Zloupotreba povjerenja

Prema § 133 StGB, zloupotreba povjerenja postoji kada neko dobro, koje mu je svjesno povjereno, koristi za sebe ili za drugu osobu, iako ga je smio samo čuvati ili koristiti u interesu drugog. Dobro se pri tome već zakonito nalazi u njegovom posjedu, na primjer zato što je predato ili povjereno na brigu. Krivično djelo nije oduzimanje, već kršenje povjerenja, jer se dobro suprotno dogovorenoj namjeni dodjeljuje vlastitoj imovini ili imovini treće osobe. Zakonodavac ovo ponašanje ocjenjuje posebno teškim, jer se ciljano iskorištava postojeći odnos povjerenja.

Objektivni elementi krivičnog djela

Objektivni element krivičnog djela § 133 StGB opisuje vanjske pretpostavke koje moraju biti ispunjene da bi postojala zloupotreba povjerenja. Radi se o tome šta se zapravo dogodilo s dobrom, a ne o tome šta je počinitelj mislio ili htio. Odlučujuće je da je dobro povjereno i da se to dobro protivpravno koristi ili zadržava.

Centralno je da se dobro već zakonito nalazi u mogućnosti raspolaganja počinitelja. Ovlaštena osoba je počinitelju dobro svjesno prepustila, na primjer na čuvanje, upravljanje ili za upotrebu u određenu svrhu. Objektivni element krivičnog djela je ispunjen ako počinitelj to dobro suprotno dogovorenoj ili očekivanoj namjeni koristi za sebe ili za treću osobu i time izvana prepoznatljivo oduzima tuđoj imovini.

§ 133 StGB time štiti tuđu imovinu od zloupotrebe povjerenja. Odlučujući je stvarni postupak s povjerenim dobrom, koji pokazuje da je povjerenje ovlaštene osobe povrijeđeno.

Kvalifikacijske okolnosti

Kvalificirana zloupotreba povjerenja postoji ako vrijednost zloupotrijebljenog dobra prelazi određene granične vrijednosti. Ako vrijednost dobra prelazi 5.000 eura, raspon kazne se znatno povećava. Kod vrijednosti od više od 300.000 eura postoji posebno teški oblik zloupotrebe povjerenja, koji je zaprijećen dugogodišnjom zatvorskom kaznom.

Kvalifikacija vrijednosti se isključivo veže za objektivnu imovinsku štetu. Odlučujuća je objektivna vrijednost dobra u trenutku prisvajanja, a ne kasniji prihod ili individualna korist počinitelja.

Koraci provjere

Subjekt radnje:

Subjekt radnje može biti svaka krivično odgovorna osoba kojoj je dobro povjereno i koja to dobro protivpravno prisvaja. Lične osobine počinitelja su za elemente krivičnog djela u osnovi nebitne.

Objekt radnje:

Objekt radnje je svako povjereno dobro s imovinskom vrijednošću. To uključuje fizičke stvari, novčane iznose, kao i ostala ekonomski vrednovana dobra. Odlučujuće je da dobro nije prepušteno počinitelju na slobodno raspolaganje, već samo u određenu svrhu.

Radnja izvršenja:

Radnja izvršenja se sastoji u prisvajanju povjerenog dobra. To postoji ako se počinitelj prema dobru ponaša kao vlastiti ovlaštenik, na primjer putem potrošnje, prosljeđivanja, prodaje ili drugog trajnog oduzimanja od imovine ovlaštene osobe. Formalni prijenos vlasništva nije potreban.

Uspjeh krivičnog djela:

Posljedica radnje se sastoji u tome da se dobro oduzima imovini ovlaštene osobe i ekonomski dodjeljuje počinitelju ili trećoj osobi. Već je dovoljna trajna promjena namjene, čak i ako se dobro kasnije ne koristi dalje.

Uzročnost:

Imovinska šteta se mora moći pripisati radnji prisvajanja počinitelja. Bez protivpravnog ponašanja ne bi došlo do gubitka ekonomske mogućnosti raspolaganja.

Objektivno pripisivanje:

Posljedica se objektivno može pripisati ako se upravo ostvario rizik koji § 133 StGB želi spriječiti, naime da se povjereno dobro uz povredu postojećeg odnosa povjerenja oduzima imovini ovlaštene osobe.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Razgraničenje od drugih delikata

Elementi krivičnog djela zloupotrebe povjerenja prema § 133 StGB obuhvaćaju slučajeve u kojima se dobro već zakonito nalazi u mogućnosti raspolaganja počinitelja i ovaj to dobro protivpravno koristi za sebe ili treću osobu. Odlučujuća je zloupotreba postojećeg odnosa povjerenja, a ne način na koji je počinitelj došao u posjed dobra. Težište je na upotrebi povjerenog dobra suprotno namjeni i time izvana prepoznatljivoj promjeni dodjele imovine.

• § 127 StGB – Krađa: Kod krađe je u prvom planu oduzimanje tuđe pokretne stvari. Počinitelj na početku nema zakonitu mogućnost raspolaganja, već oduzima ovlaštenoj osobi stvarnu kontrolu nad stvari. Kod zloupotrebe povjerenja nedostaje to oduzimanje, jer je dobro počinitelju već dobrovoljno prepušteno. Razgraničenje se stoga vrši prema tome da li počinitelj prvo prisvaja dobro ili zloupotrebljava već povjereno dobro.
• § 146 StGB – Prijevara: Prijevara pretpostavlja obmanjivanje, putem kojeg prevarena osoba sama vrši raspolaganje imovinom. Kod zloupotrebe povjerenja, s druge strane, dolazi do imovinske štete bez obmanjivanja, samo putem protivpravne upotrebe povjerenog dobra. Odlučujuće je da povjerenje već postoji i da se ne stvara tek putem obmanjivanja.
• § 153 StGB – Zloupotreba položaja: Zloupotreba položaja se odnosi na slučajeve u kojima neko zloupotrebljava svoju pravnu ovlast da raspolaže tuđom imovinom ili da obaveže drugog. Kod zloupotrebe povjerenja, s druge strane, radi se o konkretno povjerenim dobrima, a ne o sveobuhvatnoj brizi o imovini. Razgraničenje se vrši prema tome da li počinitelj krši opću odgovornost za imovinu ili koristi pojedinačno povjereno dobro suprotno namjeni.

Konkurencije:

Stvarni sticaj:

Stvarni sticaj postoji ako se zloupotrebi povjerenja pridruže daljnja samostalna krivična djela, na primjer prijevara, krivotvorenje isprava ili radnje zloupotrebe položaja prema različitim osobama ovlaštenim za imovinu. Sadržaj protupravnosti zloupotrebe povjerenja ostaje samostalan, jer se pored kršenja povjerenja povređuju daljnja pravna dobra. Krivična djela tada stoje jedno pored drugog.

Nestvarni konkurentski odnos:

Nestvarni sticaj dolazi u obzir ako drugi element krivičnog djela već u potpunosti obuhvaća cjelokupni sadržaj protupravnosti zloupotrebe povjerenja. Ovo je posebno relevantno ako posebnije imovinsko krivično djelo u potpunosti obuhvaća zloupotrebu povjerenja. U tim slučajevima se zloupotreba povjerenja povlači, jer ne preostaje nikakva dodatna jezgra protupravnosti.

Višestrukost radnji:

Višestrukost radnji postoji ako se više radnji zloupotrebe povjerenja počini samostalno, na primjer kod vremenski odvojenih prisvajanja ili kod različitih povjerenih dobara. Svako protivpravno prisvajanje čini zasebnu radnju, pod uvjetom da ne postoji uska veza.

Nastavljeno djelo:

Nastavljeno djelo se može pretpostaviti ako više prisvajanja stoji u uskoj vremenskoj vezi i su nošena jedinstvenom odlukom o djelu, na primjer kod ponovljenog pristupa povjerenoj imovini u okviru istog plana. Djelo završava čim ne dođe do daljnjih prisvajanja ili počinitelj odustane od svoje namjere.

Teret dokazivanja & Ocjena dokaza

Državno tužilaštvo:

Državno odvjetništvo mora dokazati da postoji zloupotreba povjerenja, dakle da je dobro bilo povjereno i da je protivpravno prisvojeno. Odlučujuće nije oduzimanje, već da je dobro već zakonito bilo kod optuženog i da je korišteno suprotno dogovorenoj svrsi. Dodatno se kod viših iznosa mora utvrditi vrijednost dobra, jer o tome ovisi prijetnja kaznom.

Posebno treba dokazati da

• postojalo povjereno dobro, na primjer putem predaje, čuvanja ili upravljanja
• optuženi imao stvarnu mogućnost raspolaganja tim dobrom
• dobro korišteno suprotno namjeni za sebe ili treću osobu
• time je došlo do vanjskog prijenosa imovine
• nije postojala saglasnost ili ovlaštenje za tu upotrebu
• vrijednost dobra prelazi relevantne granične vrijednosti, ako je relevantno

Za izvođenje dokaza služe na primjer ugovori, obračuni, računovodstvena dokumentacija, izvodi s računa, iskazi svjedoka, e-mailovi ili ostali dokumenti, iz kojih proizlazi povjeravanje, namjena i upotreba.

Sud:

Sud cijeni sve dokaze u ukupnom kontekstu i provjerava da li se prema objektivnim mjerilima pokazuje da je povjereno dobro protivpravno prisvojeno. U središtu je pitanje da li ponašanje optuženog izvana prepoznatljivo predstavlja kršenje povjerenja i da li je dovelo do nedopuštenog prijenosa imovine.

Pri tome sud posebno uzima u obzir:

• vrsta povjeravanja i dogovorena namjena
• ovlasti raspolaganja optuženog
• konkretna upotreba ili prosljeđivanje dobra
• vrijeme i tijek prisvajanja
• dokumenti ili iskazi svjedoka, koji dokazuju upotrebu suprotnu namjeni
• dokazi o vrijednosti dobra, ako je relevantno
• da li bi razuman prosječan čovjek pretpostavio protivpravno postupanje

Razgraničiti se moraju samo administrativne pogreške, nesporazumi, zakašnjela vraćanja ili građanskopravni sporovi, kod kojih ne postoji krivičnopravno relevantno kršenje povjerenja.

Okrivljena osoba:

Optužena osoba ne snosi teret dokazivanja. Međutim, može ukazati na osnovane sumnje, posebno u pogledu

• da li je dobro stvarno bilo povjereno
• da li postoji upotreba suprotna namjeni
• da li je postojalo ovlaštenje, suglasnost ili uputa
• da li je upotreba izvršena samo privremeno ili pogrešno
• da li je postojala namjera vraćanja
• da li postoje nejasnoće ili praznine u izvođenju dokaza
• da li je navedena vrijednost točna

Ona može iznijeti da je ponašanje objašnjivo građanskopravno, pogrešno shvaćeno ili da se ne može ocijeniti kao prisvajanje.

Tipična ocjena

U praksi su kod zloupotrebe povjerenja prije svega sljedeći dokazi od značaja:

• Ugovori, punomoći ili sporazumi o predaji
• Računovodstvena dokumentacija i izvodi s računa
• Obračuni i tokovi plaćanja
• Interna komunikacija ili upute
• Iskazi svjedoka o svrsi povjeravanja
• Dokazi o vrijednosti pogođenog dobra
• Vremenski tijekovi, iz kojih postaje prepoznatljiva upotreba suprotna namjeni

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Primjeri iz prakse

• Upotreba povjerenog novca za privatne svrhe:
  Osoba dobiva od poznanika 6.000 eura s jasnim nalogom da taj novac čuva kao povjerenik i da ga kasnije koristi za zajedničku investiciju. Umjesto toga, ona prebacuje iznos na svoj vlastiti račun i njime podmiruje privatne troškove. Novac joj je bio povjeren i nalazio se zakonito u njenoj mogućnosti raspolaganja. Protivpravnom upotrebom ona ga izvana prepoznatljivo prisvaja i mijenja dodjelu imovine. Zbog vrijednosti postoji kvalificirana zloupotreba povjerenja. Odlučujuće nije za što je novac potrošen, već da je prekršeno ukazano povjerenje.
• Protivpravno prosljeđivanje povjerenog predmeta:
  Zaposlenik dobiva od svog poslodavca visokokvalitetni radni uređaj za službenu upotrebu. Bez suglasnosti on uređaj prosljeđuje trećoj osobi, koja ga trajno zadržava. Predmet je zaposleniku bio svjesno povjeren i nije mu prepušten na slobodno raspolaganje. Prosljeđivanjem se predmet oduzima mogućnosti pristupa ovlaštene osobe i prisvaja trećoj osobi. Objektivni element krivičnog djela zloupotrebe povjerenja je ispunjen, jer je dobro korišteno protivpravno i promijenjena je dodjela imovine. Vrijednost uređaja može pri tome biti mjerodavna za visinu kazne.

Ovi primjeri pokazuju da zloupotreba povjerenja prema § 133 StGB postoji ako se povjerena dobra koriste ili prosljeđuju suprotno njihovoj namjeni. Mjerodavno je izvana prepoznatljivo kršenje povjerenja, a ne trajanje upotrebe ili kasnija namjera vraćanja.

Subjektivni elementi krivičnog djela

Subjektivni element krivičnog djela zloupotrebe povjerenja prema § 133 StGB zahtijeva namjeru i namjeru stjecanja protupravne koristi. Počinitelj mora znati da mu je dobro povjereno i da to dobro ne pripada njemu, već da ga samo ima u posjedu za određenu svrhu ili u interesu drugog. On mora prepoznati da ne smije slobodno raspolagati njime.

Namjera se mora odnositi na to da počinitelj povjereno dobro protivpravno koristi za sebe ili za treću osobu i time svjesno mijenja dodjelu imovine. Dovoljno je ako počinitelj ozbiljno smatra mogućim i svjesno prihvaća da svojim ponašanjem tuđe dobro dodjeljuje svojoj vlastitoj imovini ili imovini treće osobe. Posebna namjera nije potrebna, dovoljna je eventualna namjera.

Dodatno § 133 StGB zahtijeva namjeru stjecanja protupravne koristi. Počinitelj mora barem svjesno prihvatiti da sebi ili trećoj osobi pribavi protupravnu imovinsku korist, na primjer putem zadržavanja, upotrebe, prosljeđivanja ili iskorištavanja povjerenog dobra. Odlučujuće je da počinitelj zna ili prihvaća da mu ta korist pravno ne pripada.

Kod oblika kvalificiranih vrijednošću zloupotrebe povjerenja, namjera se mora odnositi i na vrijednost dobra. Počinitelj mora barem računati s time i pomiriti se s time da vrijednost prelazi mjerodavnu granicu od 5.000 eura ili, ako je primjenjivo, 300.000 eura. Dovoljno je ako on ozbiljno smatra mogućom višu vrijednost. Tko, s druge strane, ozbiljno pretpostavlja da je dobro znatno ispod granične vrijednosti, subjektivno ne ostvaruje kvalificirani oblik.

Ne postoji subjektivni element krivičnog djela ako počinitelj u dobroj vjeri pretpostavlja da je ovlašten za upotrebu dobra, ako pretpostavlja važeću suglasnost ovlaštene osobe ili ako ozbiljno vjeruje da dobro koristi u okviru dogovorene namjene. Isto tako, nedostaje namjera ako počinitelj stjecanje protupravne koristi ili mjerodavnu vrijednost ne prihvaća ni svjesno.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Krivica & Zablude

Zabludna o zabrani:

Zabluda o zabrani opravdava samo ako je bila neizbežna. Ko postavlja ponašanje koje prepoznatljivo zadire u prava drugih ne može se pozvati na to da nije prepoznao protivpravnost. Svako je obavezan da se informiše o pravnim granicama svojeg delovanja. Obično neznanje ili lako strada zabluda ne oslobađa od odgovornosti.

Princip krivice:

Kažnjiv je samo ko postupa krivo. Namerna dela zahtevaju da učinilac prepozna bitno dešavanje i barem ga odobravajuće prima u obzir. Ako ta namera nedostaje, na primer jer učinilac pogrešno pretpostavlja da je njegovo ponašanje dozvoljeno ili da se dobrovoljno podržava, postoji najviše nehat. On kod namernih dela nije dovoljan.

Neuračunljivost:

Bez krivice je neko ko u vreme dela zbog teškog duševnog poremećaja, patološkog mentalnog oštećenja ili značajne nesposobnosti upravljanja nije bio u stanju da uvidi nepravdu svojeg delovanja ili da postupa prema toj spoznaji. Pri odgovarajućim sumnjama pribavlja se psihijatrijsko veštačenje.

Opravdavajuće stanje nužde:

Opravdavajuće stanje nužde može postojati kada počinilac djeluje u ekstremnoj prinudnoj situaciji kako bi otklonio akutnu opasnost po vlastiti život ili život drugih. Ponašanje ostaje protivpravno, ali može djelovati olakšavajuće za krivicu ili opravdavajuće ako nije postojao drugi izlaz.

Putativna nužna obrana:

Ko greškom vjeruje da je ovlašten na obrambenu radnju, djeluje bez namjere ako je greška bila ozbiljna i razumljiva. Takva greška može umanjiti ili isključiti krivicu. Međutim, ako ostaje povrijeđena dužna pažnja, dolazi u obzir nehajan ili kaznu umanjujući sud, ali ne i opravdanje.

Ukidanje kazne & Diverzija

Diverzija:

Diverzija kod pronevjere prema čl. 133. KZ u osnovi nije isključena, ali dolazi u obzir uzdržano. Činjenično stanje pretpostavlja svjesno kršenje povjerenja, jer se povjerena imovina protupravno prisvaja. Time je redovito povezana povećana nepravda, koja samo ograničeno dopušta rješavanje putem diverzije.

U slučajevima u kojima je vrijednost pronevjerene imovine mala, počinitelj prvi put primijećen, postupa uviđavno i prouzročena šteta se brzo i u potpunosti nadoknađuje, ipak se može razmotriti diverzija. S povećanjem visine štete, posebno pri prekoračenju zakonskih vrijednosnih granica, kao i kod ciljanog ili dugotrajnog postupanja, vjerojatnost rješavanja putem diverzije značajno se smanjuje.

