću. Mnogi ljudi iz naziva preduzeća zaključuju o njegovoj djelatnosti, veličini ili posebnim svojstvima. Zato naziv firme ne smije sadržavati navode koji su objektivno netačni ili dvosmisleni.
Firma može biti obmanjujuća, na primjer, ako stvara pogrešan utisak o
- djelatnosti preduzeća
- veličini ili značaju poslovanja
- posebnim kvalifikacijama ili državnim priznanjima
Ako bi preduzeće, na primjer, nosilo naziv „Internationale Finanzholding GmbH“, iako vodi samo malo savjetodavno preduzeće, taj naziv bi mogao ostaviti pretjeran utisak o veličini ili strukturi. U takvom slučaju sud registra privrednih subjekata može odbiti upis.
Zabrana obmanjivanja ne važi samo pri osnivanju društva. I kasnije firma mora i dalje odgovarati stvarnim okolnostima. Ako se, na primjer, djelatnost preduzeća bitno promijeni, prvobitno dopuštena firma kasnije može postati problematična.
Ovaj princip osigurava da nazivi firmi u privrednom životu ostanu transparentni, razumljivi i vjerodostojni.
Obaveza navođenja dodatka pravnom obliku
Svako društvo s ograničenom odgovornošću mora u svojoj firmi sadržavati jasno prepoznatljiv navod o svom pravnom obliku. Taj dodatak informiše poslovne partnere da imaju posla s kapitalnim društvom s ograničenom odgovornošću.
Dodatak pravnom obliku ispunjava važnu zaštitnu funkciju u poslovnom prometu. Poslovni partneri već iz naziva firme treba da mogu prepoznati kakva struktura odgovornosti stoji iza preduzeća.
Kod GmbH-a ovaj navod posebno znači da članovi društva ne odgovaraju lično za dugove društva, već u načelu samo imovina društva.
Dodatak pravnom obliku mora obavezno biti sastavni dio firme. Bez tog dodatka društvo se ne može upisati u registar privrednih subjekata kao GmbH.
Sebastian RiedlmairHarlander & Partner Rechtsanwälte „Dodatak GmbH nije puki detalj. On prema van odmah pokazuje s kojim pravnim oblikom poslovni partneri imaju posla, kako bi mogli bolje procijeniti pravni rizik ugovora. “
Upis firme u registar privrednih subjekata
Prije upisa u registar privrednih subjekata GmbH pravno još ne postoji kao društvo. Ko prije toga postupa u ime budućeg GmbH-a, za to u načelu odgovara lično.
Registar privrednih subjekata je javni registar koji sadrži važne informacije o preduzećima. Tu spadaju, između ostalog, firma, sjedište društva, direktori, kao i osnovni kapital. Svaka upisana firma time postaje svima dostupna i provjerljiva.
Prije upisa nadležni sud registra privrednih subjekata provjerava da li željena firma ispunjava zakonske zahtjeve. Tek kada su ti uslovi ispunjeni, sud upisuje firmu u registar. Sa upisom u registar privrednih subjekata GmbH nastaje kao pravno lice i može pod svojom firmom samostalno učestvovati u poslovnom prometu.
Upis u registar time stvara pravnu sigurnost za sve uključene. Poslovni partneri u svakom trenutku mogu u registru provjeriti koje preduzeće stoji iza određene firme.
Peter HarlanderHarlander & Partner Rechtsanwälte „Prije upisa potreban je poseban oprez. Ko već postupa u ime GmbH-a, može odgovarati lično. “
Zaštita firme u poslovnom prometu
Firma preduzeća u austrijskom pravu uživa sveobuhvatnu pravnu zaštitu. Ta zaštita treba da spriječi da druga preduzeća koriste isti ili zbunjujuće sličan naziv.
Naziv firme nije samo organizacijska karakteristika preduzeća. Često se razvija u važnu ekonomsku vrijednost, jer stvara povjerenje i prepoznatljivost na tržištu. Zato zakon štiti firmu od neovlaštenog korištenja ili zloupotrebe.
Ako drugo preduzeće koristi firmu koja može dovesti do zabune, pogođenom preduzeću stoje na raspolaganju različite pravne mogućnosti. Posebno može zahtijevati da se korištenje naziva obustavi.
Pod određenim uslovima mogu nastati i zahtjevi za naknadu štete ako zbog nedopuštenog korištenja firme nastanu ekonomski nedostaci.
Zakonska zaštita firme time osigurava da preduzeća mogu efikasno braniti svoj izgrađeni ugled i identitet na tržištu.
Vaše prednosti uz advokatsku podršku
Izbor i oblikovanje firme GmbH-a na prvi pogled često djeluje jednostavno. U praksi, međutim, često nastaju pravni problemi, na primjer kada je naziv firme previše sličan postojećoj firmi ili krši zabranu obmanjivanja. Ako sud registra privrednih subjekata odbije firmu, osnivanje društva se može znatno odgoditi.
Advokatsko savjetovanje pomaže da se takvi rizici izbjegnu već unaprijed. Advokat provjerava da li željeni naziv firme ispunjava zakonske zahtjeve i da li prijete konflikti s postojećim firmama ili pravima iz brenda.
Uz podršku advokata, posebno ćete imati koristi od sljedećih prednosti:
- Pravno sigurna provjera željene firme prije upisa u registar privrednih subjekata
- Izbjegavanje zabune ili pravnih konflikata s postojećim preduzećima
- Praćenje pri osnivanju GmbH-a i upisu u registar privrednih subjekata
Sebastian RiedlmairHarlander & Partner Rechtsanwälte „Posebno pri osnivanju GmbH-a preporučljivo je pažljivo planiranje, jer firma kasnije predstavlja centralno obilježje identiteta preduzeća i često se koristi dugi niz godina.“