Vrste stjecanja

Isključivo vlasništvo

Isključivo vlasništvo pokretne ili nepokretne stvari pripada jednoj osobi bez ograničenja. Ona može sama raspolagati tom stvari i tako sama odlučivati šta želi učiniti s tom stvari.

Kod nekretnine u zemljišnoj knjizi stoji samo isključivi vlasnik. On također može odlučivati da li će je graditi, iznajmljivati, itd.

Suvlasništvo

Kod suvlasništva više osoba su vlasnici jedne stvari. Svakom suvlasniku pripada dio (kvota) te stvari. Govori se i o „idealnim udjelima”. Suvlasništvo se ne dijeli na realne dijelove, dakle nikome se ne dodjeljuje dio stvari, već je pojedinac suvlasnik cijele stvari.

Suvlasništvo se može steći zakonom, ugovorom ili oporučnim raspolaganjem. Obično suvlasništvo je u Austriji pravilo (§ 825ff ABGB). Pored toga postoji još realno podijeljeno vlasništvo i vlasništvo u cjelini. Kod potonjeg ne postoji ni realna ni idealna podjela, koja poznaje samo posebna privatna prava. Kod prvog spomenutog radi se o zastarjelom postupanju koje se u Austriji više ne može osnovati (na primjer: etažno vlasništvo).

Stanovno vlasništvo

Posebne odredbe o stanovnom vlasništvu uređene su Zakonom o stanovnom vlasništvu (WEG).

„Stanovno vlasništvo je stvarno pravo dodijeljeno suvlasniku nekretnine ili vlasničkom partnerstvu da isključivo koristi objekat stanovnog vlasništva i sam o njemu raspolaže.” (§ 2 st. 1 WEG)

Stanovno vlasništvo može se osnovati ugovorom o stanovnom vlasništvu, sudskom odlukom ili sudskom podjelom. Vlasnik stana je suvlasnik nekretnine koji raspolaže „idealnim udjelima” nekretnine. Za razliku od običnog suvlasnika nekretnine, vlasnik stana ima isključivo pravo korištenja određenog stana u nekretnini. „Idealni udjeli” se utvrđuju parifiziranjem/izračunom korisne vrijednosti. Izračun korisne vrijednosti mora izvršiti vještak za visokogradnju ovlašteni civilni tehničar ili općenito zakleti i sudski certificirani vještak za visokogradnju ili nekretnine (§ 9 WEG). Izračun je važan na primjer za utvrđivanje troškova rada i održavanja svakog pojedinog vlasnika, jer bi bilo nepravedno da vlasnik manje stambene jedinice plaća isto koliko i vlasnik velikog stana. Da bi se osnovala stanovno vlasništvo, bezuvjetno je potrebno upisati ga u zemljišnu knjigu.