Preusmjeravanje se može provjeriti ako

• krivnja ukupno mala,
• imovinska šteta pregledna,
• nije zloupotrijebljen poseban odnos povjerenja na ozbiljan način,
• nisu nastupile ozbiljne posljedice,
• ne postoji planirano ili ponovljeno ponašanje,
• činjenično stanje je jasno i jednostavno,
• počinitelj je uviđavan, kooperativan i spreman na nagodbu.

Ako se razmatra diverzija, sud može naložiti novčane naknade, rad za opće dobro, upute o skrbi ili poravnanje s žrtvom. Diverzija ne dovodi do osuđujuće presude niti do upisa u kaznenu evidenciju.

Isključenje diverzije:

Diversija je isključena kada

• nastala znatna imovinska šteta,
• zakonske vrijednosne granice su znatno prekoračene,
• zloupotrijebljen je posebno izražen odnos povjerenja,
• djelo je svjesno ciljano ili počinjeno tijekom dužeg vremenskog razdoblja,
• postoji više samostalnih radnji pronevjere,
• postoji ponovljeno ili sustavno ponašanje,
• pridružuju se posebne otegotne okolnosti,
• ukupno ponašanje predstavlja ozbiljno kršenje tuđih imovinskih interesa.

Samo uz znatno najmanju krivnju, brzu nadoknadu štete i jasnu spoznaju može se u pojedinačnom slučaju ispitati je li dopušten izniman postupak diverzije. U praksi je diverzija kod čl. 133. KZ moguća, ali usko ograničena i snažno ovisi o konkretnim okolnostima pojedinačnog slučaja.

Odmjeravanje kazne & Posljedice

Sud odmjerava kaznu prema opsegu imovinskog zadiranja, prema vrsti, trajanju i intenzitetu protupravnog prisvajanja, kao i prema tome koliko je zlouporaba povjerene imovine narušila ekonomski položaj ovlaštenika. Odlučujuće je je li počinitelj postupao ciljano, planirano ili ponovljeno i je li ponašanje prouzročilo osjetnu imovinsku štetu.

Otežavajuće okolnosti postoje posebno ako

• prisvajanje nastavljeno tijekom dužeg vremenskog razdoblja,
• je postojalo sistematsko ili posebno uporno postupanje,
• je nastala znatna imovinska šteta,
• bilo je pogođeno više povjerenih dobara ili ekonomski značajnih vrijednosti,
• unatoč jasnim uputama ili zahtjevima nije došlo do povrata,
• zloupotrijebljen je poseban odnos povjerenja, primjerice u okviru radnog, poslovnog ili odnosa ovisnosti,
• ili postoje relevantne prethodne osude.

Olakšavajuće okolnosti su, na primjer,

• Nekaznjavanost,
• potpuno priznanje i prepoznatljivo uviđanje,
• rani povrat ili prekid protupravnog ponašanja,
• su aktivni napori za naknadu štete ili reguliranje štete,
• posebne situacije stresa ili preopterećenosti kod počinioca,
• ili predugo trajanje postupka.

Sud može uslovno odgoditi kaznu zatvora ako ona ne prelazi dvije godine i ako počinilac pokazuje pozitivnu socijalnu prognozu.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Okvir kazne

Pronevjera prema čl. 133. st. 1. KZ čini osnovno činjenično stanje. Postoji ako se povjerena imovina namjerno prisvoji kako bi se nezakonito obogatila osoba ili treća osoba. Zakonski okvir kazne je kazna zatvora do šest mjeseci ili novčana kazna do 360 dnevnih dohodaka.

Ako vrijednost pronevjerene imovine premašuje 5.000 €, primjenjuje se vrijednosna kvalifikacija iz čl. 133. st. 2. prvi slučaj KZ. U tim se slučajevima okvir kazne povećava na kaznu zatvora do tri godine. Odlučujuća je samo objektivna vrijednost povjerene imovine u trenutku počinjenja djela.

Ako vrijednost pronevjerene imovine premašuje 300.000 €, postoji posebno teški oblik pronevjere prema čl. 133. st. 2. drugi slučaj KZ. Zakon za to predviđa znatno stroži okvir kazne od jedne do deset godina zatvora. Novčana kazna u ovoj konstelaciji više nije predviđena.

Prijetnja kaznom odnosi se isključivo na vrijednost povjerene i prisvojene imovine. Daljnje modalitete izvršenja djela ne utemeljuju samostalne kvalifikacije, ali se mogu uzeti u obzir u okviru odmjeravanja kazne.

Novčana kazna – sistem dnevnih stopa

Austrijsko krivično pravo izračunava novčane kazne prema sistemu dnevnih novčanih kazni. Broj dnevnih novčanih kazni zavisi od krivice, a iznos po danu od finansijske sposobnosti. Tako se kazna prilagođava ličnim prilikama i ipak ostaje osjetna.

• Raspon: do 720 dnevnih iznosa – najmanje 4 €, najviše 5.000 € po danu.
• Praktična formula: Otprilike 6 mjeseci zatvora odgovara otprilike 360 dnevnih novčanih kazni. Ova preračunavanja služe samo kao orijentacija i nije stroga šema.
• U slučaju neplaćanja: Sud može izreći zamjensku kaznu zatvora. U pravilu važi: 1 dan zamjenske kazne zatvora odgovara 2 dnevne novčane kazne.

Napomena:

Kod pronevjere prema čl. 133. st. 1. KZ je novčana kazna izričito predviđena i u praksi česta, osobito kod manje krivnje, prvog prekršaja ili potpune nadoknade štete.

Kod vrijednosno kvalificirane pronevjere prema čl. 133. st. 2. KZ novčana kazna, s druge strane, znatno pada u drugi plan. S povećanjem visine štete i osobito pri prekoračenju vrijednosne granice od 300.000 € redovito dolazi u obzir samo još kazna zatvora. Novčana kazna u tim slučajevima zakonski više nije predviđena ili je faktički isključena.

Kazna zatvora & (djelomično) uslovna osuda

Čl. 37. KZ: Ako zakonska prijetnja kaznom seže do pet godina zatvora, sud može umjesto kratke kazne zatvora od najviše jedne godine izreći novčanu kaznu. Ova mogućnost stoga postoji i kod pronevjere prema čl. 133. KZ, osobito kod osnovnog oblika s niskom krivnjom i ograničenom imovinskom štetom.

Kod visokih vrijednosnih kvalifikacija sa zakonskom minimalnom kaznom zatvora primjena je isključena.

Čl. 43. KZ: Kazna zatvora može se uvjetno odgoditi ako ne prelazi dvije godine i počinitelju se predviđa pozitivna socijalna prognoza. Ova mogućnost postoji i kod pronevjere. Uzdržanije se odobrava uvjetna odgoda ako je djelo počinjeno planirano, ponovljeno ili pod znatno otegotnim okolnostima. Realna je uvjetna odgoda prije svega ako je šteta u potpunosti nadoknađena, počinitelj je uviđavan i djelo se kreće u donjem području prijetnje kaznom.

Čl. 43a KZ: Djelomična uvjetna odgoda dopušta kombinaciju bezuvjetnog i uvjetno odgođenog dijela kazne. Moguća je kod kazni preko šest mjeseci i do dvije godine.
Kod pronevjere ovaj oblik može dobiti na važnosti osobito ako kazna primjerena krivnji iznosi između šest mjeseci i dvije godine. Kod slučajeva s minimalnom kaznom zatvora redovito je isključena.

Čl. 50. do 52. KZ: Sud može izreći upute i naložiti pomoć pri probaciji. Često se to odnosi na nadoknadu štete, povrat ili izdavanje pronevjerene imovine, izbjegavanje daljnjih imovinskih delikata ili strukturirajuće mjere. Cilj je nadoknaditi nastalu štetu i spriječiti buduća kaznena djela.

Nadležnost sudova

Stvarna nadležnost

Za pronevjeru prema čl. 133. KZ stvarna nadležnost se ravna prema predviđenoj prijetnji kaznom. Kod osnovnog činjeničnog stanja iz čl. 133. st. 1. KZ s prijetnjom kaznom od kazne zatvora do šest mjeseci ili novčane kazne do 360 dnevnih dohodaka u osnovi je nadležan općinski sud. Prijetnja kaznom ne prelazi jednostavno područje nadležnosti.

Ako postoji vrijednosna kvalifikacija prema čl. 133. st. 2. KZ jer vrijednost pronevjerene imovine prelazi 5.000 €, okvir kazne se povećava na kaznu zatvora do tri godine. U tim je slučajevima nadležan zemaljski sud kao sudac pojedinac, jer prijetnja kaznom prelazi nadležnost općinskog suda.

Ako vrijednost pronevjerene imovine prelazi 300.000 €, čl. 133. st. 2. KZ predviđa kaznu zatvora od jedne do deset godina. Zbog ove prijetnje kaznom nadležan je porotni sud. Odluka suca pojedinca ovdje više ne dolazi u obzir.

Sud s porotnicima nije nadležan, jer ni najviša prijetnja kaznom iz čl. 133. KZ ne doseže zakonski prag za njegovu nadležnost.

Mjesna nadležnost

Mjesno nadležan je u osnovi sud u mjestu počinjenja djela. Odlučujuće je ono mjesto na kojem je povjerena imovina protupravno prisvojena, dakle tamo gdje se kršenje povjerenja ostvarilo u vanjskom događaju.

Ako se mjesto počinjenja ne može jasno odrediti, nadležnost se određuje prema

• prebivalištu optužene osobe,
• mjestu hapšenja,
• ili sjedište stvarno nadležnog tužilaštva.

Postupak se vodi tamo gdje je svrhovito i propisno vođenje najbolje zajamčeno.

Instancijski postupak

Protiv presuda općinskog suda ili zemaljskog suda kao suca pojedinca otvorena su zakonska pravna sredstva žalbe.

Ako je o pronevjeri raspravljano pred porotnim sudom, dopuštene su žalba i revizija. Nadležan za odluku je u tim slučajevima Vrhovni sud, pod uvjetom da su ispunjeni zakonski preduvjeti.

Građanski zahtjevi u krivičnom postupku

Kod pronevjere prema čl. 133. KZ oštećena osoba može kao privatni tužitelj svoje građanskopravne zahtjeve ostvariti izravno u kaznenom postupku. Budući da se radi o protupravnom postupanju s povjerenom imovinom, zahtjevi se odnose osobito na vrijednost pronevjerene imovine, na naknadu za nastale imovinske štete kao i na daljnje štete, koje su nastale protupravnim prisvajanjem.

Ovisno o činjeničnom stanju, mogu se zahtijevati i posljedične štete, primjerice ako je povjerena imovina bila namijenjena za profesionalne, pogonske ili ekonomski bitne svrhe i njezina pronevjera dovela do osjetnih financijskih šteta.

Priključenje privatnog tužitelja zaustavlja zastaru ostvarenih zahtjeva za vrijeme trajanja kaznenog postupka. Tek nakon njegovog pravomoćnog okončanja teče rok zastare dalje, ukoliko šteta nije u potpunosti dosuđena.

Dobrovoljna naknada štete, primjerice povratom imovine, nadoknadom vrijednosti ili ozbiljnim nastojanjem oko izravnanja štete, može imati ublažavajući učinak na kaznu, pod uvjetom da se dogodi pravovremeno i u potpunosti.

Ako je počinitelj postupao ciljano, tijekom dužeg vremenskog razdoblja ili na način koji je doveo do znatne imovinske štete, naknadna nadoknada štete redovito gubi bitan dio svog ublažavajućeg učinka. U takvim slučajevima naknadno izravnanje može samo ograničeno kompenzirati kršenje povjerenja i nepravdu djela.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Pregled krivičnog postupka

Početak istrage

Kazneni postupak pretpostavlja konkretnu sumnju, od koje se osoba smatra okrivljenikom i može koristiti sva prava okrivljenika. Budući da se radi o službenom deliktu, policija i državno odvjetništvo pokreću postupak po službenoj dužnosti čim postoji odgovarajuća sumnja. Posebna izjava oštećenika za to nije potrebna.

Policija i državno tužilaštvo

Tužilaštvo vodi istražni postupak i određuje dalji tok. Kriminalistička policija provodi potrebne istrage, osigurava tragove, uzima izjave svjedoka i dokumentuje štetu. Na kraju, tužilaštvo odlučuje o obustavi, diverziji ili optužnici, ovisno o stepenu krivice, visini štete i dokaznom stanju.

Saslušanje optuženog

Prije svakog saslušanja, osumnjičena osoba dobija potpunu pouku o svojim pravima, posebno o pravu na šutnju i pravu na prisustvo branioca. Ako osumnjičeni zatraži branioca, saslušanje se mora odgoditi. Formalno saslušanje osumnjičenog služi suočavanju sa optužbom za djelo, kao i pružanju mogućnosti za izjašnjenje.

Uvid u spis

Uvid u spise može se izvršiti kod policije, tužilaštva ili suda. Obuhvata i dokazne predmete, ukoliko time nije ugrožena svrha istrage. Priključenje privatnog tužioca se rukovodi općim pravilima Zakona o krivičnom postupku i omogućava oštećenom da direktno u krivičnom postupku ostvari zahtjeve za naknadu štete.

Glavni pretres

Glavna rasprava služi usmenom izvođenju dokaza, pravnoj ocjeni i odlučivanju o eventualnim građanskopravnim zahtjevima. Sud posebno ispituje tok djela, namjeru, visinu štete i vjerodostojnost izjava. Postupak se završava presudom o krivici, oslobađajućom presudom ili diversionim rješenjem.

Prava optuženog

• Informacije i odbrana: Pravo na obavještavanje, pravnu pomoć, slobodan izbor branioca, pomoć prevodioca, dokazne prijedloge.
• Šutnja i advokat: Pravo na šutnju u svako doba; kod angažovanja branioca saslušanje se odgađa.
• Obaveza poučavanja: pravovremena informacija o sumnji/pravima; izuzeci samo radi osiguranja svrhe istrage.
• Praktični uvid u spise: spisi istrage i glavnog pretresa; uvid trećih lica ograničen u korist osumnjičenog.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Praksa & Savjeti za ponašanje

1. Zadržati šutnju.
   Kratko objašnjenje je dovoljno: “Koristim svoje pravo na šutnju i prvo ću razgovarati sa svojom odbranom.” Ovo pravo važi već od prvog saslušanja od strane policije ili tužilaštva.
2. Odmah kontaktirati odbranu.
   Bez uvida u istražne spise ne treba davati izjavu. Tek nakon uvida u spise odbrana može procijeniti koja strategija i koje osiguranje dokaza su smisleni.
3. Odmah osigurati dokaze.
   Svu raspoloživu dokumentaciju, poruke, fotografije, video zapise i druge zapise trebali biste osigurati što je ranije moguće i čuvati u kopiji. Digitalni podaci se redovno moraju osigurati i zaštititi od naknadnih izmjena. Zabilježite važne osobe kao moguće svjedoke i zabilježite tok događaja što je prije moguće u memorijalnom protokolu.
4. Ne stupajte u kontakt sa suprotnom stranom.
   Vaše poruke, pozivi ili objave mogu se koristiti kao dokaz protiv Vas. Sva komunikacija treba da se odvija isključivo preko odbrane.
5. Blagovremeno osigurajte video i podatkovne zapise.
   Video snimci nadzora u javnom prevozu, lokalima ili od strane uprava zgrada se često automatski brišu nakon nekoliko dana. Zahtjevi za osiguranje podataka se stoga moraju odmah podnijeti operaterima, policiji ili državnom tužilaštvu.
6. Dokumentujte pretrese i oduzimanja.
   Prilikom pretresa kuće ili oduzimanja trebali biste zatražiti kopiju naloga ili zapisnika. Zabilježite datum, vrijeme, uključene osobe i sve oduzete predmete.
7. U slučaju hapšenja: bez izjava o predmetu.
   Insistirajte na hitnom obavještavanju Vaše odbrane. Istražni zatvor se može odrediti samo u slučaju osnovane sumnje i dodatnog osnova za pritvor. Blaže mjere (npr. obećanje, obaveza prijavljivanja, zabrana kontakta) imaju prioritet.
8. Ciljano pripremiti nadoknadu štete.
   Uplate, simbolične usluge, izvinjenja ili druge ponude za kompenzaciju trebaju se obavljati i dokumentovati isključivo preko odbrane. Strukturirana nadoknada štete može pozitivno uticati na diverziju i odmjeravanje kazne.

Vaše prednosti uz advokatsku podršku

Pronevjera prema čl. 133. KZ pretpostavlja da se povjerena imovina protupravno prisvoji i dodatno postoji namjera stjecanja protupravne koristi. Pravna ocjena ovisi uvelike o tome je li doista postojalo povjeravanje, koliko je sezala dodijeljena ovlast raspolaganja, postoji li prekoračenje svrhe i kako se prikazuje navodna imovinska šteta. Već male razlike u stvarnom tijeku mogu odlučiti je li činjenično stanje ispunjeno ili nije.

Rana odvjetnička pratnja osigurava da se temeljni pravni odnos ispravno razvrsta, stvarni postupak s imovinom precizno obradi i okolnosti koje oslobađaju krivnje pravno iskoristive.

Naša kancelarija

ispituje, postoje li doista pretpostavke za pronevjeru ili postoji samo građanskopravni spor,

• analizira, je li postojalo povjeravanje u kaznenopravnom smislu i je li navodno prisvajanje objektivno razumljivo,
• ocjenjuje, jesu li vrijednosne kvalifikacije pravno održive i kako se to odražava na prijetnju kaznom i postupak,
• razvija jasnu strategiju obrane, koja činjenično stanje razvrstava u potpunosti, strukturirano i pravno precizno.

Kao kaznenopravno specijalizirano zastupanje osiguravamo da se optužba za pronevjeru pažljivo ispita, pravno ispravno razgraniči i postupak vodi na održivoj činjeničnoj i dokaznoj osnovi.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

FAQ – Često postavljana pitanja

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije