Obmana

Prevara prema članu 108 Krivičnog zakona podrazumijeva da osoba svjesno tvrdi lažne činjenice ili prešućuje istinite činjenice kako bi kod druge strane izazvala pogrešnu predstavu. Ovo obmanjivanje mora navesti žrtvu na činjenje, trpljenje ili propuštanje čime biva oštećena u vlastitim pravima. Zaštićena su isključivo individualna prava, suverena prava izričito nisu uključena. Krivično gonjenje se provodi samo ako oštećeni da potrebno ovlaštenje.

Objektivni elementi krivičnog djela

Objektivno biće djela člana 108 Krivičnog zakona obuhvata svako prema vani prepoznatljivo ponašanje kojim se osoba dovodi u zabludu o činjenicama i usljed te prevare poduzima činjenje, trpljenje ili propuštanje koje krši njena vlastita prava i uzrokuje štetu. Štiti se sloboda donošenja odluka u vlastitom pravnom području na osnovu tačnih činjeničnih informacija. Mjerodavna je cjelokupna slika obmanjujućeg uticaja, ne subjektivna motivacija počinioca. Žrtva ne mora aktivno namjeravati štetu; dovoljno je da prevara objektivno vodi do kršenja prava ili to omogućava. Suverena prava ne spadaju u zaštićene pravne pozicije člana 108 Krivičnog zakona.

Koraci provjere

Subjekt radnje:

Subjekt djela može biti svaka osoba koja svjesno neistinitim navodima ili prešućivanjem bitnih činjenica stvara pogrešnu predstavu. Poseban odnos između počinioca i žrtve nije potreban. Odlučujuće je da obmanjujuće ponašanje ostaje objektivno pripisivo počiniocu.

Objekt radnje:

Objekt djela je svaka osoba čija su individualna prava povrijeđena ponašanjem izazvanim prevarom. Posebno se štiti samoodređenje o vlastitim pravnim pozicijama, bilo ugovorne, privatnopravne ili osobne prirode. Suverena prava izričito nisu obuhvaćena.

Radnja:

Radnja djela je srž delikta. Član 108 Krivičnog zakona zahtijeva obmanu o činjenicama koja kod žrtve izaziva pogrešnu predstavu o činjenicama ili sprečava ispravnu. Radnja mora navesti žrtvu na odluku koja zadire u njena vlastita prava i uzrokuje štetu. Norma obuhvata dva osnovna oblika:

• aktivnu prevaru, na primjer kroz neistinite tvrdnje o činjenicama, i
• relevantno propuštanje u prevari, posebno prešućivanje informacija bitnih za odlučivanje kod postojećih obaveza otkrivanja.

Obje varijante pretpostavljaju da stvorena pogrešna predstava čini element koji vodi odluci za kasnije kršenje prava.

Uspjeh krivičnog djela:

Posljedica djela sastoji se u oštećenju subjektivnog prava žrtve. Povreda imovine nije nužna. Obuhvaćena je svaka pravno relevantna povreda, kao gubitak zahtjeva, preuzimanje obaveze ili ograničenje postojeće pravne pozicije. Stvarna realizacija štete je potrebna; puka ugroženost nije dovoljna.

Uzročnost:

Uzročno je svako ponašanje bez kojeg prevara ne bi postala djelotvorna ili bez kojeg štetna odluka žrtve ne bi bila donesena. Prevara mora biti barem suuzrok povrede prava. Višestepeni tokovi su obuhvaćeni dok god obmanjujuća informacija bitno doprinosi šteti.

Objektivno pripisivanje:

Objektivno pripisiva je povreda prava kada je počinilac prevarom stvorio ili povećao pravno neodobrenu opasnost i ta se opasnost u štetnoj odluci žrtve konkretno ostvarila. Nisu obuhvaćeni potpuno atipični tokovi, spontana autonomna samooštećenja bez veze s prevarom ili odluke koje se potpuno odvajaju od obmane.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Razgraničenje od drugih delikata

Biće djela prevare prema članu 108 Krivičnog zakona obuhvata ponašanja kojima se osoba kroz pogrešnu predstavu o činjenicama navodi na ponašanje koje krši njena vlastita prava i uzrokuje štetu. Težište je na pogrešnoj činjeničnoj informaciji koja izaziva pravno štetnu odluku. Nepravda ne nastaje kroz samo ponašanje, već kroz obmanjujući uticaj na slobodu odlučivanja i iz toga proizašlu povredu prava.

• Član 105 Krivičnog zakona – Prinuda: Prinuda zahtijeva prisilno djelovanje, dakle iznuđivanje određenog ponašanja silom ili prijetnjom. Član 108 Krivičnog zakona se naprotiv zasniva na prevari kao manipulativnom uticaju koji navodi žrtvu da pogrešno dobrovoljno djeluje. Oba delikta mogu postojati uporedo kada se prevara i sredstva pritiska koriste paralelno, na primjer kada se lažna tvrdnja o činjenicama dodatno povezuje s prijetećom posljedicom.
• Član 146 Krivičnog zakona – Prijevara: Prijevara se također zasniva na obmani, ali je njeno težište oštećenje imovine. Član 108 Krivičnog zakona nasuprot tome štiti svako individualno subjektivno pravo, čak i kada nije pogođen imovinski element. Razgraničenje se vrši prema svrsi zaštite: Ako postoji ekonomska šteta, redovno se primjenjuje član 146 Krivičnog zakona; ako se radi o gubitku ili povredi drugih individualnih prava, ostaje primjenjiv član 108 Krivičnog zakona. U nekim slučajevima prevara može funkcionisati kao supsidijarno biće djela kada se ne može dokazati imovinska komponenta.

Konkurencije:

Stvarni konkurentski odnos:

Stvarni sticaj postoji kada uz prevaru pristupaju druga samostalna djela, na primjer prinuda, opasna prijetnja, prikrivanje isprava, zloupotreba računarskih ili komunikacijskih podataka, ili imovinska djela, ukoliko imovinski odnos ne određuje jedini opis djela. Prevara prema članu 108 Krivičnog zakona ne potiskuje ova djela, već redovno stoji samostalno pored njih, ukoliko se povreda prava odnosi na druga prava osim imovinskih.

Nestvarni konkurentski odnos:

Potiskivanje zbog specijalnosti postoji samo ako druga norma potpuno pokriva cjelokupno nepravo prevare. To je posebno moguće kod djela prijevare, posebnih zakonskih obaveza otkrivanja, obaveza informisanja prema zakonu o zaštiti podataka ili nedostajućih imovinskih komponenti. Obrnuto, član 108 Krivičnog zakona sam može razviti specijalnost kada se radi isključivo o povredama prava koje se ne odnose na imovinu koje su izazvane prevarom.

Višestrukost radnji:

Množina djela postoji kada počinilac izazove više odluka zasnovanih na prevari ili obmanjuje u vremenski nezavisnim tokovima koji nisu dio jedinstvenog postupka. Svaka povreda prava zasnovana na prevari čini posebno djelo, ukoliko ne postoji jedinstveno životno činjenično stanje.

Nastavljeno djelo:

Jedinstveno djelo se pretpostavlja kada počinilac kontinuirano obmanjuje da bi postigao jedinstvenu svrhu, na primjer kontinuirano pribavljanje pravne prednosti ili trajno održavanje obmanjujućeg činjeničnog stanja. Djelo završava čim prevara više ne djeluje ili se pogrešna predstava više ne održava.

Teret dokazivanja & Ocjena dokaza

Državno tužilaštvo:

Tužilaštvo mora dokazati da je optuženi prevarom o činjenicama naveo osobu na činjenje, trpljenje ili propuštanje koje je povrijedilo njena vlastita prava i uzrokovalo štetu. Odlučujući je dokaz konkretnog obmanjujućeg činjeničnog stanja koje je bilo uzročno za kasniju odluku žrtve. Ne radi se o pukim nejasnoćama ili vrednovanjima, već o objektivno pogrešnim ili nepotpunim tvrdnjama o činjenicama koje su dovele do pravno relevantne pogrešne odluke.

Posebno treba dokazati da

• kod žrtve je izazvana pogrešna predstava o činjenicama,
• ta pogrešna predstava je bila uzročna za odluku,
• odluka je uzrokovala povredu prava žrtve,
• prevara se može objektivno pripisati optuženom.

Tužilaštvo također mora prikazati da pojedinačne radnje pripadaju zajedno i čine prepoznatljiv obrazac uhođenja.

Sud:

Sud ispituje sve dokaze u ukupnom kontekstu i procjenjuje da li je ponašanje prema objektivnim mjerilima bilo podobno da kod žrtve izazove za odluku relevantnu pogrešnu predstavu koja je dovela do povrede prava. U središtu je pitanje da li prevara u ukupnoj slici predstavlja pravno značajan uticaj na slobodu odlučivanja.

Pri tome sud posebno uzima u obzir:

• vrsta i sadržaj datih tvrdnji o činjenicama,
• da li su navodi objektivno pogrešni ili nepotpuni,
• da li je žrtva smjela vjerovati u njih,
• koju je ulogu prevara imala za kasnije postupanje,
• da li bi razuman prosječan čovjek u istim okolnostima također reagovao na prevaru.

Sud jasno razgraničava od nesporazuma, jednokratnih događaja ili društveno uobičajenih kontakata.

Okrivljena osoba:

Optužena osoba ne snosi teret dokazivanja. Međutim, može ukazati na osnovane sumnje, posebno u pogledu

• pitanju da li je stvarno postojala lažna tvrdnja o činjenicama,
• da li je navodna prevara bila uzročna za odluku žrtve,
• da li se žrtva mogla sama informisati na razuman način,
• proturječnostima ili nedostajućim dokazima u prikazu događaja.

Također može dokazati da su određeni događaji bili slučajni, kratkoročni, nisu bili namijenjeni javnosti ili pogrešno shvaćeni.

Tipična ocjena

U praksi su kod člana 108 Krivičnog zakona posebno važni sljedeći dokazi:

• sačuvane poruke, e-mailovi ili pisane izjave s konkretnim tvrdnjama o činjenicama,
• dokumenti iz kojih proizlazi objektivna neistinitost navoda,
• dokumenti o pravnoj poziciji koja je povrijeđena odlukom zasnovanom na prevari,
• iskazi svjedoka o informacionom stanju i odlučivanju žrtve,
• tehnički ili pisani dokazi komunikacije o vremenskom slijedu,
• po potrebi stručni dokumenti koji pokazuju da je lažna tvrdnja o činjenicama bila relevantna za odluku.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Primjeri iz prakse

• Obmana o navodnim ugovornim uslovima: Počinilac žrtvi svjesno prenosi lažne informacije o sadržaju već postojećeg ugovora, na primjer, tvrdeći da je dodatna uplata obavezna ili da se određena usluga mora preuzeti. Žrtva se oslanja na ovu netačnu tvrdnju o činjenicama i preduzima radnju, koja narušava njena vlastita prava, na primjer, uplaćuje uplatu ili daje pravno štetnu izjavu. Obmana se odnosi na individualno pravno područje i dovodi do jasno prepoznatljivog kršenja prava.
• Obmana svjesno lažnim prikazivanjem činjeničnog stanja: Tokom dužeg vremenskog perioda, počinilac više puta opisuje stvarno nepostojeću opasnu situaciju ili tvrdi postojanje određenih činjenica, koje su objektivno netačne, na primjer, navodni zahtjevi vlasti ili navodne pravne obaveze. Žrtva nakon toga donosi nekoliko odluka, koje pogoršavaju njen pravni položaj, na primjer, propuštanje potraživanja koje joj pripada ili preuzimanje nepotrebne obaveze. Uprkos ukazivanju na postojeće sumnje, počinilac svjesno održava lažni prikaz.

Ovi primjeri pokazuju da obmana prema § 108 StGB postoji ako neko netačnim tvrdnjama o činjenicama pokreće odluke, koje narušavaju vlastita prava žrtve.

Subjektivni elementi krivičnog djela

Subjektivno biće djela člana 108 Krivičnog zakona zahtijeva prošireni umišljaj. Počinilac mora znati da su njegovi navodi objektivno pogrešni ili nepotpuni i podobni da kod žrtve izazovu pogrešnu predstavu. Istovremeno mora s namjerom ciljati na to da žrtva zbog te pogrešne predstave poduzme činjenje, trpljenje ili propuštanje koje povređuje njena vlastita prava.

Počinilac stoga mora razumjeti da njegovi navodi u ukupnoj slici predstavljaju ciljanu obmanu i da su tipično podobni da izazovu odluku štetnu po prava. Odlučujuće je da je šteta u pravnom krugu žrtve željena; puko pristajanje nije dovoljno.

Nema subjektivnog bića djela kada počinilac ozbiljno vjeruje da su njegovi navodi tačni, beznačajni ili bez pravnih posljedica. Ko polazi od toga da žrtva zbog toga neće donijeti štetnu odluku, ne ispunjava zahtjeve člana 108 Krivičnog zakona.

Na kraju, s namjerom postupa ko zna i svjesno cilja na to da njegove lažne tvrdnje o činjenicama navedu žrtvu na ponašanje koje narušava njenu vlastitu pravnu poziciju.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Krivica & Zablude

Zabludna o zabrani:

Zabluda o zabrani opravdava samo ako je bila neizbežna. Ko postavlja ponašanje koje prepoznatljivo zadire u prava drugih ne može se pozvati na to da nije prepoznao protivpravnost. Svako je obavezan da se informiše o pravnim granicama svojeg delovanja. Obično neznanje ili lako strada zabluda ne oslobađa od odgovornosti.

Princip krivice:

Kažnjiv je samo ko postupa krivo. Namerna dela zahtevaju da učinilac prepozna bitno dešavanje i barem ga odobravajuće prima u obzir. Ako ta namera nedostaje, na primer jer učinilac pogrešno pretpostavlja da je njegovo ponašanje dozvoljeno ili da se dobrovoljno podržava, postoji najviše nehat. On kod namernih dela nije dovoljan.

Neuračunljivost:

Bez krivice je neko ko u vreme dela zbog teškog duševnog poremećaja, patološkog mentalnog oštećenja ili značajne nesposobnosti upravljanja nije bio u stanju da uvidi nepravdu svojeg delovanja ili da postupa prema toj spoznaji. Pri odgovarajućim sumnjama pribavlja se psihijatrijsko veštačenje.

Opravdavajuće stanje nužde:

Opravdavajuće stanje nužde može postojati kada počinilac djeluje u ekstremnoj prinudnoj situaciji kako bi otklonio akutnu opasnost po vlastiti život ili život drugih. Ponašanje ostaje protivpravno, ali može djelovati olakšavajuće za krivicu ili opravdavajuće ako nije postojao drugi izlaz.

Putativna nužna obrana:

Ko greškom vjeruje da je ovlašten na obrambenu radnju, djeluje bez namjere ako je greška bila ozbiljna i razumljiva. Takva greška može umanjiti ili isključiti krivicu. Međutim, ako ostaje povrijeđena dužna pažnja, dolazi u obzir nehajan ili kaznu umanjujući sud, ali ne i opravdanje.

Ukidanje kazne & Diverzija

Diverzija:

Diverzija je kod prevare načelno moguća. Biće djela štiti imovinu od štetnih zabluda a težina krivice se prije svega određuje prema obimu prevare, visini štete i ličnoj odgovornosti počinioca. U slučajevima male visine štete, jasnog uvida i nepostojanja prethodne opterećenosti, diverziono rješavanje se u praksi redovno ispituje.

Međutim, što je jasnije prepoznatljivo plansko, manipulativno ili ponovljeno ponašanje prevare ili što je veća uzrokovana imovinska šteta, to je diverzija manje vjerovatna.

Preusmjeravanje se može provjeriti ako

• krivica je mala,
• uzrokovana ili prijeteća šteta je neznatna ili je na donjoj granici kažnjivog imovinskog delikta,
• žrtva ekonomski nije trajno ili je samo neznatno oštećena,
• nije postojao sistematski ili produženi obrazac prevare,
• činjenice su jasne, pregledne i nedvosmislene,
• i počinilac je odmah uviđavan, kooperativan i spreman na poravnanje.

Ako se razmatra diverzija, sud može naložiti novčane naknade, društveno korisne radove, upute o nadzoru ili poravnanje štete. Diverzija ne dovodi do presude o krivici i upisa u kaznenu evidenciju.

Isključenje diverzije:

Diversija je isključena kada

• nastupila je značajna ili egzistencijalno ugrožavajuća imovinska šteta,
• prevara je bila ciljana, planska ili manipulativna,
• oštećeno je više osoba ili je postojalo široko rasprostiranje prevare,
• postoji sistematsko ili duže vrijeme produženo ponašanje prevare,
• posebno zaštićeni ili lični podaci su iskorišteni za prevaru,
• ponašanje je imalo kvalifikovane posljedice, na primjer masivno ekonomsko ili psihičko opterećenje žrtve,
• ili ukupno ponašanje predstavlja tešku povredu lične integriteta ili ekonomske slobode djelovanja.

Samo kod očito najmanje krivice i trenutnog uvida može se ispitati da li je izuzetno diverziono postupanje dopustivo. U praksi diverzija kod prevare ostaje moguća, ali je kod sistematskih ili slučajeva s intenzivnom štetom rijetka.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Odmjeravanje kazne & Posljedice

Sud odmjerava kaznu prema obimu prevare, prema trajanju i intenzitetu ponašanja prevare kao i prema tome koliko je uzrokovana ili prijeteća imovinska šteta stvarno pogodila žrtvu. Mjerodavno je da li je počinilac djelovao tokom dužeg vremena ponovljeno, ciljano ili planski i da li je ponašanje uzrokovalo trajno ekonomsko opterećenje ili ograničenje životnog vođenja.

Otežavajuće okolnosti postoje posebno ako

• prevara je tokom dužeg vremena nastavljena,
• postojao je sistematski ili posebno uporan obrazac prevare,
• žrtva je ekonomski značajno oštećena,
• zaštićeni ili lični podaci su iskorišteni za prevaru,
• uprkos jasnim uputama ili zahtjevima nastavljeno je s prevarom,
• nastupilo je značajno psihičko opterećenje zbog gubitka imovine,
• ili postoje relevantne prethodne osude.

Olakšavajuće okolnosti su, na primjer,

• Neosuđivanost,
• potpuno priznanje i prepoznatljivo uviđanje,
• trenutni prekid obmanjujućeg ponašanja,
• aktivni napori za nadoknadu štete ili brzo pokrivanje štete,
• posebna psihička opterećenja kod počinioca,
• ili predugo trajanje postupka.

Sud može uslovno odgoditi kaznu zatvora ako ona ne prelazi dvije godine i ako počinilac pokazuje pozitivnu socijalnu prognozu.

Okvir kazne

Prevara je zaprijećena kaznom zatvora do jedne godine ili novčanom kaznom do 720 dnevnih iznosa. Ovaj kazneni okvir važi za sve slučajeve prevare i predstavlja zakonsku gornju granicu. Zakon ne predviđa višu prijetnju kaznom.

Naknadna isprika, naknada štete ili dobrovoljno prekidanje ponašanja ne mijenjaju zakonski okvir kazne. Takve okolnosti se uzimaju u obzir isključivo u okviru odmjeravanja kazne.

Obmana se također smatra deliktom koji zahtijeva ovlaštenje. To znači da se krivično gonjenje može pokrenuti samo ako žrtva izričito izjavi da želi krivično gonjenje. Bez ovog ovlaštenja postupak se neće voditi.

Novčana kazna – sistem dnevnih stopa

Austrijsko krivično pravo izračunava novčane kazne prema sistemu dnevnih novčanih kazni. Broj dnevnih novčanih kazni zavisi od krivice, a iznos po danu od finansijske sposobnosti. Tako se kazna prilagođava ličnim prilikama i ipak ostaje osjetna.

• Raspon: do 720 dnevnih novčanih kazni – najmanje 4 eura, najviše 5.000 eura po danu.
• Praktična formula: Otprilike 6 mjeseci zatvora odgovara otprilike 360 dnevnih novčanih kazni. Ova preračunavanja služe samo kao orijentacija i nije stroga šema.
• U slučaju neplaćanja: Sud može izreći zamjensku kaznu zatvora. U pravilu važi: 1 dan zamjenske kazne zatvora odgovara 2 dnevne novčane kazne.

Napomena:

Kod obmane, novčana kazna dolazi u obzir posebno kada je prouzrokovana ili prijeteća imovinska šteta mala i kada ponašanje spada u donju granicu kažnjivosti.

Kazna zatvora & (djelomično) uslovna osuda

§ 37 KZ: Kada zakonska prijetnja kaznom doseže do pet godina, sud može umjesto kratke kazne zatvora od najviše jedne godine izreći novčanu kaznu. Ova mogućnost postoji i kod delikata čiji osnovni oblik predviđa novčanu kaznu ili kaznu zatvora do jedne godine. U praksi se § 37 KZ primjenjuje suzdržano kada je ponašanje posebno opterećujuće, planirano ili povezano sa značajnom imovinskom štetom. Međutim, u manje ozbiljnim slučajevima § 37 KZ se svakako može primijeniti.

§ 43 KZ: Kazna zatvora se može uslovno odložiti ako ne prelazi dvije godine i ako počinilac ima pozitivnu socijalnu prognozu. Ova mogućnost postoji i kod delikata s osnovnim kaznenim okvirom do jedne godine. Uslovno odlaganje se odobrava suzdržanije kada postoje otežavajuće okolnosti ili je obmana prouzrokovala značajnu ekonomsku štetu. Realno je posebno kada je ponašanje manje teško, nastalo situaciono ili kada kod žrtve nije nastala trajna šteta.

§ 43a KZ: Djelimično uslovno odlaganje omogućava kombinaciju bezuslovnog i uslovno odloženog dijela kazne zatvora. Moguće je kod kazni preko šest mjeseci i do dvije godine. Budući da se u težim slučajevima obmane mogu izreći kazne u gornjem dijelu kaznenog okvira, § 43a KZ redovno dolazi u obzir. Međutim, u slučajevima s posebno teškim okolnostima, značajnom štetom ili planskim postupanjem, primjenjuje se znatno suzdržanije.

§§ 50 do 52 KZ: Sud može dodatno izdati uputstva i odrediti probacijski nadzor. U obzir dolaze posebno naknada štete, programi nadzora ili terapije, zabrane kontakta ili druge mjere za promjenu ponašanja. Cilj je stabilna zakonita rehabilitacija i sprečavanje daljih kažnjivih radnji. Posebna pažnja se posvećuje zaštiti ekonomski oštećene žrtve i obaveznom sprečavanju daljih radnji povezanih s obmanom.

Nadležnost sudova

Stvarna nadležnost

Za obmanu je zbog kaznenog okvira do jedne godine zatvora ili do 720 dnevnih iznosa novčane kazne u principu nadležan općinski sud. Delikti s tako niskom prijetnjom kaznom spadaju prema zakonskoj redovnoj nadležnosti u prvostepenu nadležnost općinskih sudova.

Budući da obmana nema povećani kazneni okvir i nema kvalifikovane varijante s višom prijetnjom kaznom, ne postoji područje primjene za kantonalni sud kao sudiju pojedinca. Također sudsko vijeće ne dolazi u obzir, jer bi za to zakonski bila potrebna viša prijetnja kaznom.

Porota je isključena, jer obmana ne omogućava doživotnu kaznu zatvora i time nisu ispunjeni zakonski uslovi.

Mjesna nadležnost

Nadležan je sud mjesta izvršenja krivičnog djela. Posebno je relevantno

• gdje je obmanjujuća radnja poduzeta,
• gdje je zabluda izazvana ili održavana,
• gdje je nastupila imovinska šteta,
• ili gdje su poduzete dopunske radnje koje su bitne za obmanu.

Ako se mjesto počinjenja ne može jasno odrediti, nadležnost se određuje prema

• prebivalištu optužene osobe,
• mjestu hapšenja,
• ili sjedište stvarno nadležnog tužilaštva.

Postupak se vodi tamo gdje je svrhovito i propisno vođenje najbolje zajamčeno.

Instancijski postupak

Protiv presuda općinskog suda moguća je žalba kantonalnom sudu. Kantonalni sud odlučuje kao drugostepeni sud o krivici, kazni i troškovima.

Odluke kantonalnog suda se zatim mogu pobijati žalbom zbog ništavosti ili daljom žalbom Vrhovnom sudu, ako su ispunjeni zakonski uslovi.

Građanski zahtjevi u krivičnom postupku

Kod obmane žrtva sama ili bliski srodnici kao privatni učesnici mogu građanskopravne zahtjeve direktno ostvarivati u krivičnom postupku. Budući da djelo redovno izaziva zabludu koja šteti imovini, posebno dolaze u obzir naknada nastale štete, naknada posljedičnih troškova, izgubljena dobit kao i druge imovinske štete. Zavisno od konstelacije slučaja mogu se zahtijevati i troškovi za savjetovanje, privredne informacije, osiguranje računa ili uporedive pozicije štete.

Priključenje privatnog tužitelja zaustavlja zastaru svih istaknutih zahtjeva, sve dok je krivični postupak u toku. Tek nakon pravosnažnog okončanja počinje ponovo teći rok zastare, ukoliko zahtjev nije u potpunosti odobren.

Dobrovoljna nadoknada štete, na primjer iskreno izvinjenje, finansijska kompenzacija ili aktivna podrška pogođenoj osobi, može djelovati kao olakšavajuća okolnost, ako se desi pravovremeno, vjerodostojno i potpuno.

Međutim, ako je počinilac djelovao planski, ponovljeno ili tokom dužeg vremena vršio radnje obmane, prouzrokovao značajnu imovinsku štetu ili doveo žrtvu u posebno opterećujuću ekonomsku krizu, kasnija naknada štete u pravilu uglavnom gubi svoje ublažavajuće dejstvo. U takvim konstelacijama naknadna kompenzacija ne može odlučujuće relativizirati počinjeno nepravo.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Pregled krivičnog postupka

• Početak istrage: Status osumnjičenog kod konkretne sumnje; od tada puna prava osumnjičenog.
• Policija/Tužilaštvo: Tužilaštvo vodi, kriminalistička policija istražuje; Cilj: obustava, diverzija ili optužnica.
• Saslušanje osumnjičenog: Pouka unaprijed; Uključivanje branioca vodi odlaganju; Pravo na šutnju ostaje.
• Uvid u spise: kod policije/tužilaštva/suda; obuhvata i dokaze (ukoliko nije ugrožena svrha istrage).
• Glavni pretres: usmeno izvođenje dokaza, presuda; odluka o zahtjevima privatnog učesnika.

Prava optuženog

• Informacije i odbrana: Pravo na obavještavanje, pravnu pomoć, slobodan izbor branioca, pomoć prevodioca, dokazne prijedloge.
• Šutnja i advokat: Pravo na šutnju u svako doba; kod angažovanja branioca saslušanje se odgađa.
• Obaveza poučavanja: pravovremena informacija o sumnji/pravima; izuzeci samo radi osiguranja svrhe istrage.
• Praktični uvid u spise: spisi istrage i glavnog pretresa; uvid trećih lica ograničen u korist osumnjičenog.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Praksa & Savjeti za ponašanje

1. Zadržati šutnju.
   Kratko objašnjenje je dovoljno: “Koristim svoje pravo na šutnju i prvo ću razgovarati sa svojom odbranom.” Ovo pravo važi već od prvog saslušanja od strane policije ili tužilaštva.
2. Odmah kontaktirati odbranu.
   Bez uvida u istražne spise ne treba davati izjavu. Tek nakon uvida u spise odbrana može procijeniti koja strategija i koje osiguranje dokaza su smisleni.
3. Odmah osigurati dokaze.
   Napravite ljekarske nalaze, fotografije sa datumom i mjerilom, po potrebi rendgenske ili CT snimke. Odjeću, predmete i digitalne zapise čuvajte odvojeno. Spisak svjedoka i protokole sjećanja sastavite najkasnije u roku od dva dana.
4. Ne stupajte u kontakt sa suprotnom stranom.
   Vaše poruke, pozivi ili objave mogu se koristiti kao dokaz protiv Vas. Sva komunikacija treba da se odvija isključivo preko odbrane.
5. Blagovremeno osigurajte video i podatkovne zapise.
   Video snimci nadzora u javnom prevozu, lokalima ili od strane uprava zgrada se često automatski brišu nakon nekoliko dana. Zahtjevi za osiguranje podataka se stoga moraju odmah podnijeti operaterima, policiji ili državnom tužilaštvu.
6. Dokumentujte pretrese i oduzimanja.
   Prilikom pretresa kuće ili oduzimanja trebali biste zatražiti kopiju naloga ili zapisnika. Zabilježite datum, vrijeme, uključene osobe i sve oduzete predmete.
7. U slučaju hapšenja: bez izjava o predmetu.
   Insistirajte na hitnom obavještavanju Vaše odbrane. Istražni zatvor se može odrediti samo u slučaju osnovane sumnje i dodatnog osnova za pritvor. Blaže mjere (npr. obećanje, obaveza prijavljivanja, zabrana kontakta) imaju prioritet.
8. Ciljano pripremite nadoknadu štete.
   Uplate ili ponude za nadoknadu štete trebaju se obavljati i dokumentovati isključivo preko odbrane. Strukturirana nadoknada štete pozitivno utiče na preusmjeravanje i odmjeravanje kazne.

Vaše prednosti uz advokatsku podršku

Slučajevi obmane tiču se zadiranja u imovinsku sferu, ekonomsku slobodu odlučivanja i često i povjerenje osobe. Odlučujuće je da li je radnja stvarno bila podobna da izazove ili održi zabludu i time izazove odluku koja šteti imovini. Već male razlike u toku, razumljivosti komunikacije, stanju informacija ili ličnoj situaciji učesnika mogu značajno promijeniti pravnu ocjenu.

Rano advokatsko zastupanje osigurava da se sve relevantne radnje, saopštenja, tokovi plaćanja, sporazumi i reakcije pravilno dokumentuju, izjave pravilno klasifikuju i pažljivo ispitaju kako otežavajuće tako i olakšavajuće okolnosti. Samo strukturirana analiza pokazuje da li stvarno postoji kažnjiva obmana ili su pojedini procesi pogrešno shvaćeni, nepotpuno prikazani ili stavljeni u pogrešan ekonomski kontekst.

Naša kancelarija

• ispituje da li ponašanje stvarno dostiže zakonski prag obmane,
• analizira poruke, ugovorne tokove, tokove plaćanja i osnove odlučivanja na protivrječnosti ili nejasnoće,
• štiti vas od preuranjenih procjena, jednostranih prikaza ili nepotpunih činjeničnih stanja,
• i razvija jasnu strategiju odbrane koja razumljivo prikazuje stvarni ekonomski tok.

Kao specijalisti u krivičnom pravu osiguravamo da se optužba za obmanu pravno precizno ispita i da se postupak vodi na potpunoj i uravnoteženoj činjeničnoj osnovi.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

FAQ – Često postavljana pitanja

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije