Teška prevara

Teška prevara prema § 147 StGB postoji ako počinilac ostvari elemente prevare prema § 146 StGB i djelo se pogorša posebnim sredstvima prevare ili kvalifikovanim iznosom štete. Počinilac vara o činjenicama, čime izaziva radnju, trpljenje ili propuštanje koje šteti imovini i djeluje s namjerom nezakonitog bogaćenja. Kvalifikacija proizlazi posebno iz upotrebe lažnih ili krivotvorenih dokumenata, zloupotrebljenih bezgotovinskih sredstava plaćanja, manipuliranih ili špijuniranih podataka, netačnih mjernih uređaja ili uporedivih dokaza, iz lažnog predstavljanja kao službeno lice ili iz prekoračenja zakonski utvrđenih granica štete. Odlučujuće je da vrsta prevare ili iznos štete značajno povećavaju nezakonitost djela.

Objektivni elementi krivičnog djela

Objektivni element krivičnog djela obuhvata isključivo spolja vidljiv događaj. Odlučujuće su konkretne radnje, upotrijebljena sredstva prevare kao i nastala imovinska šteta. Unutrašnji procesi kao što su motivi ili namjera ostaju izvan razmatranja na ovom nivou.

Objektivni element krivičnog djela teške prevare prema § 147 StGB prvo pretpostavlja da su ispunjeni svi elementi prevare prema § 146 StGB. Počinilac mora navesti osobu da prevarom o činjenicama preduzme radnju, trpljenje ili propuštanje, čime nastaje imovinska šteta prevarenom ili trećem licu. Karakteristično je da počinilac nema direktan pristup tuđoj imovini, već žrtva na osnovu prevare sama donosi odluku koja šteti imovini.

Pored toga, kod teške prevare postoji kvalifikujući objektivni element. Ovo postoji ako počinilac za prevaru koristi posebno opasna ili pravno značajna sredstva ili ako se prekorači zakonski određeni iznos štete. To posebno uključuje upotrebu lažnih ili krivotvorenih dokumenata, zloupotrebljenih bezgotovinskih sredstava plaćanja, manipuliranih ili špijuniranih podataka, netačnih mjernih uređaja ili uporedivih dokaza, kao i lažno predstavljanje kao službeno lice. Isto tako, element krivičnog djela je ispunjen ako se prouzrokuje imovinska šteta veća od 5.000,00 eura, bez obzira na vrstu prevare.

Imovinska šteta nastaje jer žrtva vjeruje u prevaru i postupa na toj osnovi. Odlučujuće je da se smanjenje imovine posredno prouzrokuje ponašanjem prevarenog. Bez prevare žrtva ne bi preduzela konkretnu radnju, trpljenje ili propuštanje.

Prevara o činjenicama postoji ako se žrtvi prezentiraju netačne činjenice, iskrivljuju istinite činjenice ili se prećutkuju okolnosti koje podliježu obavezi objašnjenja. Činjenice su konkretni događaji ili stanja iz prošlosti ili sadašnjosti koji su dostupni dokazivanju. Prevara mora biti uzročna za raspolaganje imovinom.

Objektivni element krivičnog djela je već ispunjen čim ponašanjem uzrokovanim prevarom nastupi imovinska šteta. Nije potrebno da je počinilac već realizovao imovinsku korist.

Koraci provjere

Subjekt radnje:

Subjekt djela može biti svaka krivično odgovorna osoba. Posebna lična svojstva nisu potrebna, ni § 147 StGB ne sadrži posebno krivično djelo.

Objekt radnje:

Objekt djela je imovina prevarenog ili trećeg lica, koja je oštećena ponašanjem uzrokovanim prevarom.

Radnja:

Radnja djela se sastoji u prevari o činjenicama, kojom se žrtva navodi na radnju, trpljenje ili propuštanje, što prouzrokuje imovinsku štetu.
Kod teške prevare prema § 147 StGB mora dodatno postojati kvalifikujuća okolnost, posebno upotreba posebnog sredstva prevare kao što je lažni ili krivotvoreni dokument, zloupotrebljeno bezgotovinsko sredstvo plaćanja, manipulirani ili špijunirani podaci, netačan mjerni uređaj, lažno predstavljanje kao službeno lice ili prekoračenje zakonskih granica štete.

Uspjeh krivičnog djela:

Uspjeh djela leži u nastanku imovinske štete, koja se neposredno vraća na ponašanje žrtve uzrokovano prevarom. Posebno teška kvalifikacija postoji posebno onda, ako se djelom prouzrokuje šteta veća od 300.000,00 eura.

Uzročnost:

Imovinska šteta mora biti posljedica prevare. Bez prevare žrtva ne bi preduzela raspolaganje koje šteti imovini.

Objektivno pripisivanje:

Uspjeh se objektivno može pripisati ako se upravo realizuje onaj rizik koji krivična norma želi spriječiti, naime da se imovina ugrozi samooštećenjem žrtve uzrokovanim prevarom.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Razgraničenje od drugih delikata

Element krivičnog djela teške prevare prema § 147 StGB nužno se nadovezuje na prevaru prema § 146 StGB. Obuhvata slučajeve u kojima se osoba prevarom o činjenicama navodi na radnju, trpljenje ili propuštanje, što prouzrokuje imovinsku štetu, pri čemu se nezakonitost povećava kvalifikujućim sredstvima prevare ili povećanim iznosom štete. Težište nezakonitosti leži u ciljanom dovođenju žrtve u zabludu, koja zbog pogrešne slike činjenica djeluje u zabludi.

