Mržnja na internetu u opštem smislu označava ciljane uvredljive, diskriminirajuće, prijeteće ili ponižavajuće izjave na internetu, koje su usmjerene protiv pojedinaca ili određenih grupa. Takav sadržaj se pojavljuje, na primjer, u komentarima na društvenim mrežama, forumima, novinskim platformama, videozapisima ili slikama. Često ovi postovi napadaju lične karakteristike, kao što su porijeklo, religija, spol, seksualna orijentacija ili politička uvjerenja.

Mržnja na internetu postaje pravno relevantna prije svega kada se krše lična prava ili počine krivična djela. Međutim, uvijek je odlučujuće koji konkretni zahtjev ili krivično djelo postoji u pojedinačnom slučaju, npr. zabrana, naknada štete prema Zakonu o medijima, informacije o počiniocu ili krivična djela kao što su uvreda, kleveta, cyberbullying ili podsticanje na mržnju.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Oblici i tipični primjeri govora mržnje na internetu

Govor mržnje na internetu pojavljuje se u mnogim različitim oblicima. Često se širi putem društvenih mreža, komentara na portalima vijesti, diskusionih foruma ili aplikacija za razmjenu poruka. Počinioci često koriste prividnu anonimnost interneta kako bi ciljano napadali ili javno sramotili druge ljude.

Tipično za govor mržnje na internetu je da ne izražava samo kritiku, već svjesno omalovažava, vrijeđa ili zastrašuje. Često su takvi postovi usmjereni protiv ličnih karakteristika ili pripadnosti određenoj grupi.

Tipični primjeri su, naprimjer:

• Uvredljivi komentari ili psovke ispod objava na društvenim mrežama
• Širenje glasina ili lažnih tvrdnji radi narušavanja ugleda osobe
• Objavljivanje privatnih slika ili informacija radi javnog sramoćenja nekoga

I memovi, manipulisane slike ili videozapisi mogu sadržavati mržnju. Čak i naizgled humoristični sadržaji mogu prenositi ponižavajuću ili diskriminirajuću poruku. Upravo zbog toga žrtve često kasno shvate da su im povrijeđena lična prava.

Pogođene osobe i posebno zaštićene grupe

U principu, svaka osoba može postati meta mržnje na internetu. Međutim, posebno često pogađa ljude koji su javno vidljivi ili pripadaju društvenoj manjini. To uključuje, na primjer, novinare, političare, aktiviste ili osobe sa velikim dosegom na društvenim mrežama.

Mnogi postovi mržnje napadaju ljude zbog određenih ličnih karakteristika. To uključuje, na primjer:

• etničko porijeklo ili nacionalnost
• religija ili političko uvjerenje
• spol, seksualna orijentacija ili rodni identitet

Takvi napadi često imaju za cilj javno ponižavanje ljudi ili njihovo isključivanje iz društvenog diskursa. Ako je mržnja usmjerena protiv grupa i krši njihovo dostojanstvo, to također može ispunjavati krivična djela poput podsticanja na mržnju.

Osim toga, i privatne osobe mogu iznenada postati centar kampanja mržnje, na primjer nakon javne objave na internetu ili nakon sukoba na društvenim mrežama.

Psihološke i društvene posljedice mržnje na internetu

Mržnja na internetu često ima ozbiljne posljedice po pogođene osobe. Napadi su često javni i mogu se vrlo brzo širiti. Zbog toga mnoge žrtve doživljavaju veliko emocionalno opterećenje, jer uvredljivi sadržaji ostaju trajno vidljivi i čita ih mnogo ljudi.

Među najčešćim ličnim posljedicama su:

• strah, stres i druge psihičke posljedice
• povlačenje sa društvenih mreža ili iz javnog života

Ako se govor mržnje pojavljuje duže vrijeme ili je posebno intenzivan, može izazvati depresiju ili ozbiljne psihičke probleme. U ekstremnim slučajevima, žrtve čak prijavljuju misli o samopovređivanju ili samoubistvu.

Pored individualnih posljedica, nastaju i društvene posljedice. Mržnja na internetu može dovesti do toga da ljudi manje otvoreno izražavaju svoje mišljenje ili se povlače iz javnih diskusija.

Pravna zaštita od mržnje na internetu u Austriji

Austrijsko pravo štiti ljude i na internetu od uvredljivih i diskriminirajućih napada. Internet se pravno ne smatra prostorom bez zakona, već podliježe istim pravilima kao komunikacija u svakodnevnom životu ili u klasičnim medijima. Ko vrijeđa, prijeti ili sramoti druge osobe na internetu, može stoga biti građanskopravno i krivičnopravno odgovoran.

Važan korak bio je Zakon o borbi protiv mržnje na internetu, koji je na snazi od 2021. godine. Ovaj zakon je pojednostavio nekoliko postupaka i žrtvama dao brže mogućnosti za ostvarivanje prava. Poseban fokus je na ličnim pravima, odnosno pravu na čast, privatnost i zaštitu vlastitog dostojanstva.

Žrtve se, na primjer, mogu osloniti na sljedeće pravne mogućnosti:

• Zahtjevi za zabranu, ako su objavljeni uvredljivi ili diskriminirajući sadržaji
• Zahtjevi za brisanje nezakonitog sadržaja, na primjer u slučaju ozbiljnih povreda ličnih prava

Pored građanskopravnih zahtjeva, mogu se primijeniti i krivičnopravne odredbe, na primjer u slučaju uvrede, klevete, podsticanja na mržnju ili cyberbullyinga. Pravo nudi nekoliko instrumenata za efikasno djelovanje protiv govora mržnje na internetu. Uglavnom se radi o obavezujućem pravu, koje se često ne može efikasno isključiti vlastitim uslovima.

Pravni putevi u slučaju mržnje na internetu – pregled

1. Put platforme: prijava, interna žalba, rješavanje sporova, žalba KommAustria-i
2. Građansko pravo: zabrana, uklanjanje, djelimično naknada štete
3. Medijsko pravo: naknada štete protiv vlasnika medija
4. Krivično pravo: prijava ili privatna tužba
5. Informacije/Identifikacija: sudsko istraživanje ili informacije od provajdera

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Poboljšanja kroz Zakon o digitalnim uslugama

Evropska unija je Zakonom o digitalnim uslugama (DSA) stvorila nova pravila za online platforme. Cilj ovih propisa je bolja zaštita korisnika od nezakonitog sadržaja i veća odgovornost platformi.

U Austriji, prateći zakon DSA dopunjuje ove evropske odredbe. Zahvaljujući tome, žrtve danas imaju jasnije procedure i brže mogućnosti za djelovanje protiv govora mržnje na internetu.

Centralna novina se prije svega odnosi na ulogu platformi. Operateri društvenih mreža ili drugih online usluga sada moraju:

• osigurati lako dostupne funkcije za prijavljivanje nezakonitog sadržaja
• brzo provjeriti prijavljeni sadržaj i, ako je potrebno, ukloniti ga

Osim toga, žrtve se mogu obratiti državnom tijelu za žalbe ako platforme ne reaguju adekvatno na prijave. U Austriji ovu ulogu, između ostalog, preuzima Komunikacijska uprava Austrije (KommAustria) kao nadležno tijelo za online platforme.

Novi propisi osiguravaju da digitalne usluge preuzimaju veću odgovornost kada se putem njihovih platformi širi mržnja.

Sudsko uklanjanje nezakonitog sadržaja

Posebno efikasan instrument protiv govora mržnje na internetu je sudska naredba za zabranu. Ovaj postupak omogućava žrtvama da brzo uklone nezakonit sadržaj sa interneta, bez čekanja na dugotrajan sudski postupak.

Zahtjev se može podnijeti ako objava značajno krši ljudsko dostojanstvo ili lična prava. Sud zatim ispituje zahtjev i može izdati naredbu za zabranu bez prethodnog usmenog ročišta.

Prednost ovog postupka je prije svega u brzini. Ako su ispunjeni uslovi, sud može naložiti da počinilac:

• odmah ukloni nezakonitu objavu
• u budućnosti se suzdrži od sličnog sadržaja

U posebno teškim slučajevima, sud može dodatno narediti privremenu izvršnost. To znači da sadržaj mora biti obrisan čak i ako se ulože prigovori na odluku. Ovaj postupak treba osigurati da štetni sadržaji ne ostanu vidljivi na internetu dugo vremena.

Krivičnopravne posljedice govora mržnje na internetu

Govor mržnje na internetu ne može samo izazvati građanskopravne zahtjeve, već može biti i krivično djelo. Ako sadržaji na internetu krše čast ili dostojanstvo osobe, često se primjenjuju odredbe Krivičnog zakona. Uvijek je odlučujuće koliko je napad ozbiljan i koje su izjave konkretno objavljene.

Posebno često govor mržnje na internetu ispunjava krivična djela iz oblasti djela protiv časti. To uključuje, na primjer, uvrede ili lažne tvrdnje koje su pogodne za javno ponižavanje osobe. Krivično djelo mogu biti i ciljani napadi na određene grupe ili pojedince.

Tipična krivična djela u vezi sa govorom mržnje na internetu su:

• Uvreda i kleveta, ako se neko javno vrijeđa ili napada neistinitim tvrdnjama
• Podsticanje na mržnju, ako se podstiče mržnja ili nasilje protiv osoba ili grupa

Osim toga, i cyberbullying može biti krivično relevantan, ako se neko na internetu više puta sramoti, prijeti ili masovno uznemirava. Krivično pravo treba osigurati da digitalni napadi na lično dostojanstvo ne ostanu bez posljedica.

Identifikacija anonimnih počinilaca

Mnogi postovi mržnje objavljuju se pod lažnim imenima ili anonimno. Zbog toga žrtvama je često teško identifikovati odgovornu osobu i pokrenuti pravne korake. Međutim, austrijsko pravo nudi mogućnosti da se identitet počinilaca utvrdi.

Sudovi pod određenim uslovima mogu narediti istražne mjere kako bi se utvrdila osoba koja stoji iza objave. Ovo je posebno važno kod takozvanih krivičnih djela po privatnoj tužbi. To uključuje, na primjer, uvredu ili klevetu na internetu.

U takvim slučajevima, žrtva mora podnijeti zahtjev sudu da se prikupe podaci za identifikaciju korisnika. Sud zatim odlučuje da li će se naložiti odgovarajuće mjere. To može uključivati zahtjeve za informacije od pružalaca usluga ili telekomunikacionih kompanija.

Ova regulativa olakšava žrtvama pristup pravdi, jer više ne moraju same mukotrpno istraživati identitet počinioca.

Obaveza platformi i pružalaca usluga da daju informacije

Online platforme i internet usluge igraju centralnu ulogu u širenju sadržaja. Zbog toga zakon obavezuje određene pružaoce usluga da pod određenim uslovima daju informacije o korisnicima.

Ako sud izda odgovarajuću naredbu, pružaoci usluga moraju proslijediti dostupne podatke za identifikaciju korisnika. Ove informacije mogu, na primjer, pomoći u utvrđivanju autora nezakonite objave i pokretanju pravnih koraka.

Obaveza davanja informacija se prije svega odnosi na pružaoce usluga koji obezbjeđuju tehničku infrastrukturu, kao što su:

• Hosting usluge, koje pohranjuju web stranice ili sadržaje
• Online platforme, na kojima korisnici mogu objavljivati sadržaje

Važno je, međutim, da se takve informacije ne mogu tražiti proizvoljno. U pravilu je potrebna sudska odluka koja provjerava da li je intervencija opravdana. Time se želi osigurati ravnoteža između ličnih prava i zaštite podataka.

Naknada štete za žrtve

Govor mržnje na internetu ne može samo povrijediti dostojanstvo čovjeka, već može izazvati i konkretne pravne zahtjeve. Ako se objavljivanjem naruši čast, privatnost ili lični integritet osobe, žrtva može tražiti finansijsku naknadu.

Austrijski Zakon o medijima (MedienG) predviđa da žrtve mogu tražiti naknadu za pretrpljene lične povrede ako se objavljivanjem u mediju krše lična prava. Takvi zahtjevi dolaze u obzir, na primjer, kod klevete (§ 6 MedienG), povrede najličnijeg životnog prostora (§ 7 MedienG) ili nedozvoljenog otkrivanja identiteta (§ 7a MedienG).

Visinu naknade štete određuje sud prema okolnostima pojedinačnog slučaja. Pri tome sud posebno uzima u obzir domet medija, intenzitet objavljivanja, kao i posljedice po pogođenu osobu.

Ovim zahtjevima treba osigurati da žrtve ne samo da dobiju pravnu zaštitu, već i nadoknadu za pretrpljene štete.

Podrška i savjetodavne usluge za žrtve

Mnogi ljudi se nakon objave govora mržnje u početku osjećaju preopterećeno. Napadi su često javni i mogu se brzo širiti. Zato je važno znati da žrtve ne moraju djelovati same.

U Austriji su dostupne brojne savjetodavne službe i ponude podrške. Ove institucije pomažu u klasifikaciji govora mržnje, osiguravanju dokaza i provjeri mogućih pravnih koraka.

Podrška može, na primjer, obuhvatiti sljedeća područja:

• pravna orijentacija, npr. koji su zahtjevi ili prijave mogući
• psihosocijalno savjetovanje, ako napadi uzrokuju snažno lično opterećenje

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Uloga Komiteta za borbu protiv govora mržnje u Austriji

Pored pravnih mjera, prevencija također igra važnu ulogu u borbi protiv mržnje na internetu. U Austriji stoga Komitet za borbu protiv govora mržnje sarađuje kao platforma različitih organizacija.

Komitet okuplja stručnjake iz nauke, politike, administracije, civilnog društva i privrede. Zajedno teže cilju podizanja svijesti o govoru mržnje i razvijanja kontrategija.

Centralni zadaci ove inicijative uključuju:

• senzibilizacija javnosti za posljedice govora mržnje
• podrška projektima i kampanjama protiv diskriminacije na internetu

Postupci prijavljivanja i odgovornost online platformi

Online platforme snose centralnu odgovornost u postupanju sa govorom mržnje. Budući da se veliki dio komunikacije danas odvija putem društvenih mreža, video portala ili diskusionih platformi, ove usluge moraju osigurati jasne procedure za postupanje sa nezakonitim sadržajem.

Zakon o digitalnim uslugama Evropske unije obavezuje operatere platformi da uspostave lako dostupne funkcije za prijavljivanje za korisnike. Time žrtve ili druge osobe mogu prijaviti sadržaj koji krši zakone ili pravila platforme.

Nakon prijave, platforme moraju provjeriti sadržaj i, ako je potrebno, ukloniti ga, ako postoji kršenje zakona. Tipični koraci u postupku prijavljivanja su, na primjer:

• prijava objave putem integrisane funkcije za žalbe platforme
• provjera sadržaja od strane operatera platforme i odluka o brisanju ili blokiranju

Ako platforme ne rješavaju žalbe adekvatno, žrtve mogu dodatno pokrenuti administrativni postupak žalbe. U Austriji, između ostalog, KommAustria djeluje kao nadležno tijelo za određene sporove u vezi sa online platformama.

Zakonske odredbe trebaju osigurati da se nezakoniti sadržaji brže uklanjaju i da platforme ozbiljno shvataju svoju odgovornost prema korisnicima.

Vaše prednosti uz advokatsku podršku

Mržnja na internetu nije sitno krivično djelo. Uvredljivi ili diskriminirajući sadržaji mogu ozbiljno povrijediti lična prava i izazvati i građanskopravne i krivičnopravne posljedice. Ipak, mnoge žrtve ne znaju koje pravne mogućnosti zapravo postoje i kako ih efikasno ostvariti.

Advokat pomaže u pravnoj klasifikaciji situacije, pravilnom osiguravanju dokaza i pokretanju odgovarajućih koraka protiv nezakonitog sadržaja. Posebno na internetu često je važno brzo djelovanje, kako bi se uvredljivi ili klevetnički sadržaji brzo uklonili.

Uz pravnu podršku, posebno ćete imati koristi od:

• Brzo provođenje brisanja i zahtjeva za zabranu, na primjer putem sudske naredbe za zabranu
• Profesionalna provjera mogućih krivičnih djela kao što su uvreda, kleveta, cyberbullying ili podsticanje na mržnju
• Provođenje zahtjeva za naknadu štete i odštetu, ako su vaša lična prava povrijeđena

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Često postavljana pitanja – FAQ

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije