Ne mora svatko tko je pozvan kao svjedok u kaznenom postupku automatski svjedočiti. Austrijsko kazneno procesno pravo poznaje pravo na odbijanje svjedočenja (§ 157 StPO). Ono štiti određene osobe od toga da svojim iskazom ugroze sebe, članove obitelji ili posebno vrijedne odnose povjerenja.

Pravo na odbijanje svjedočenja svjesno je stvoren instrument zaštite. Služi prvenstveno zaštiti od samooptuživanja i očuvanju zakonskih obveza čuvanja tajne.

Odbijanje svjedočenja u kaznenom postupku: Kada svjedoci smiju šutjeti, koji razlozi vrijede i koja prava štiti zakon.
Rechtsanwalt Peter Harlander Peter Harlander
Harlander & Partner Rechtsanwälte
„Svjedoci su dužni surađivati, ali ne i dovesti se u pravnu opasnost svojim iskazom ili uništiti temeljne odnose povjerenja.“
Odaberite željeni termin:Besplatni prvi razgovor

Zaštita od samooptuživanja

Središnje pravo na odbijanje svjedočenja postoji kada bi osoba istinitim iskazom došla u kazneno opasnu situaciju.

To je osobito slučaj ako bi iskazom prijetilo pokretanje istražnog postupka protiv samog svjedoka ili bi iskaz u već tekućem postupku doveo do toga da se dotična osoba sama tereti iznad svoje dosadašnje odgovornosti.

Pravo na odbijanje svjedočenja nije neograničeno. Ako je netko pravomoćno osuđen za isto djelo, to pravo prestaje jer više ne postoji opasnost od samooptuživanja. Drugačije je u slučaju pravomoćne oslobađajuće presude: Ovdje pravo na odbijanje svjedočenja ostaje, jer je ponavljanje postupka pravno moguće. Čak i priznanje dovodi do toga da više ne postoji pravo na odbijanje svjedočenja, jer se opasnost od samooptuživanja već ostvarila.

Zaštita članova obitelji od kaznenog progona

Pravo na odbijanje svjedočenja ne vrijedi samo ako bi svjedok teretio sam sebe. Ono postoji i ako bi istinit iskaz bliske članove obitelji izložio opasnosti od kaznenog progona.

Nitko kao svjedok ne mora davati izjave koje bi mogle dovesti do toga da, primjerice, član obitelji bude uključen u istražni postupak ili pretrpi kaznene štete. Time zakon uzima u obzir posebnu zaštitu obiteljskih odnosa i sprječava da svjedoci dođu u nerješiv sukob lojalnosti.

Kao članovi obitelji smatraju se osobito bliski članovi obitelji kao što su roditelji, djeca, djedovi i bake te unuci, kao i bračni drugovi i registrirani partneri. Ovo svojstvo člana obitelji ostaje i nakon razvoda braka ili raskida registriranog partnerstva. Čak se i izvanbračni partneri tretiraju kao članovi obitelji, ali samo dokle god životna zajednica stvarno postoji.

Zaštita profesionalne tajnosti

Osim zaštite od samooptuživanja, zakon priznaje i da su određene profesionalne skupine ovisne o strogoj povjerljivosti. Stoga smiju šutjeti o sadržajima koji su im povjereni u obavljanju njihove profesije.

Ovo pravo na odbijanje svjedočenja odnosi se, između ostalog, na:

Smiju šutjeti o svemu što im je postalo poznato u ovoj profesionalnoj ulozi. Cilj je zaštita odnosa povjerenja između klijenta i savjetnika.

Pravo na odbijanje svjedočenja postoji i u području osobne skrbi, primjerice za:

Ovdje je u prvom planu zaštita osobnih životnih okolnosti i unutarnjih sukoba, o kojima se ne bi moglo otvoreno govoriti bez ove zaštite.

Zaštita novinarskih izvora

Posebno važno područje je urednička tajna. Vlasnici medija, izdavači, kao i zaposlenici medijskih poduzeća ili medijskih usluga smiju odbiti svjedočenje kada se radi o:

Time se želi osigurati da informatori mogu razgovarati s medijima bez straha od otkrivanja.

Tajnost izbornog ponašanja

Nitko nije obvezan otkriti kako je ostvario zakonski tajno biračko ili glasačko pravo. Ovo pravo na šutnju štiti slobodno i neometano ostvarivanje demokratskih prava.

Nema zaobilaženja prava na odbijanje svjedočenja

Pravo na odbijanje svjedočenja ne smije se zaobići. Nedopušteni su, primjerice, ispitivanje pomoćnog osoblja, zaposlenika ili pripravnika kako bi se došlo do zaštićenih informacija, kao i osiguranje ili zapljena zaštićenih dokumenata ili nositelja podataka.

Pravo na odbijanje svjedočenja štiti svjedoke od nepravednih tereta i osigurava posebno osjetljive odnose povjerenja. Ono je bitan dio poštenog kaznenog postupka i sprječava da ljudi svojom suradnjom u utvrđivanju istine sami dođu u pravnu opasnost ili moraju kršiti profesionalne obveze.

Rechtsanwalt Sebastian Riedlmair Sebastian Riedlmair
Harlander & Partner Rechtsanwälte
„Tko se povjeri odvjetniku, terapeutu ili savjetniku, mora moći vjerovati da se te informacije neće otkriti zaobilaznim putem svjedočenja.“
Odaberite željeni termin:Besplatni prvi razgovor

Ograničenja

Profesionalno pravo na odbijanje svjedočenja vrijedi isključivo za činjenice koje su postale poznate u okviru dotične profesionalne djelatnosti. Privatne percepcije ili informacije izvan obavljanja profesije nisu obuhvaćene time.

Vaše prednosti uz odvjetničku podršku

Odvjetnik provjerava postoji li pravo na odbijanje svjedočenja i u kojem opsegu, te se ciljano priprema za saslušanje.

Upravo u emocionalno stresnim situacijama odvjetnička pratnja osigurava jasnoću, strukturu i pravnu sigurnost te štiti od toga da se preuranjenim izjavama pretrpe nepovratne štete.

Odaberite željeni termin:Besplatni prvi razgovor

FAQ – Često postavljana pitanja

Odaberite željeni termin:Besplatni prvi razgovor