Nijedno oglašavanje ne može proći bez foto-, video- ili audio materijala, kao ni tekstova. Materijali koji se koriste za oglašavanje često ne potječu od samih oglašivača, već su ih izradile treće strane. Stoga je autorsko pravo od iznimne važnosti za sve oglašivače. Autorsko pravo sadrži odredbe koje, s jedne strane, štite intelektualno vlasništvo stvaratelja djela i, s druge strane, omogućuju mu da unutar zakonskih granica prenese određena prava korištenja na treće strane. Na taj se način materijal zaštićen autorskim pravom može koristiti i u oglašavanju.

Autorsko pravo temelji se na Zakonu o autorskom pravu (UrhG).

Što štiti autorsko pravo

Autorskim pravom zaštićena su djela književnosti, glazbe, likovne i filmske umjetnosti koja se mogu kvalificirati kao izvorne intelektualne tvorevine, kojima se dakle može pripisati određena intelektualna posebnost.

Kada je neko djelo izvorna intelektualna tvorevina

Izvorno je djelo, prema sudskoj praksi Vrhovnog suda, uvijek kada se izdvaja od svakodnevnog, uobičajenog i uobičajeno proizvedenog. Osim toga, rezultat mora biti individualno, posebno postignuće. Takoreći, moraju biti vidljive osobne crte stvaratelja.

Pojam intelektualno znači da autorska zaštita obuhvaća ne samo djelo koje se može percipirati, već i intelektualno oblikovanje koje stoji iza njega.

Tvorevina označava rezultat izvorne ideje koji je vidljiv vanjskom svijetu. Ideja koja postoji samo u glavi i još nije stavljena na papir ili se na drugi način pojavila, nije obuhvaćena autorskom zaštitom.

Kada nastaje autorsko pravo i kome pripada

Autorsko pravo nastaje stvaranjem djela. Dakle, za zaštitu nije potrebna registracija. Ni označavanje djela znakom autorskih prava nema nikakvo značenje za nastanak i postojanje autorskog prava.

Autorsko pravo pripada stvaratelju djela, odnosno onome tko ga je stvorio. Samo fizičke osobe mogu biti stvaratelji djela. Pravne osobe, kao što je GmbH, ne mogu biti autori. Dakle, tko u sklopu svog radnog odnosa stvori izvornu intelektualnu tvorevinu, autor je te tvorevine, a ne poslodavac. Međutim, poslodavcu se ugovorom o radu može dodijeliti pravo korištenja.

Za filmska djela postoji posebno pravilo. Filmski producent automatski dobiva prava korištenja na filmskom djelu koje je producirao.

Često je više osoba uključeno u stvaranje djela. Uvijek tada dolazi do suautorstva ili djelomičnog autorstva.

Koja prava ima autor

Autorsko pravo štiti osobne, intelektualne i ekonomske interese autora. Autor ima takozvano pravo isključenja, što znači da može isključiti treće strane od korištenja svog djela. Treće strane smiju koristiti djelo zaštićeno autorskim pravom samo uz prethodnu suglasnost autora.

Koliko dugo traje autorsko pravo

Autorska zaštita prestaje 70 godina nakon smrti autora, odnosno suautora. U slučaju suautorstva, 70 godina nakon smrti posljednjeg suautora.

Korištenje djela zaštićenih autorskim pravom

Ako treća strana želi koristiti djelo zaštićeno autorskim pravom, na primjer u oglašavanju, potrebna joj je odgovarajuća dozvola, odnosno licenca od autora.

Licenca se može dodijeliti isključivo samo toj osobi ili neisključivo većem broju osoba. Osim toga, licencom se korištenje može vremenski, prostorno ili ograničiti na određene medije i / ili vrste korištenja. Opseg pojedinog korištenja, kao što su prostorna i / ili vremenska ograničenja ili prenosivost od strane treće strane (podlicenciranje), najbolje je regulirati ugovorom o licenci.

Posljedice kršenja autorskog prava

U slučaju kršenja autorskog prava, nositelj prava ima mogućnosti građanskopravne, a u nekim slučajevima čak i kaznenopravne provedbe prava. U građanskopravnom smislu, nositelj prava ima, primjerice, pravo na zabranu, kao i pravo na naknadu štete. Također može zahtijevati primjerenu naknadu za dosadašnje korištenje.