Karakteristično je i kod teške prevare da se ne koristi sila i nema opasne prijetnje. Žrtva ne djeluje pod prisilom, već na osnovu prevare kojoj vjeruje. Počinilac svjesno koristi zabludu kako bi sebi ili trećem licu pribavio nezakonitu imovinsku korist.

• § 105 StGB – Prinuda: Prinuda obuhvata slučajeve u kojima se neko silom ili opasnom prijetnjom prisiljava na ponašanje. Imovinska šteta za to nije nužno potrebna. Kod teške prevare prisila potpuno nedostaje. Ponašanje žrtve se zasniva isključivo na prevari, a ne na pritisku ili prijetnji. Ako nedostaje ili prevara o činjenicama ili imovinska šteta, nema prevare.
• § 142 StGB – Razbojništvo: Kod razbojništva počinilac sam oduzima tuđu pokretnu stvar ili je neposredno iznuđuje, uz upotrebu sile ili prijetnje neposrednom opasnošću po tijelo ili život. Kod teške prevare nedostaje i radnja oduzimanja i karakter prinude. Imovinska šteta nastaje isključivo raspolaganjem žrtve uzrokovanim prevarom.

Konkurencije:

Stvarni konkurentski odnos:

Stvarni konkurentski odnos postoji ako se pored teške prevare ostvare i druga samostalna krivična djela, kao što su krivotvorenje dokumenata, krivotvorenje podataka ili zloupotreba povjerenja. Elementi krivičnog djela ostaju jedni pored drugih, jer se povređuju različita pravna dobra i ne postoji konzumacija.

Nestvarni konkurentski odnos:

Nestvarni konkurentski odnos postoji ako drugi element krivičnog djela u potpunosti obuhvata cjelokupni sadržaj nezakonitosti prevare. U ovom slučaju, prevara se povlači kao subsidirani element krivičnog djela, na primjer ako je prevara samo nesamostalno sredstvo djela specijalnijeg krivičnog djela.

Višestrukost radnji:

Postoji više djela ako se počini više samostalnih radnji prevare, na primjer kod vremenski odvojenih prevara sa svakim samostalnom imovinskom štetom. Svaka radnja čini vlastitu krivičnopravnu jedinicu.

Nastavljeno djelo:

Može se pretpostaviti jedinstveno djelo ako je nekoliko radnji prevare u uskoj vremenskoj i stvarnoj vezi i ako ih nosi jedinstveni plan djela. Djelo se završava čim više ne dođe do daljeg raspolaganja imovinom uzrokovanog prevarom.

Teret dokazivanja & Ocjena dokaza

Državno tužilaštvo:

Državno tužilaštvo mora dokazati da je osumnjičeni počinio prevaru prema § 146 StGB i da je dodatno ispunjen element kvalifikacije § 147 StGB. Polazna tačka je dokaz prevare o činjenicama, kojom je osumnjičeni naveo osobu da preduzme radnju, trpljenje ili propuštanje, što je prouzrokovalo imovinsku štetu. Dodatno se mora dokazati da je osumnjičeni djelovao s namjerom da sebi ili trećem licu pribavi nezakonitu imovinsku korist.

Pored toga, državno tužilaštvo mora dokazati da je djelo počinjeno pod kvalifikujućim okolnostima § 147 StGB, posebno upotrebom posebnog sredstva prevare ili prekoračenjem zakonski utvrđenih granica štete.

Posebno treba dokazati da

• da je obmana o činjenicama stvarno izvršena,
• da je obmana uzročna za zabludu kod prevarenog,
• da je prevareni na osnovu ove zablude preduzeo radnju, trpljenje ili propuštanje,
• da je to ponašanje objektivno dovelo do imovinske štete kod prevarenog ili treće strane,
• da postoji uzročna veza između prevare, zablude, raspolaganja imovinom i imovinske štete,
• da je imovinska šteta upravo posljedica raspolaganja uzrokovanog obmanom,
• da je osumnjičeni djelovao s namjerom bogaćenja,
• sowie dass ein qualifizierender Umstand des § 147 StGB vorliegt, etwa
  • upotreba lažnog ili krivotvorenog dokumenta,
  • zloupotrebljenog bezgotovinskog sredstva plaćanja,
  • manipulirani ili špijunirani podaci,
  • netačan mjerni uređaj,
  • lažno predstavljanje kao službeno lice,
  • ili šteta veća od 5.000,00 odnosno 300.000,00 eura.

Državno tužilaštvo mora iznijeti da li su radnja prevare, zabluda, raspolaganje imovinom, imovinska šteta, namjera bogaćenja i kvalifikacija objektivno utvrdive, na primjer putem

• izjava svjedoka,
• dokaza komunikacije kao što su poruke, e-mailovi ili zapisnici razgovora,
• isprava, ugovora ili pismena,
• tokova plaćanja, transfera ili potvrda o knjiženju,
• Video ili audio snimci,
• kao i indikacija za planski postupak, ponavljanje ili ciljanost prevare.

Sud:

Sud provjerava sve dokaze u ukupnom kontekstu. On ocjenjuje da li prema objektivnim kriterijima postoji prevara o činjenicama, koja je uzročno dovela do raspolaganja imovinom uzrokovanog zabludom i posljedično do imovinske štete. Dodatno se mora provjeriti da li se kvalifikujuće karakteristike § 147 StGB kao i namjera bogaćenja osumnjičenog mogu nedvosmisleno utvrditi.

Pri tome, sud posebno uzima u obzir

• Sadržaj, vrsta i intenzitet prevare,
• vremenska veza između obmane, zablude i imovinskog raspolaganja,
• konkretno ponašanje žrtve i osnova za njenu odluku,
• Iskazi svjedoka o toku prevare i o učešću osumnjičenog,
• Sadržaji komunikacije, dokumenti ugovora ili dokazi o plaćanju,
• da li su navodi osumnjičenog bili objektivno neistiniti ili obmanjujući,
• da li bi razuman prosječan čovjek podlegao zabludi kod ove obmane,
• da li je imovinska šteta ekonomski razumljivo nastupila,
• kao i da li je prepoznatljiv ciljani, planski ili posebno opasan postupak.

Sud jasno razgraničava od običnih ugovornih rizika, građanskopravnih smetnji u izvršenju, iznošenja mišljenja, obećanja za budućnost bez jezgra činjenica kao i od slučajeva u kojima je wpravda nastupila imovinska šteta, ali se prevara koja ispunjava elemente krivičnog djela ili kvalifikacija prema § 147 StGB ne može dokazati.

Okrivljena osoba:

Osumnjičena osoba ne snosi teret dokazivanja. Ona ipak može ukazati na osnovane sumnje, posebno u pogledu

• da li je uopšte postojala obmana o činjenicama,
• da li su informacije objektivno netačne ili samo vrijednosne,
• da li je zaista nastala zabluda kod žrtve,
• da li je između obmane i imovinskog raspolaganja postojala uzročna veza,
• da li se ponašanje žrtve odvijalo dobrovoljno i na vlastitu odgovornost,
• da li je imovinska šteta stvarno nastupila,
• da li su dostignute granice štete § 147 StGB,
• da li je osumnjičeni imao namjeru sticanja koristi,
• ili da postoje samo građanskopravni sporovi ili nesporazumi.

Ona također može iznijeti da su informacije date nejasno, nepotpuno, uslovljeno situacijom ili u dobroj vjeri ili da se wpravda tvrdi imovinska šteta, ali pretpostavke teške prevare nisu ispunjene.

Tipična ocjena

U praksi su kod teške prevare prema § 147 StGB posebno sljedeća dokazna sredstva od značaja:

• Iskazi svjedoka o situaciji prevare i osnovi odluke žrtve,
• Poruke, e-mailovi ili drugi dokazi komunikacije o sadržaju obmane,
• Dokumenti, ugovori, ponude ili računi,
• Potvrde o plaćanju, prijenosi ili premještanja imovine,
• Video ili audio snimci,
• Vremenski tokovi koji dokazuju vezu između obmane, zablude i štete,
• Indikacije za planski, ponovljeni ili posebno opasan postupak,
• kao i dokumentacija za ekonomski obračun štete.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Primjeri iz prakse

• Prevara lažnim predstavljanjem nepostojeće usluge pod lažnim predstavljanjem kao službeno lice: Počinilac se lažno predstavlja kao službeno lice i u okviru ove prevare zahtijeva plaćanje navodne takse, naknade ili kazne. Žrtva vjeruje u lažno predstavljanje službenog lica, vrši traženu uplatu i očekuje odgovarajuću službenu uslugu ili rješavanje stvari. Takva usluga nije predviđena i ne vrši se. Imovinska šteta nastaje jer žrtva na osnovu kvalifikovane prevare sama raspolaže svojom imovinom. I ovdje se radi o teškoj prevari prema § 147 stav 1 tačka 3 StGB ispred.
• Prevara sa kvalifikovanim obimom štete
  Počinilac obmanjuje u vezi sa činjenicama, bez upotrebe posebnih sredstava obmanjivanja, navodi žrtvu na raspolaganje imovinom na štetan način i time prouzrokuje štetu veću od 5.000,00 €. Imovinska šteta nastaje usljed raspolaganja žrtve uzrokovanog obmanom. Zbog kvalifikovanog obima štete, bez obzira na vrstu obmane, postoji teška prevara prema § 147 stav 2 Krivičnog zakona (StGB). Ako šteta premašuje 300.000,00 €, ispunjen je činjenični opis prema § 147 stav 3 Krivičnog zakona (StGB) .

Ovi primjeri ilustruju tipične oblike pojavljivanja teške prevare. Karakteristično je i ovdje da se ne koristi prisila niti prijetnja, već se žrtva posebno značajnim sredstvima obmanjivanja ili obimom štete navodi na dobrovoljno, ali pogrešno raspolaganje imovinom. Težište neprava leži u kvalifikovanom dovođenju u zabludu ili u izuzetnom obimu štete, a ne u intenzitetu fizičkog uticaja ili u načinu premještanja imovine.

Subjektivni elementi krivičnog djela

Subjektivni element teške prevare prema § 147 Krivičnog zakona (StGB) pretpostavlja namjeru u odnosu na sve objektivne elemente činjeničnog opisa iz § 146 Krivičnog zakona (StGB). Počinilac mora prepoznati da obmanom o činjenicama izaziva zabludu koja dovodi do raspolaganja imovinom na štetan način.

Eventualni umišljaj je dovoljan. Počinilac mora obmanu, zabludu, raspolaganje imovinom i imovinsku štetu ozbiljno smatrati mogućim i pomiriti se s tim.

Dodatno, umišljaj se mora odnositi i na kvalifikujuću karakteristiku iz § 147 Krivičnog zakona (StGB), na primjer na upotrebu posebnog sredstva obmanjivanja ili na nastupanje kvalifikovane imovinske štete.

Obavezno je potreban umišljaj sticanja protivpravne imovinske koristi. Počinilac mora djelovati kako bi sebi ili trećem licu pribavio nezakonitu imovinsku korist, koja je identična prouzrokovanoj imovinskoj šteti.

Ne postoji subjektivni element ako ne postoji umišljaj obmanjivanja, nema umišljaja sticanja protivpravne imovinske koristi ili nema umišljaja u pogledu kvalifikacije.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Krivica & Zablude

Zabludna o zabrani:

Zabluda o zabrani opravdava samo ako je bila neizbežna. Ko postavlja ponašanje koje prepoznatljivo zadire u prava drugih ne može se pozvati na to da nije prepoznao protivpravnost. Svako je obavezan da se informiše o pravnim granicama svojeg delovanja. Obično neznanje ili lako strada zabluda ne oslobađa od odgovornosti.

Princip krivice:

Kažnjiv je samo ko postupa krivo. Namerna dela zahtevaju da učinilac prepozna bitno dešavanje i barem ga odobravajuće prima u obzir. Ako ta namera nedostaje, na primer jer učinilac pogrešno pretpostavlja da je njegovo ponašanje dozvoljeno ili da se dobrovoljno podržava, postoji najviše nehat. On kod namernih dela nije dovoljan.

Neuračunljivost:

Bez krivice je neko ko u vreme dela zbog teškog duševnog poremećaja, patološkog mentalnog oštećenja ili značajne nesposobnosti upravljanja nije bio u stanju da uvidi nepravdu svojeg delovanja ili da postupa prema toj spoznaji. Pri odgovarajućim sumnjama pribavlja se psihijatrijsko veštačenje.

Opravdavajuće stanje nužde:

Opravdavajuće stanje nužde može postojati kada počinilac djeluje u ekstremnoj prinudnoj situaciji kako bi otklonio akutnu opasnost po vlastiti život ili život drugih. Ponašanje ostaje protivpravno, ali može djelovati olakšavajuće za krivicu ili opravdavajuće ako nije postojao drugi izlaz.

Putativna nužna obrana:

Ko greškom vjeruje da je ovlašten na obrambenu radnju, djeluje bez namjere ako je greška bila ozbiljna i razumljiva. Takva greška može umanjiti ili isključiti krivicu. Međutim, ako ostaje povrijeđena dužna pažnja, dolazi u obzir nehajan ili kaznu umanjujući sud, ali ne i opravdanje.

Ukidanje kazne & Diverzija

Diverzija:

Diverzija je kod teške prevare prema § 147 Krivičnog zakona (StGB) samo ograničeno moguća. Teška prevara se pravno smatra znatno težom od obične prevare, jer se ili koriste posebno opasna sredstva obmanjivanja ili je nastala značajna imovinska šteta. Čak i ako nema nasilja ili prijetnje, ova povećana težina neprava redovno govori protiv rješavanja putem diverzije.

Da li će se diverzija ipak uzeti u obzir, zavisi od ukupne slike djela. Mjerodavni su prije svega obim krivice, vrsta obmane, visina štete, intenzitet djela i ponašanje počinioca nakon djela. Što je teža obmana i što je veća šteta, to je manja vjerovatnoća za diverziju.

Diverzija se može izuzetno razmotriti ako

• je krivica u cjelini mala,
• iako postoji teška prevara, ali se ona nalazi na donjoj granici kažnjivosti,
• je imovinska šteta pregledna i u potpunosti nadoknađena,
• nije prepoznatljivo planirano, sistematsko ili kontinuirano djelovanje,
• je činjenično stanje jednostavno i jasno,
• i počinilac nastupa uvidjevno, kooperativno i spreman na izravnanje.

Ako se razmatra diverzija, sud može naložiti novčane isplate, rad u opštu korist, uputstva za nadzor ili izravnanje štete. Diverzija ne dovodi do osude i ne dovodi do upisa u kaznenu evidenciju.

Isključenje diverzije:

Diverzija je redovno isključena ako

• je prevara počinjena planirano ili ponovljeno,
• je nastala visoka imovinska šteta,
• postoje višestruke radnje prevare,
• prepoznatljivo je profesionalno postupanje,
• su korišteni lažni dokumenti, manipulisani podaci ili zloupotrebljena sredstva plaćanja,
• je djelo počinjeno u okviru kriminalne grupe,
• ili je ponašanje značajno narušilo ekonomsku slobodu odlučivanja žrtve.

Upravo kod vrlo visokih šteta ili posebno opasnih sredstava obmanjivanja je diverzija praktično isključena.

Diverzija kod teške prevare je realna samo u rijetkim izuzetnim slučajevima. Ona pretpostavlja nisku krivicu, preglednu štetu i ranu, potpunu nadoknadu štete. U praksi je ona kod obične prevare znatno češće moguća nego kod teške prevare, koja redovno dovodi do formalnog krivičnog postupka.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Odmjeravanje kazne & Posljedice

Sud odmjerava kaznu prema obimu imovinske štete, prema vrsti, intenzitetu i trajanju obmane, kao i prema tome koliko je snažno narušena sloboda odlučivanja i ekonomski položaj žrtve. Mjerodavno je posebno koliko je planirano, ciljano ili ponovljeno počinilac postupao i da li je ponašanje uzrokovano obmanom dovelo do značajnog narušavanja imovine. Također se uzima u obzir da li je počinilac postupao sa posebnom prefinjenošću, uz upotrebu kvalifikovanih sredstava obmanjivanja ili uz zloupotrebu odnosa povjerenja.

Otežavajuće okolnosti postoje posebno ako

• je djelo počinjeno planskim, sistematskim ili ponovljenim putem,
• je nastala znatna imovinska šteta,
• je pogođeno više imovinskih vrijednosti ili ekonomski centralnih pozicija,
• je počinilac iskoristio poseban odnos povjerenja,
• djelo je počinjeno u bliskom, zavisnom ili nadređenom odnosu,
• ili postoje relevantne prethodne osude.

Olakšavajuće okolnosti su, na primjer,

• Neosuđivanost,
• potpuno priznanje i prepoznatljivo uviđanje,
• rano okončanje delikventnog ponašanja,
• aktivni i potpuni napori za nadoknadu štete,
• postoje posebne situacije opterećenja ili preopterećenja kod počinitelja,
• ili predugo trajanje postupka.

Uslovna odgoda izvršenja kazne zatvora kod teške prevare dolazi u obzir samo ograničeno. Mjerodavno je da li, uprkos kvalifikovanom izvršenju djela, postoji pozitivna socijalna prognoza. Sa povećanjem visine štete, upotrebom posebno opasnih sredstava obmanjivanja ili kod planiranog ili ponovljenog postupanja, vjerovatnoća uslovne kazne značajno opada.

Okvir kazne

Za tešku prevaru prema § 147 Krivičnog zakona (StGB) zakon predviđa znatno veće okvire kazne nego kod obične prevare. Mjerodavno je da li je djelo počinjeno posebno opasnim sredstvima obmanjivanja ili je dostignut kvalifikovani obim imovinske štete.

Ako se prevara počini upotrebom lažnih ili falsifikovanih dokumenata, zloupotrebljenih bezgotovinskih sredstava plaćanja, manipulisanih ili špijuniranih podataka, netačnog mjernog uređaja ili lažnim predstavljanjem kao službeno lice, prijeti kazna zatvora do tri godine.

Ako se teška prevara ogleda u kvalifikovanoj imovinskoj šteti, posebno kod štete veće od 5.000,00 €, također je predviđena kazna zatvora do tri godine. Ako se djelom prouzrokuje šteta veća od 300.000,00 €, okvir kazne se povećava na kaznu zatvora od jedne do deset godina.

Ako se teška prevara počini u okviru kriminalnog udruženja, okvir kazne se povećava na šest mjeseci do pet godina kazne zatvora, bez obzira na konkretnu visinu štete.

Izričito regulisan blaži slučaj nije predviđen ni kod teške prevare. Konkretna visina kazne se, međutim, kreće unutar odgovarajućeg zakonskog okvira kazne i orijentiše se posebno prema visini štete, vrsti i intenzitetu obmane, obimu upotrijebljenih sredstava obmanjivanja, trajanju djela, kao i prema ličnim okolnostima počinioca. Kod manje krivice, pregledne štete i potpune nadoknade štete, može se postupati u donjem području okvira kazne, dok kod visokih šteta ili posebno opasne obmane prijete osjetljive kazne zatvora.

Treba imati na umu i kod teške prevare da nije svaki netačan podatak kažnjiv. Kažnjivost pretpostavlja da postoji obmana o činjenicama, koja uzročno dovodi do raspolaganja imovinom i do imovinske štete i da počinilac djeluje sa umišljajem sticanja protivpravne imovinske koristi. Ako, na primjer, nedostaje pogrešna predstava uzrokovana obmanom, uzrokovanje štete, umišljaj u pogledu kvalifikacije ili umišljaj sticanja protivpravne imovinske koristi, otpada činjenični opis i ne dolazi do krivične odgovornosti.

Novčana kazna – sistem dnevnih stopa

Austrijsko krivično pravo izračunava novčane kazne prema sistemu dnevnih novčanih kazni. Broj dnevnih novčanih kazni zavisi od krivice, a iznos po danu od finansijske sposobnosti. Tako se kazna prilagođava ličnim prilikama i ipak ostaje osjetna.

• Raspon: do 720 dnevnih iznosa – najmanje 4 €, najviše 5.000 € po danu.
• Praktična formula: Otprilike 6 mjeseci zatvora odgovara otprilike 360 dnevnih novčanih kazni. Ova preračunavanja služe samo kao orijentacija i nije stroga šema.
• U slučaju neplaćanja: Sud može izreći zamjensku kaznu zatvora. U pravilu važi: 1 dan zamjenske kazne zatvora odgovara 2 dnevne novčane kazne.

Napomena:

Kod teške prevare prema § 147 Krivičnog zakona (StGB) novčana kazna znatno pada u drugi plan u odnosu na kaznu zatvora. Zbog povećanog okvira kazne, isključiva novčana kazna zakonski nije pravilo, već je zamisliva samo u izuzetnim slučajevima sa malom krivicom i niskim stepenom neprava. U praksi se sistem dnevnih stopa kod teške prevare stoga uglavnom primjenjuje dopunski ili zamjenski, dok su kazne zatvora, uslovne ili bezuslovne, u prvom planu.

Kazna zatvora & (djelomično) uslovna osuda

§ 37 Krivičnog zakona (StGB): Ako zakonska prijetnja kaznom doseže do pet godina kazne zatvora, sud može, pod zakonskim pretpostavkama, umjesto kratke kazne zatvora od najviše jedne godine, izreći novčanu kaznu. Ova odredba je kod teške prevare prema § 147 Krivičnog zakona (StGB) samo ograničeno primjenjiva, jer je okvir kazne, zavisno od oblikovanja djela, znatno povećan. U praksi § 37 Krivičnog zakona (StGB) dolazi u obzir samo ako bi, uprkos kvalifikaciji, kratka kazna zatvora bila primjerena krivici i ukupna slika djela leži na donjoj granici teške prevare. Pritom se ne radi o vlastitoj prijetnji novčanom kaznom, već o zamjenskom obliku za kratke kazne zatvora.

§ 43 Krivičnog zakona (StGB): Uslovna odgoda izvršenja kazne zatvora je moguća ako izrečena kazna ne prelazi dvije godine i počinilac ima pozitivnu socijalnu prognozu. Kod teške prevare je ova mogućnost znatno ograničenija nego kod obične prevare. Ona dolazi u obzir posebno kod lica koja prvi put čine krivično djelo, pregledne štete, potpune nadoknade štete i nedostatka planiranog ili ponovljenog postupanja. Sa povećanjem visine štete ili upotrebom kvalifikovanih sredstava obmanjivanja, vjerovatnoća uslovne odgode značajno opada.

§ 43a Krivičnog zakona (StGB): Djelimična uslovna odgoda dozvoljava kombinaciju bezuslovnog i uslovno odgođenog dijela kazne kod kazni zatvora preko šest mjeseci i do dvije godine. Kod teške prevare ovaj oblik može dobiti na značaju ako se slika djela ne može okarakterisati kao više nego neznatna, ali ni kao posebno teška. Ona dolazi u obzir, na primjer, kod veće štete, više radnji djela ili povećanog intenziteta djela, pod uslovom da ipak postoji povoljna socijalna prognoza.

§§ 50 do 52 Krivičnog zakona (StGB): Sud može izdati uputstva i naložiti pomoć pri probaciji. Kod teške prevare ove mjere često pogađaju naloge koji usmjeravaju ponašanje, posebno za nadoknadu štete, za finansijski red ili za stabilizaciju ličnih životnih prilika. Cilj je spriječiti dalja imovinska krivična djela i promovisati održivu socijalnu reintegraciju.

Nadležnost sudova

Stvarna nadležnost

Teška prevara prema § 147 Krivičnog zakona (StGB) je ugrožena kaznama zatvora do tri godine, do pet godina ili do deset godina, zavisno od vrste obmane i visine štete. Time činjenični opis više ne spada u nadležnost opštinskog suda.

Glavni postupak se u osnovi vodi pred okružnim sudom. Koja je postava okružnog suda nadležna, zavisi od konkretne prijetnje kaznom i od obima štete.

U praksi važi:

• Kod teške prevare sa prijetnjom kaznom do tri godine odlučuje okružni sud putem sudije pojedinca.
• Ako postoji teška prevara sa znatno povećanim obimom štete, posebno kod vrlo visokih imovinskih šteta, nadležan je okružni sud kao porotni sud.
• Sud sa porotnicima nije nadležan kod teške prevare, jer § 147 Krivičnog zakona (StGB) ne predviđa doživotnu kaznu zatvora i donju granicu od više od pet godina.

Opštinski sud nikada nije stvarno nadležan kod teške prevare, bez obzira da li se radi o jednostavnom ili složenom slučaju.

Mjesna nadležnost

Mjesno nadležan je u osnovi sud u čijem je okrugu djelo izvršeno ili je trebalo biti izvršeno. Mjerodavno je posebno mjesto,

• je radnja obmane postavljena ili
• je ponašanje oštećenog koje šteti imovini izvršeno ili je trebalo da bude izvršeno.

Ako se ovo mjesto ne može jasno utvrditi, nadležnost se rukovodi zakonskim pravilima za prihvatanje, posebno prema

• prebivalištu optužene osobe,
• mjestu hapšenja,
• ili sjedište stvarno nadležnog tužilaštva.

Postupak se vodi tamo gdje je svrhovito i propisno vođenje najbolje zajamčeno.

Instancijski postupak

Ako presudu donese okružni sud, strankama je otvoren zakonski pravni lijek.

• Protiv presuda okružnog suda može se podnijeti žalba.
• U zakonom predviđenim slučajevima dodatno dolazi u obzir revizija.
• O ovim pravnim lijekovima, zavisno od vrste postupka, odlučuje viši okružni sud ili Vrhovni sud.

Pritom se provjerava da li je postupak uredno vođen, da li je pravo pravilno primijenjeno i da li je odluka donesena bez teških procesnih grešaka.

Građanski zahtjevi u krivičnom postupku

Kod teške prevare prema § 147 Krivičnog zakona (StGB) oštećeno lice može kao privatni tužilac svoje građanskopravne zahtjeve ostvariti direktno u krivičnom postupku. Budući da je i teška prevara usmjerena na ponašanje koje je uzrokovano obmanom o činjenicama i koje šteti imovini, zahtjevi posebno obuhvataju novčane isplate, prenesene iznose, izdate imovinske vrijednosti, odricanja od potraživanja, kao i ostale imovinske nedostatke koji su nastali usljed obmane. Ovo važi i ako je obmana izvršena kvalifikovanim sredstvima kao što su lažni ili falsifikovani dokumenti, manipulisani podaci ili lažno predstavljanje kao službeno lice ili ako postoji kvalifikovana šteta.

Ovisno o slučaju, mogu se zahtijevati i naknade za posljedičnu štetu, na primjer, ako je radnja uzrokovana prevarom dovela do ekonomskih nedostataka, problema s likvidnošću ili operativnih šteta.

Priključenje privatnog tužioca zaustavlja zastaru svih istaknutih zahtjeva, sve dok je krivični postupak u toku. Tek nakon pravosnažnog okončanja krivičnog postupka, rok zastare se nastavlja, ukoliko šteta nije u potpunosti dosuđena.

Jedno dobrovoljno ispravljanje, kao što je povrat stečenih iznosa, nadoknada prouzrokovane štete ili ozbiljan napor za kompenzaciju, može imati olakšavajuće okolnosti, pod uvjetom da se dogodi pravovremeno i u potpunosti.

Međutim, ako je počinitelj ciljano, planski ili više puta varao, prouzročio značajnu imovinsku štetu ili je prevara bila posebno sofisticirana ili izvršena korištenjem kvalificiranih sredstava obmane, naknadna nadoknada štete redovito gubi dio svog ublažavajućeg učinka. U takvim situacijama, naknadna kompenzacija može samo ograničeno kompenzirati nepravdu teške prevare.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Pregled krivičnog postupka

Početak istrage

Kazneni postupak pretpostavlja konkretnu sumnju, od koje se osoba smatra okrivljenikom i može koristiti sva prava okrivljenika. Budući da se radi o službenom deliktu, policija i državno odvjetništvo pokreću postupak po službenoj dužnosti čim postoji odgovarajuća sumnja. Posebna izjava oštećenika za to nije potrebna.

Policija i državno tužilaštvo

Tužilaštvo vodi istražni postupak i određuje dalji tok. Kriminalistička policija provodi potrebne istrage, osigurava tragove, uzima izjave svjedoka i dokumentuje štetu. Na kraju, tužilaštvo odlučuje o obustavi, diverziji ili optužnici, ovisno o stepenu krivice, visini štete i dokaznom stanju.

Saslušanje optuženog

Prije svakog saslušanja, osumnjičena osoba dobija potpunu pouku o svojim pravima, posebno o pravu na šutnju i pravu na prisustvo branioca. Ako osumnjičeni zatraži branioca, saslušanje se mora odgoditi. Formalno saslušanje osumnjičenog služi suočavanju sa optužbom za djelo, kao i pružanju mogućnosti za izjašnjenje.

Uvid u spis

Uvid u spise može se izvršiti kod policije, tužilaštva ili suda. Obuhvata i dokazne predmete, ukoliko time nije ugrožena svrha istrage. Priključenje privatnog tužioca se rukovodi općim pravilima Zakona o krivičnom postupku i omogućava oštećenom da direktno u krivičnom postupku ostvari zahtjeve za naknadu štete.

Glavni pretres

Glavna rasprava služi usmenom izvođenju dokaza, pravnoj ocjeni i odlučivanju o eventualnim građanskopravnim zahtjevima. Sud posebno ispituje tok djela, namjeru, visinu štete i vjerodostojnost izjava. Postupak se završava presudom o krivici, oslobađajućom presudom ili diversionim rješenjem.

Prava optuženog

• Informacije i odbrana: Pravo na obavještavanje, pravnu pomoć, slobodan izbor branioca, pomoć prevodioca, dokazne prijedloge.
• Šutnja i advokat: Pravo na šutnju u svako doba; kod angažovanja branioca saslušanje se odgađa.
• Obaveza poučavanja: pravovremena informacija o sumnji/pravima; izuzeci samo radi osiguranja svrhe istrage.
• Praktični uvid u spise: spisi istrage i glavnog pretresa; uvid trećih lica ograničen u korist osumnjičenog.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Praksa & Savjeti za ponašanje

1. Zadržati šutnju.
   Kratko objašnjenje je dovoljno: “Koristim svoje pravo na šutnju i prvo ću razgovarati sa svojom odbranom.” Ovo pravo važi već od prvog saslušanja od strane policije ili tužilaštva.
2. Odmah kontaktirati odbranu.
   Bez uvida u istražne spise ne treba davati izjavu. Tek nakon uvida u spise odbrana može procijeniti koja strategija i koje osiguranje dokaza su smisleni.
3. Odmah osigurati dokaze.
   Svu raspoloživu dokumentaciju, poruke, fotografije, video zapise i druge zapise trebali biste osigurati što je ranije moguće i čuvati u kopiji. Digitalni podaci se redovno moraju osigurati i zaštititi od naknadnih izmjena. Zabilježite važne osobe kao moguće svjedoke i zabilježite tok događaja što je prije moguće u memorijalnom protokolu.
4. Ne stupajte u kontakt sa suprotnom stranom.
   Vaše poruke, pozivi ili objave mogu se koristiti kao dokaz protiv Vas. Sva komunikacija treba da se odvija isključivo preko odbrane.
5. Blagovremeno osigurajte video i podatkovne zapise.
   Video snimci nadzora u javnom prevozu, lokalima ili od strane uprava zgrada se često automatski brišu nakon nekoliko dana. Zahtjevi za osiguranje podataka se stoga moraju odmah podnijeti operaterima, policiji ili državnom tužilaštvu.
6. Dokumentujte pretrese i oduzimanja.
   Prilikom pretresa kuće ili oduzimanja trebali biste zatražiti kopiju naloga ili zapisnika. Zabilježite datum, vrijeme, uključene osobe i sve oduzete predmete.
7. U slučaju hapšenja: bez izjava o predmetu.
   Insistirajte na hitnom obavještavanju Vaše odbrane. Istražni zatvor se može odrediti samo u slučaju osnovane sumnje i dodatnog osnova za pritvor. Blaže mjere (npr. obećanje, obaveza prijavljivanja, zabrana kontakta) imaju prioritet.
8. Ciljano pripremiti nadoknadu štete.
   Uplate, simbolične usluge, izvinjenja ili druge ponude za kompenzaciju trebaju se obavljati i dokumentovati isključivo preko odbrane. Strukturirana nadoknada štete može pozitivno uticati na diverziju i odmjeravanje kazne.

Vaše prednosti uz advokatsku podršku

Upravo kod teške prevare pravna procjena uvelike ovisi o konkretnom sadržaju obmane, o zabludi žrtve, o raspolaganju imovinom, o nastalom šteti, kao i o tome postoji li i u kojem obliku kvalifikacijsko obilježje. Već male razlike u činjenicama mogu odlučiti je li doista riječ o teškoj prevari, samo o jednostavnoj prevari, o građanskom sporu ili, zbog nedostatka obmane, zablude, namjere ili kvalifikacije, uopće nema kaznene odgovornosti.

Jedna rana odvjetnička pratnja posebno je važna kod optužbe za tešku prevaru, jer ovdje prijete povećani okviri kazne, složena pitanja dokazivanja i često i ekonomski značajne posljedice. Ona osigurava da se činjenično stanje precizno razvrsta, dokazi kritički ocijene i olakotne okolnosti pravno iskoristivo obrade.

Naša kancelarija

• ispituje postoji li doista činjenična obmana o činjenicama ili postoje samo neobvezujuće izjave, procjene, pregovori o ugovoru ili poslovni rizici,
• analizira dokaznu situaciju, posebno u vezi s radnjom obmane, zabludom, uzročnošću, raspolaganjem imovinom i imovinskom štetom, kao i kvalificirajuće okolnosti članka 147. Kaznenog zakona,
• razjašnjava je li postojala nezakonita namjera stjecanja koristi i proteže li se ona i na kvalifikaciju ili postoji dobronamjerno, pogrešno ili samo građanskopravno relevantno ponašanje,
• razvija jasnu strategiju obrane koja pravno precizno razvrstava ekonomsku pozadinu, stvarni tijek i posljedice odmjeravanja kazne.

Kao kazneno specijalizirano zastupanje osiguravamo da se optužba za tešku prevaru pažljivo ispita, ne sužava prebrzo i da se postupak vodi na održivoj činjeničnoj i pravnoj osnovi. Upravo kod visokih iznosa štete ili kvalificiranih optužbi za prevaru, rana i utemeljena obrana može biti presudna za daljnji tijek postupka.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

FAQ – Često postavljana pitanja

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije