Član društva d.o.o.

Član društva d.o.o. je fizičko ili pravno lice koje posjeduje poslovni udio u društvu sa ograničenom odgovornošću. Ovaj status člana društva može nastati osnivanjem d.o.o., sticanjem postojećeg poslovnog udjela, povećanjem kapitala, nasljeđivanjem ili drugim važećim pravnim nasljedstvom. Poslovni udio daje članska prava, imovinska prava i obaveze. Pravni okvir proizlazi iz austrijskog Zakona o d.o.o. (GmbHG), koji obavezujuće reguliše strukturu, prava i obaveze članova društva.

Odaberite željeni termin sada:Besplatan prvi razgovor

Položaj člana društva u d.o.o.

Član društva se nalazi u centru d.o.o. jer svojim učešćem dobija kako uticaj na odluke, tako i ekonomska potraživanja. Iako je d.o.o. samostalno pravno lice, članovi društva u velikoj mjeri određuju pravac kretanja kompanije.

Član društva ne odlučuje o svakodnevnom poslovanju, ali učestvuje u donošenju osnovnih odluka. Posebno su važne odluke o godišnjem finansijskom izvještaju, upotrebi dobiti ili imenovanju direktora.

Što je veći preuzeti osnovni ulog, to je veća težina glasa, osim ako zakon ili društveni ugovor ne sadrže drugačije pravilo o pravu glasa. Time se stvara jasna interakcija između kapitala i kontrole.

Društveni ugovor i sudski registar firmi

Pravni osnov d.o.o. čini društveni ugovor, koji se mora sačiniti u obliku notarskog akta. Njime se utvrđuju naziv firme, sjedište, predmet poslovanja, osnovni kapital, osnovni ulozi, poslovni udjeli i interna pravila. Kod d.o.o. sa jednim članom ne postoji društveni ugovor, već izjava o osnivanju.

D.o.o. nastaje tek upisom u sudski registar firmi. Od tog trenutka ona je zasebno pravno lice. Može samostalno sticati prava, sklapati ugovore, tužiti, biti tužena i posjedovati vlastitu imovinu. Za dugove društva u pravilu odgovara samo d.o.o. svojom imovinom.

Razgraničenje u odnosu na direktora

Član društva učestvuje u d.o.o. i prvenstveno ostvaruje prava na učestvovanje i imovinska prava. S druge strane, direktor upravlja kompanijom u svakodnevnom poslovanju i zastupa d.o.o. prema vani. Obje uloge mogu biti objedinjene u jednoj osobi, ali one pravno nisu identične. Dok član društva odlučuje o načelnim pitanjima, direktor preuzima tekuće vođenje poslova i za to snosi sopstvene zakonske obaveze.

Učešće u osnovnom kapitalu

Učešće u osnovnom kapitalu čini osnovu statusa člana društva. Osnovni kapital d.o.o. u Austriji mora iznositi najmanje € 10.000,-. Sastoji se od osnovnih uloga pojedinačnih članova društva. Osnovni ulog pojedinačnog člana društva mora iznositi najmanje € 70,-.

Osnovni kapital se sastoji od svih uloga i predstavlja finansijski temelj d.o.o. On prvenstveno služi zaštiti povjerilaca jer pokazuje kojim minimalnim kapitalom društvo raspolaže.

Poslovni udio je pritom centralna pravna pozicija člana društva. On objedinjuje sva prava i obaveze i čini pravnu vezu sa društvom. Visina učešća se direktno odražava na pravo glasa i raspodjelu dobiti, osim ako društvenim ugovorom nije predviđeno drugačije.

Preuzimanjem poslovnog udjela nastaje i status člana društva. Ulog se mora uplatiti u skladu sa zakonskim propisima i društvenim ugovorom. Ako član društva ne uplati dospjeli ulog, d.o.o. može zahtijevati isplatu, potraživati posljedice kašnjenja i pokrenuti zakonski postupak isključenja (kaduciranje).

Kod kaduciranja, član društva koji kasni s uplatom gubi poslovni udio ako ne plati uprkos opomeni i naknadnom roku. Gubitak poslovnog udjela ne uklanja automatski otvorene obaveze plaćanja. Društvo i dalje može potraživati otvorene iznose u mjeri u kojoj to zakon dozvoljava.

Prava člana društva d.o.o.

Član društva ima opsežna prava koja mu osiguravaju kako uticaj, tako i ekonomske prednosti. Ova prava nastaju automatski učešćem u d.o.o. i zakonski su zaštićena.

Među najvažnija prava spadaju:

• Učešće na generalnoj skupštini
• Pravo glasa pri donošenju odluka
• Pravo na učešće u dobiti
• Pravo na informisanje o društvu

Posebno je odlučujuće pravo glasa prema članu 39. GmbHG, jer ono predstavlja centralnu mogućnost suoblikovanja poslovnih odluka. Time kontrola nad društvom na kraju ostaje u rukama članova društva.

Član društva pritom ne smije glasati u svakoj vlastitoj stvari. Zabrana glasanja dolazi u obzir kada se odluka direktno odnosi na njegovo razrješenje, njegovo oslobađanje od obaveze, pokretanje ili rješavanje pravnog spora protiv njega ili pravni posao između njega i d.o.o. Zabrana glasanja sprečava da član društva koristi svoju moć glasanja za rješavanje vlastitih sukoba interesa.

Odaberite željeni termin sada:Besplatan prvi razgovor

Prava na učestvovanje člana društva

Prava na učestvovanje osiguravaju uticaj člana društva na d.o.o. Ona se prvenstveno odnose na osnovne odluke i jasno se razlikuju od tekućeg vođenja poslova.

Najvažniji instrument je skupština društva, na kojoj članovi društva ostvaruju svoja prava. Tamo se odlučuje o centralnim pitanjima koja se tiču budućnosti društva.

Donošenje odluka se vrši prema § 39 GmbHG, ako zakon ili društveni ugovor ne predviđaju strože pravilo, prostom većinom datih glasova. Svaki € 10,- preuzetog osnovnog uloga daje jedan glas, pri čemu se iznosi ispod € 10,- ne računaju. Time visina preuzetog osnovnog uloga direktno određuje težinu glasa člana društva. Društveni ugovor može predvidjeti drugačija pravila o pravu glasa, ali svakom članu društva mora pripadati najmanje jedan glas.

Prava na učestvovanje se mogu podijeliti u nekoliko oblasti:

• Prava na suupravljanje poput učešća i prava glasa
• Prava na informisanje i uvid radi kontrole društva
• Manjinska prava za zaštitu manjih učešća

Prava na suupravljanje omogućavaju glasanje o važnim temama kao što su upotreba dobiti ili imenovanje direktora. Istovremeno, prava na informisanje i uvid osiguravaju pristup bitnoj dokumentaciji i ekonomskim podacima društva.

Svaki član društva ima pravo da se informiše o poslovima d.o.o. To uključuje informacije na skupštini, pravo govora i postavljanja pitanja, kao i uvid u knjige i spise društva. Prema § 22 GmbHG, član društva može u roku od četrnaest dana prije skupštine za provjeru godišnjeg obračuna ili prije isteka roka za pismeno glasanje izvršiti uvid u knjige i spise.

Čak i manjinski članovi društva nisu bez prava. Oni zadržavaju svoje pravo na učešće, glasanje, informisanje i uvid čak i kada sami ne mogu spriječiti odluke. Dodatno, oni mogu pravno preispitati odluke ako postoji relevantna greška pri sazivanju, glasanju, sadržaju ili većini. Društveni ugovor može dodatno zaštititi manjinske članove, na primjer putem rezervisanih saglasnosti, prava veta, povećanih većina ili posebnih obaveza informisanja.

Nevažeće odluke članova društva

Odluka članova društva može biti pravno osporiva ako je skupština nepropisno sazvana, ako član društva nije mogao propisno učestvovati, ako su glasovi pogrešno prebrojani, ako je prekršena zabrana glasanja ili ako odluka krši zakon, društveni ugovor ili obavezu lojalnosti. U takvim slučajevima pogođeni član društva mora brzo djelovati. Sudsko osporavanje odluke članova društva je prema § 41 GmbHG u načelu vezano za rok od mjesec dana. Ko prihvati pogrešnu odluku ili reaguje prekasno, rizikuje da odluka ostane važeća uprkos nedostatku.

Posebno su relevantne odluke o imenovanju direktora, opozivu direktora, upotrebi dobiti, izmjeni statuta, kapitalnim mjerama, prenosu udjela, isključenju člana društva i likvidaciji d.o.o. Upravo kod ovih odluka greške direktno djeluju na kontrolu, imovinu i odnose moći u društvu.

Imovinska prava člana društva

Imovinska prava se odnose na ekonomsku korist od učešća. Ona osiguravaju da član društva učestvuje u uspjehu d.o.o.

U središtu je pravo na dobit. Ako društvo ostvari višak, članovi društva ga mogu dobiti u skladu sa svojim učešćem.

Bitna imovinska prava su:

• Pravo na učešće u dobiti
• Pravo na udio u likvidacionom ostatku

Pravo na dobit se ravna prema § 82 GmbHG. Dok d.o.o. postoji, članovi društva imaju pravo na bilansnu dobit, ukoliko ona nije isključena iz raspodjele društvenim ugovorom ili važećom odlukom članova društva. Ako u društvenom ugovoru nedostaje drugačije pravilo, bilansna dobit se raspoređuje prema omjeru uplaćenih osnovnih uloga. Fiksna kamata na ulog člana društva ne smije se ugovarati niti isplaćivati.

Zabrana nedozvoljenih isplata članovima društva

Članovi društva ne smiju tretirati imovinu d.o.o. kao privatnu imovinu. Isplate su dozvoljene samo ako se zasnivaju na važećem pravnom osnovu, na primjer na odluci o raspodjeli dobiti, ugovoru pod tržišnim uslovima ili propisnom povratu.

Isplata je nedozvoljena ako smanjuje imovinu društva u korist člana društva bez ekvivalentne protuusluge. Pogođeni član društva mora vratiti nedozvoljenu isplatu. Dodatno, direktori mogu odgovarati ako su isplatu pokrenuli ili dopustili.

Odaberite željeni termin sada:Besplatan prvi razgovor

Obaveze člana društva d.o.o.

Pored prava, postoje i jasne obaveze koje svaki član društva mora ispuniti. Ove obaveze osiguravaju funkcionalnost društva i štite ostale učesnike.

Najvažnija obaveza je uplata ugovorenog uloga prema članu 63. GmbHG. Bez ove uplate društvu nedostaje neophodna finansijska osnova.

U centralne obaveze spadaju:

• Uplata preuzetog osnovnog uloga
• Pridržavanje odredbi društvenog ugovora

Osim toga, društveni ugovor može prema § 72 GmbHG predvidjeti obavezu dodatnih uplata. Takva obaveza postoji samo ako je važeće regulisana u društvenom ugovoru. Društveni ugovor mora utvrditi da li se dodatne uplate mogu zahtijevati, u kojoj mjeri su dozvoljene i po kojem postupku se članovi društva pozivaju na plaćanje. Bez osnova u društvenom ugovoru ne postoji opšta obaveza uplate daljeg kapitala izvan preuzetog osnovnog uloga.

Posljedice neplaćanja

Ako član društva ne uplati svoj preuzeti ulog uprkos pozivu, d.o.o. mu nakon zakonski predviđenog naknadnog roka može zaprijetiti isključenjem iz društva. Ako uplata i dalje izostane, član društva može biti isključen. Ovaj postupak se naziva kaduciranje. Pogođeni član društva time gubi svoja prava iz poslovnog udjela, ali pod određenim okolnostima i dalje odgovara za neizmirene iznose.

Obaveza lojalnosti prema društvu

Obaveza lojalnosti obavezuje članove društva na lojalno ponašanje prema d.o.o. Član društva ne smije koristiti svoja prava isključivo u svoju korist ako time nastaje šteta za društvo. Umjesto toga, on mora uzeti u obzir interese d.o.o.

Obaveza lojalnosti konkretno obavezuje člana društva da svoja prava glasa koristi lojalno, da ne zloupotrebljava povjerljive informacije d.o.o., da ne šteti društvu ciljano i da ne dovodi ostale članove društva u nepovoljan položaj ponašanjem koje predstavlja zloupotrebu prava. Kod spora između članova društva, obaveza lojalnosti stoga ograničava moć većine, blokirajuće ponašanje i sebične posebne pogodnosti.

Obični član društva ne podliježe automatski sveobuhvatnoj zakonskoj zabrani konkurencije kao direktor. Konkurentsko ponašanje ipak može biti nedozvoljeno ako krši društveni ugovor, obaveze čuvanja tajne ili obavezu lojalnosti prema pravu društava. Odlučujuća stoga nije puka konkurencija, već da li član društva šteti d.o.o., zloupotrebljava poslovne prilike d.o.o. ili koristi povjerljive informacije.

Prenos i promjena poslovnih udjela

Poslovni udio u d.o.o. se prema § 76 GmbHG može prodati, pokloniti, naslijediti ili prenijeti u toku restrukturiranja. Prenos među živima u Austriji se vrši ustupanjem poslovnog udjela i zahtijeva zakonom propisanu formu notarskog akta. Bez poštovanja forme, sticalac ne postaje važeći član društva.

Društveni ugovor može predvidjeti dodatna ograničenja. Dozvoljeni su zahtjevi za saglasnost, pravo prvokupa, pravo preuzimanja, pravo na zajedničku prodaju i obaveza zajedničke prodaje. Takve odredbe sprečavaju da nepoželjna osoba uđe u d.o.o. bez kontrole.

Odaberite željeni termin sada:Besplatan prvi razgovor

Odgovornost i rizici za članove društva

Ograničena odgovornost je centralna karakteristika d.o.o. U načelu, član društva odgovara samo svojim ulogom, a ne svojom privatnom imovinom. Rizik time ostaje ograničen na učešće. Povjerioci d.o.o. pristupaju imovini društva. Privatna imovina običnog člana društva ostaje zaštićena, sve dok ne postoji vlastiti osnov odgovornosti.

Obični član društva ne odgovara lično za dugove društva samo zato što d.o.o. ne plaća svoje obaveze. Njegov ekonomski rizik leži u gubitku učešća i u obavezi izvršenja preuzetog uloga. Lična imovina postaje relevantna tek kada postoji vlastiti osnov odgovornosti. Takav osnov odgovornosti postoji kod neplaćenog uloga, obaveze povrata zbog zabranjenog povrata uloga, ličnog jemstva, lične garancije, vlastitog nanošenja štete ili dodatne funkcije direktora.

Povjerioci d.o.o. ne mogu pozvati običnog člana društva na ličnu odgovornost samo zato što d.o.o. ne plaća svoje dugove. Lična imovina postaje relevantna tek kada postoji vlastiti osnov odgovornosti. Takav osnov odgovornosti postoji kod neplaćenog uloga, obaveze povrata zbog zabranjenog povrata uloga, ličnog jemstva, lične garancije, vlastitog nanošenja štete ili dodatne funkcije direktora.

Uloge članova društva u praksi

Prava i rizici člana društva jako zavise od toga koju ulogu on zauzima unutar d.o.o. Odlučujući su visina učešća, težina glasa, uticaj na upravljanje i dodatne funkcije.

• Jedini član društva: Jedno lice posjeduje sve poslovne udjele. Ono može samo donositi odluke članova društva, ali odluke mora uredno dokumentovati.
• Manjinski član društva: Član društva ne može sam provesti uobičajene većinske odluke. On se štiti pravima na informisanje, pravima na uvid, kontrolom odluka i posebnim pravima iz društvenog ugovora.
• Većinski član društva: Član društva može određivati uobičajene odluke, ali ostaje vezan zakonom, društvenim ugovorom, zabranama glasanja i obavezom lojalnosti.
• Dominantni član društva: Član društva može zbog svoje većine glasova ili stvarne moći uticaja oblikovati društvo. Njegove odluke ipak moraju poštovati d.o.o. i ostale članove društva.
• Član društva-direktor: Član društva je dodatno i direktor. On stoga pored obaveza člana društva snosi i obaveze organa, obaveze vođenja poslovnih knjiga, obaveze podnošenja zahtjeva za stečaj i rizike odgovornosti kao direktor.
• Tihi član društva: Tihi član društva nije član d.o.o. u smislu prava društava. On ne posjeduje poslovni udio u d.o.o., već učestvuje u nosiocu preduzeća na osnovu obligacionog prava ili prava društava.
• Pravno lice kao član društva: Takođe i d.o.o., d.d., privatna fondacija, zadruga ili udruženje mogu posjedovati poslovne udjele u d.o.o.

Istupanje člana društva iz d.o.o.

Status člana društva ne prestaje pustom željom ili usmenom izjavom. Član društva istupa kada se njegov poslovni udio važeće prenese, kada se poslovni udio povuče, kada nastupi klauzula o pravu prvenstva ili isključenju regulisana društvenim ugovorom, kada udio pređe putem nasljeđivanja ili kada se društvo raspusti i likvidira.

Posebno su podložni konfliktima isključenje, povlačenje i prisilno ustupanje. Takve mjere trebaju održiv zakonski osnov ili osnov u društvenom ugovoru. Društveni ugovor bi stoga trebao tačno regulisati kada član društva mora istupiti, kako se udio procjenjuje, kada dospijeva otpremnina i da li su dozvoljene rate plaćanja.

Kod spora između članova društva najveći rizici nastaju zbog blokiranih odluka, uskraćenih informacija, nejasnih prava glasa, nedozvoljenih uzimanja imovine, konkurentskog ponašanja i spora oko procjene poslovnih udjela. Kvalitetan društveni ugovor smanjuje ove rizike jer konkretno utvrđuje pravila odlučivanja, prava preče kupovine, prava prvenstva, otpremninu, čuvanje tajne, ograničenja konkurencije i rješavanje sporova.

Vaše prednosti uz advokatsku podršku

Pravni položaj člana društva povezuje imovinu, kontrolu, odgovornost i potencijal za konflikt. Već i male greške mogu dovesti do finansijskih gubitaka ili konflikata unutar društva.

Pravovremeno pravno savjetovanje stvara jasnoću i sprečava tipične probleme. Ono pomaže u ciljanom korištenju prava i izbjegavanju rizika.

Konkretne prednosti advokatske podrške su:

• Jasno oblikovanje društvenih ugovora i učešća
• Sigurno ostvarivanje prava članova društva
• Izbjegavanje ličnih rizika odgovornosti

Odaberite željeni termin sada:Besplatan prvi razgovor

Često postavljana pitanja – FAQ

Odaberite željeni termin sada:Besplatan prvi razgovor