Prokura

Prokura je zakonom uređeno, posebno široko punomoćje u pravu privrednih društava, koje može izričito dati samo preduzetnik upisan u registar firmi. Ona ovlašćuje osobu da u ime preduzeća preduzima gotovo sve pravne i poslovne radnje koje se tipično javljaju u tekućem poslovanju. Ovo ovlaštenje za zastupanje djeluje neposredno prema trećim licima, tako da preduzeće radnjama prokuriste direktno stiče prava i preuzima obaveze.
Pravni osnov su naročito §§ 48 do 53 UGB, koji propisuju da prokura obuhvata sve sudske i vansudske poslove koje sa sobom nosi vođenje preduzeća.

Prokura je vrlo sveobuhvatno punomoćje kojim osoba može zastupati preduzeće prema vani i pravno valjano donositi gotovo sve poslovne odluke.

Prokura jednostavno objašnjena. Prava, obaveze i rizici razumljivo prikazani. Saznajte sada sve o prokuri u Austriji.
Rechtsanwalt Peter Harlander Peter Harlander
Harlander & Partner Rechtsanwälte
„Prokura preduzećima daje prostor za djelovanje, ali postavlja jasne pravne granice. Upravo te granice u praksi moraju biti precizno poštovane. “
Odaberite željeni termin sada:Besplatan prvi razgovor

Značenje i funkcija prokure

Prokura ima centralnu ulogu u poslovnom životu jer omogućava preduzeću da djeluje. U praksi preduzetnik ne može svaku odluku donositi sam. Zato određena ovlaštenja prenosi na osobe od povjerenja.

Prokurom osoba dobija ovlaštenje da zastupa preduzeće prema vani. To konkretno znači: prokurista smije zaključivati ugovore, voditi pregovore i preduzimati pravne radnje – kao da postupa sam preduzetnik.

Posebno je važan učinak prema trećim licima. Poslovni partneri mogu se pouzdati da su radnje prokuriste pravno valjane. Time se stvara sigurnost u poslovnom prometu, jer nije potrebno svaki put provjeravati interne nadležnosti.

Prokura stoga istovremeno ispunjava više funkcija:

Istovremeno stvara jasnu strukturu u preduzeću, jer je utvrđeno ko smije obavezujuće postupati.

Razlika u odnosu na druga punomoćja

Prokura se jasno razlikuje od „uobičajenih“ punomoćja. Mnogi poznaju, na primjer, jednostavna ovlaštenja za radnje ili interne autorizacije – ona su, međutim, znatno ograničenija.

Ključna razlika je u zakonom utvrđenom obimu. Dok se druga punomoćja mogu individualno oblikovati, prokura je pravno jasno definisana i prema vani se jedva može ograničiti.

To ima konkretne posljedice u svakodnevici:

Još jedna važna tačka je transparentnost. Prokura se upisuje u registar firmi. Tako svako može provjeriti ko je ovlašten za zastupanje. Kod jednostavnih punomoćja ta javna vidljivost često izostaje.

Prokura je najjači oblik pravnog ovlaštenja za zastupanje u pravu privrednih društava i znatno nadilazi svakodnevna punomoćja.

KriterijProkuraPunomoć za radnje
Pravni osnov§§ 48–53 UGB§ 54-58 UGB
DavanjeSamo od strane preduzetnika ili zakonskih zastupnikaOd strane preduzetnika ili ovlaštenih osoba
ObimVrlo širok, obuhvata gotovo sve poslove preduzećaOgraničen na uobičajene poslove
Ograničenje prema vaniU pravilu nije djelotvorno
(§ 50 UGB)
Ograničenja djeluju i prema trećim licima ako ih je znao ili morao znati
Sudski registarUpis obavezanBez upisa
Poslovi s nekretninamaSamo uz posebno ovlaštenjeSamo ako je izričito dopušteno
Osnovni posloviNije dopuštenoNije dopušteno
ZastupanjeVrlo snažan učinak prema vaniZnatno ograničenije
Tipična primjenaRukovodioci, vodeće pozicijeZaposleni u svakodnevnom poslovanju

Davanje prokure

Davanje prokure se, u skladu s § 48 UGB, vrši svjesno i izričito od strane preduzetnika. Ne nastaje automatski niti prećutnim ponašanjem. Zakon zahtijeva jasnu odluku.

U praksi to znači da preduzetnik ciljano odredi osobu kojoj ukazuje ovaj visok stepen povjerenja. Često su to rukovodeći zaposleni ili dugogodišnji radnici.

Za valjano davanje bitno je više tačaka:

Posebno je važan upis u registar firmi. Iako prokura nastaje već izjavom, upis osigurava vidljivost i pravnu sigurnost u poslovnom prometu. Poslovni partneri tako u svakom trenutku mogu provjeriti da li je osoba zaista prokurista.

Davanje prokure nije puka formalnost, već dalekosežna preduzetnička odluka s velikim pravnim posljedicama.

Uslovi za davanje

Da bi prokura valjano nastala, moraju biti ispunjeni jasni zakonski uslovi. Bez tih uslova punomoćje ostaje nevažeće ili je barem pravno nesigurno.

Prije svega, prokuru smije dati samo preduzetnik upisan u registar firmi. To znači: ne može svako preduzeće ili svaka osoba dodijeliti ovo punomoćje. Posebno su isključeni manji obrti bez upisa u registar firmi.

Još jedna ključna tačka je izričita izjava. Prokura nastaje samo ako je preduzetnik jasno dodijeli. Samo tolerisanje ili prećutno ponašanje nije dovoljno.

Imenovana osoba mora biti fizičko lice koje je barem djelimično poslovno sposobno. Time se osigurava da samo podobne osobe dobiju tako dalekosežno ovlaštenje za zastupanje.

Ko smije dati prokuru

Pitanje ko smije dati prokuru zakonom je strogo uređeno. Time zakonodavac sprječava zloupotrebe i osigurava jasne nadležnosti.

U pravilu samo sam preduzetnik ili njegov zakonski zastupnik smije dati prokuru. Kod GmbH tu ulogu najčešće preuzima uprava/direkcija.

Tipični slučajevi iz prakse su:

S druge strane, nisu ovlaštene osobe koje same nemaju status preduzetnika. Ni već imenovani prokurista ne smije dati daljnju prokuru. Prokurista svoju prokuru ne može ni na drugu osobu prenijeti.

Rechtsanwalt Sebastian Riedlmair Sebastian Riedlmair
Harlander & Partner Rechtsanwälte
„Time odluka o prokuri uvijek ostaje na najvišem nivou upravljanja preduzećem.“

Forma davanja

Prokura ne mora nužno biti data u pisanom obliku, ali se u praksi preporučuje jasna i dokumentovana izjava. Preduzeća gotovo uvijek biraju pisanu formu jer se kasnije lakše dokazuje.

Pravno je, međutim, odlučujuće izričito davanje. Tek time nastaje ovlaštenje za zastupanje.

Posebno važan korak je upis u registar firmi prema § 53 UGB. On ima centralnu funkciju:

Postupak je u praksi uglavnom jasno strukturiran: nakon davanja, preduzeće prijavljuje prokuru registru firmi. Tamo se upisuje i čini javno dostupnom.

Prokura nastaje već izričitim davanjem. Upis u registar firmi prvenstveno služi publicitetu i pravnoj sigurnosti.

Obim prokure

Prokura je namjerno vrlo široko postavljena. Prema § 49 UGB obuhvata gotovo sve pravne i poslovne radnje koje su povezane s vođenjem preduzeća.

U praksi prokurista time može sveobuhvatno zastupati preduzeće, bez potrebe za posebnom dozvolom za svaku pojedinačnu radnju. Upravo ta široka koncepcija čini prokuru posebnom.

Zakonska osnovna ideja je jasna: poslovni procesi trebaju funkcionisati efikasno i pouzdano. Zato se poslovni partner mora moći pouzdati da prokurista valjano postupa.

Obim prokure je stoga:

Čak i ako se interno dogovore granice, one prema vani uglavnom ostaju bez učinka. Za treća lica važi isključivo ono što propisuje zakon.

Primjeri obima prokure iz prakse:
Prokurista potpisuje ugovor o kreditu za GmbH. To je u pravilu obuhvaćeno obimom prokure.
Prokurista želi prodati poslovnu nekretninu. To smije samo uz posebno ovlaštenje.
Prokurista želi prodati cijelo preduzeće. To ne smije, jer se radi o tzv. osnovnom poslu.
Prokurista potpisuje ugovor koji je uprava interno zabranila. Prema ugovornom partneru ugovor je u pravilu važeći, ali interno to može imati posljedice.

Ovlaštenje za zastupanje u poslovnom prometu

U poslovnom prometu prokurista nastupa kao zastupnik preduzeća. Njegove radnje djeluju direktno za i protiv preduzeća.

To ima ključnu posljedicu: čim prokurista zaključi ugovor, ne obavezuje se on lično, već samo preduzeće. Upravo to stvara povjerenje u privredi.

Poslovni partneri stoga u pravilu ne moraju provjeravati da li prokurista interno mora poštovati određene granice. Mogu polaziti od toga da:

Ova jasna pravna situacija osigurava sigurnost i brzinu u poslovnom prometu. Bez takvog uređenja mnogi bi poslovi bili znatno složeniji.

Tipična ovlaštenja prokuriste

Ovlaštenja prokuriste su vrlo široka i pokrivaju većinu svakodnevnih poslovnih aktivnosti. Time često preuzima ključnu ulogu u preduzeću.

Tipični zadaci u svakodnevici su:

Osim toga, prokurista može donositi i organizacione odluke koje se tiču tekućeg poslovanja. Pri tome uvijek postupa u interesu preduzeća.

Uprkos dalekosežnim ovlaštenjima, prokurista ostaje vezan internim pravilima. Ako ih ne poštuje, to može imati interne posljedice, čak i ako posao prema vani ostane važeći.

Rechtsanwalt Peter Harlander Peter Harlander
Harlander & Partner Rechtsanwälte
„Prokura daje veliku moć, ali istovremeno nosi i veliku odgovornost u svakodnevnom postupanju.“
Odaberite željeni termin sada:Besplatan prvi razgovor

Zaštita poslovnog prometa

Centralni cilj prokure je zaštita poslovnog prometa. Preduzeća i poslovni partneri trebaju se moći pouzdati da su zaključeni poslovi pravno valjani.

Bez te sigurnosti svaki bi ugovorni partner morao detaljno provjeravati da li neka osoba zaista smije postupati. To bi značajno usporilo i zakomplikovalo poslovnu svakodnevicu.

Ko je upisan kao prokurista, smije postupati u zakonom predviđenom obimu, a treća lica se na to mogu osloniti.

To donosi važne prednosti:

Čak i ako prokurista prekorači interne upute, posao prema vani uglavnom ostaje važeći. Upravo to pravilo štiti poslovni promet i jača povjerenje između preduzeća.

Granice prokure

Uprkos velikom obimu, prokura nije bezgranična. Zakon postavlja jasne granice kako bi posebno važne odluke ostale rezervisane za samog preduzetnika.

Određene radnje prokurista stoga ne smije preduzimati, čak i ako je široko ovlašten. Tu prije svega spadaju odluke koje zadiru u samu supstancu preduzeća.

Posebno važan izuzetak odnosi se na nekretnine. Prokurista ih smije otuđiti ili opteretiti samo ako mu je za to data dodatna izričita ovlast.

Tipične granice prokure su:

Ova ograničenja osiguravaju da ključne odluke i dalje ostanu kod preduzetnika.

Zakonska ograničenja

Zakonskim ograničenjima delegira se tekuće poslovanje, ali ne i temeljne odluke.

Zakon zato razlikuje uobičajene poslove i posebno dalekosežne mjere. Dok prokurista u svakodnevici može slobodno postupati, kod strateških odluka nailazi na jasne granice.

Još jedna važna tačka je nemogućnost ograničenja prema vani prema § 50 UGB. To znači: interne dogovore prokuru mogu ograničiti, ali oni prema trećim licima u pravilu ne djeluju.

Iz toga proizlaze dva nivoa:

Rechtsanwalt Sebastian Riedlmair Sebastian Riedlmair
Harlander & Partner Rechtsanwälte
„Ova podjela osigurava uravnotežen sistem. S jedne strane, preduzeće ostaje interno upravljivo, a s druge strane poslovni promet ostaje jednostavan i siguran. “
Odaberite željeni termin sada:Besplatan prvi razgovor

Osnovni poslovi preduzeća

Određene odluke ne tiču se tekućeg poslovanja, već osnovne strukture preduzeća. Te tzv. osnovne poslove prokurista u pravilu ne smije preduzimati.

Takve mjere često imaju dalekosežne posljedice i tiču se opstanka ili usmjerenja preduzeća. Zato ih trebaju donositi isključivo nadležni organi ili vlasnici.

Tipični osnovni poslovi su:

Iako prokurista u svakodnevici smije postupati vrlo široko, njegova ovlast prestaje tačno tamo gdje se radi o strateškoj osnovi preduzeća.

Vrste prokure

Prokura se može dati u različitim oblicima. Te varijante određuju kako prokurista smije zastupati preduzeće.

Preduzeća biraju odgovarajući oblik u zavisnosti od veličine, strukture i potrebe za kontrolom. Tako se zastupanje može fleksibilno urediti, bez izlaska iz zakonskog okvira.

Pojedinačna prokura

Pojedinačna prokura je najjednostavniji i ujedno najširi oblik prokure. Prokurista može sam zastupati preduzeće i samostalno donositi odluke.

U praksi to znači: prokuristi nije potrebna saglasnost drugih osoba da bi zaključio ugovore ili preduzeo pravne radnje.

Ovaj oblik nudi jasne prednosti:

Istovremeno nosi i rizike, jer jedna osoba dobija vrlo dalekosežna ovlaštenja. Preduzeća zato pojedinačnu prokuru najčešće daju samo posebno pouzdanim i iskusnim osobama.

Pojedinačna prokura tako stvara maksimalnu slobodu djelovanja, ali zahtijeva i visok stepen povjerenja i kontrole u pozadini.

Zajednička prokura

Kod zajedničke prokure prokurista ne može postupati sam, već samo zajedno s jednom ili više drugih osoba. Time preduzeće svjesno određuje da se važne odluke ne smiju donositi od strane jedne osobe.

U praksi su ugovori i pravne izjave važeći samo ako svi predviđeni prokuristi postupaju zajedno. Tek tom zajedničkom odlukom nastaje obavezujući učinak za preduzeće.

Ovaj oblik donosi jasne prednosti:

Međutim, zajednička prokura može dovesti i do sporijih procesa, jer je potrebno uključiti više osoba. Zato se često koristi u većim preduzećima, gdje je sigurnost važnija od brzine.

Mješovita zajednička prokura

Mješovita zajednička prokura kombinuje prokuru sa zastupanjem od strane organa preduzeća. Prokurista smije postupati samo zajedno sa zakonskim zastupnikom, npr. direktorom.

Samo postupanje prokuriste nije dovoljno; uvijek je potrebna saradnja još jedne odgovorne osobe na nivou uprave.

Ova varijanta osigurava posebno visok stepen kontrole, jer:

U praksi se ovaj oblik često koristi kada preduzeća žele delegirati nadležnosti, ali istovremeno žele zadržati tijesnu kontrolu.

Filijalna prokura

Filijalna prokura je poseban oblik prokure koji se odnosi samo na određenu poslovnicu ili filijalu preduzeća.

U tom slučaju prokurista smije obavljati samo one poslove koji su povezani s tom konkretnom poslovnicom. Za druge dijelove preduzeća nije nadležan.

Tipična područja primjene su:

Ovo ograničenje mora biti prepoznatljivo prema vani, kako bi poslovni partneri znali za koje je područje prokurista nadležan.

Filijalna prokura tako omogućava ciljanu delegaciju odgovornosti, bez otvaranja cijele strukture preduzeća.

Rechtsanwalt Peter Harlander Peter Harlander
Harlander & Partner Rechtsanwälte
„Svaka od ovih varijanti ima svoje posebnosti i određuje da li prokurista smije postupati sam ili samo zajedno s drugima.“
Odaberite željeni termin sada:Besplatan prvi razgovor

Prava i obaveze prokuriste

Prokurista u preduzeću ima poseban položaj povjerenja. Nalazi se između uprave i operativnog dijela i preuzima centralnu ulogu u svakodnevnom poslovanju.

Među njegovim pravima je prije svega sveobuhvatno ovlaštenje za zastupanje prema vani. Istovremeno je interno vezan jasnim pravilima i mora postupati u interesu preduzeća.

Tipične obaveze prokuriste su:

Prokurista nije organ poput direktora, ali ipak snosi značajnu odgovornost. Njegove odluke mogu imati direktne pravne i ekonomske posljedice za preduzeće.

Vezanost za upute u internom odnosu

U internom odnosu prokurista je vezan uputama preduzetnika ili uprave. Prema vani može slobodno postupati, ali interno mora poštovati jasne smjernice.

Ova podjela je posebno važna:

Ako prokurista prekrši interne upute, posao prema vani uglavnom ipak ostaje važeći. To može dovesti do štete za preduzeće, zbog čega su jasna interna pravila ključna.

Vezanost za upute osigurava da prokura ostane fleksibilna, ali se istovremeno koristi pod kontrolom.

Odgovornost kod povrede obaveza

Prokurista odgovara ako povrijedi svoje obaveze. Riječ je prije svega o slučajevima kada ne postupa pažljivo ili ne poštuje interne upute.

Odgovornost se prvenstveno odnosi na interni odnos prema preduzeću. To znači: preduzeće može zahtijevati naknadu štete ako zbog ponašanja prokuriste nastane šteta.

Tipični slučajevi odgovornosti su:

Prema trećim licima u pravilu odgovara preduzeće, a ne prokurista. Interno, međutim, može doći do značajnih finansijskih posljedica.

Time postaje jasno da prokura ne donosi samo prava, već i visoku ličnu odgovornost i stvaran rizik od odgovornosti.

Potpisivanje od strane prokuriste

Prokurista mora, prema § 51 UGB, u poslovnom prometu jasno pokazati da ne postupa u svoje ime, već za preduzeće. Ovo označavanje naziva se potpisivanje (Zeichnung).

U praksi se potpisivanje vrši potpisom uz dodatak koji upućuje na prokuru. Uobičajen je, na primjer, dodatak „ppa“, koji pokazuje da osoba postupa kao prokurista.

To ima važnu funkciju: poslovni partneri odmah prepoznaju da se izjava pripisuje preduzeću.

Bitne karakteristike potpisivanja su:

Rechtsanwalt Sebastian Riedlmair Sebastian Riedlmair
Harlander & Partner Rechtsanwälte
„Ispravno potpisivanje je važno kako bi se izbjegli nesporazumi i pravne nesigurnosti.“

Prestanak prokure

Prokura ne prestaje automatski, već samo pod određenim uslovima. U pravilu traje dok se aktivno ne okonča ili dok ne nastupe zakonski razlozi.

Za preduzeća je ključno da prestanak jasno urede, jer bi prokurista inače i dalje mogao postupati prema vani.

Prokura prestaje naročito opozivom, smrću prokuriste, njegovim otkazom ili drugim okolnostima zbog kojih otpada njen osnov. Koje posljedice promjene u pravu društava imaju u pojedinačnom slučaju, treba posebno provjeriti.

Prokura je usko vezana za povjerenje između preduzetnika i prokuriste. Ako to povjerenje nestane, prokura se u pravilu okončava.

Opoziv od strane preduzetnika

Preduzetnik može prokuru, prema § 52 UGB, u svakom trenutku opozvati. Za to nije potreban poseban razlog. Ta mogućnost je zakonom predviđena i ne može se isključiti.

Čim preduzetnik odluči da saradnja više ne odgovara, može okončati prokuru.

Tipični razlozi za opoziv su:

Važno je: opoziv najprije djeluje u internom odnosu. Da bi bio jasno prepoznatljiv i prema vani, mora se odgovarajuće objaviti.

Mogućnost opoziva u svakom trenutku pokazuje da je prokura, iako vrlo dalekosežna, ipak pod kontrolom preduzetnika.

Prestanak iz zakonskih razloga

Pored opoziva, prokura može automatski prestati i zbog određenih događaja. U tim slučajevima nije potrebna aktivna odluka preduzetnika.

Tipični zakonski razlozi su promjene koje pogađaju osnov prokure. Tu prije svega spadaju situacije u kojima su pogođeni prokurista ili samo preduzeće.

Prokura prestaje naročito u slučaju:

Čak i ako je prokura pravno već prestala, u poslovnom prometu može i dalje djelovati dok promjena nije vidljiva prema vani. Upravo zato upis u registar firmi ima presudnu ulogu.

Važno: smrt preduzetnika ne okončava prokuru automatski.

Upis prestanka u registar firmi

Prestanak prokure mora se upisati u registar firmi. Tek tada postaje jasno i obavezujuće prepoznatljiv trećim licima.

Dok brisanje nije upisano, poslovni partneri bi i dalje mogli pretpostaviti da prokurista još ima ovlaštenje za zastupanje.

Upis stoga ispunjava više važnih funkcija:

Preduzeća bi zato posebno trebala paziti da se promjene brzo i ispravno prijave. Kašnjenja mogu dovesti do značajnih pravnih rizika.

Značaj prokure u praksi

Prokura je u praksi centralni instrument modernog upravljanja preduzećem. Omogućava delegiranje odgovornosti i istovremeno očuvanje sposobnosti djelovanja.

Ako se pravilno koristi, donosi jasne prednosti, ali istovremeno nastaju i rizici ako se dodijeli nepromišljeno.

Tipične pogodnosti su:

Nasuprot tome stoje tipične greške:

Upravo te greške u praksi često dovode do problema. Zato je ključno prokuru provesti ne samo pravno ispravno, već i organizaciono uredno.

Vaše prednosti uz advokatsku podršku

Prokura na prvi pogled djeluje jednostavno, ali ima dalekosežne pravne posljedice. Već male greške mogu dovesti do značajnih rizika.

Uz advokatsku podršku osiguravate se od samog početka:

Rechtsanwalt Peter Harlander Peter Harlander
Harlander & Partner Rechtsanwälte
„Tako osiguravate da prokura ne postane rizik, već ostane efikasan alat za Vaše preduzeće.“
Odaberite željeni termin sada:Besplatan prvi razgovor

Često postavljana pitanja – FAQ

Odaberite željeni termin sada:Besplatan prvi razgovor