Tretiranje svih učesnika kao počinilaca

Tretiranje svih učesnika kao počinilaca

§ 12 KZ propisuje da počinilac nije samo onaj ko neposredno sam počini krivično djelo. Osobe koje navode druge na djelo ili na bilo koji način doprinose tome također se tretiraju kao počinioci. Zakon time osigurava da se obuhvate i “pozadinski akteri” i saučesnici. Nije bitno ko izvršava djelo, već ko ga na koji način podržava ili omogućava.

Počinilac nije samo onaj ko sam počini djelo, već i onaj ko podstrekava ili tome doprinosi.

Princip § 12 Krivičnog zakona

Zakonodavac se svjesno odlučio za široku definiciju pojma počinioca. Time se želi pozvati na odgovornost i osobe koje djeluju u pozadini, ali su ključne za izvršenje djela. Na taj način se želi spriječiti da kažnjivost pogađa samo “izvršitelja”, dok organizatori ili pomagači ostaju nekažnjeni.

Oblici počiniteljstva

Neposredni počinilac

Neposredni počinilac je osoba koja sama počini djelo.
Primjeri:

• Kod krađe on oduzima tuđu stvar.
• Kod tjelesne povrede on sam udara žrtvu.

Saizvršilac

Neposredni počinioci mogu biti i više osoba zajedno. O saizvršilaštvu se govori kada dvije ili više osoba svjesno i voljno sarađuju i zajedno ostvaruju radnju djela.
Primjer: Dvije osobe zajedno pljačkaju prodavnicu, jedan drži oružje, drugi prazni kasu. Oboje su počinioci.

Podstrekavanje (§12 drugi slučaj)

Podstrekač je neko ko kod drugoga izaziva odluku da počini djelo. On dakle mora navesti drugoga da počini djelo.

• Utjecaj se može vršiti riječima, gestama ili drugim sredstvima.
• Kažnjiv je već i pokušaj podstrekavanja, dakle kada podstrekač pokušava nagovoriti nekoga, čak i ako se djelo kasnije ne izvrši.

Primjer:
Osoba nagovara svog poznanika da počini krađu, obećavajući da će podijeliti plijen. Čak i ako poznanik ne djeluje, podstrekavanje je kažnjivo.

Pomaganje (§ 12 treći slučaj)

Pomaganje je posebno široko postavljeno i obuhvata sve radnje koje olakšavaju ili omogućavaju krivično djelo. To uključuje kako fizičke doprinose tako i psihičke doprinose.

Fizički doprinosi:

• Obezbjeđivanje alata ili oružja
• Vožnja automobila za bijeg
• Čuvanje straže da li dolazi policija
• Pribavljanje informacija o objektu djela

Psihički doprinosi:

• Ohrabrivanje ili učvršćivanje počinioca koji je već donio odluku o djelu
• Nagovaranje da se, uprkos sumnjama, djelo ipak izvrši
• “Pružati podršku” ili davati osjećaj sigurnosti

Razlika između počiniteljstva i pomaganja

Saizvršilac: Izvršava radnju djela zajedno s drugim.

Pomagač: Podržava djelo, a da sam ne preduzima radnju djela.
Primjer: Ko sam uzima stvar pri krađi, saizvršilac je. Ko samo obezbjeđuje automobil za transport, pomagač je.

Peter Harlander
Harlander & Partner Rechtsanwälte „Die Grenze zwischen Beitragstäterschaft und Mittäterschaft ist oft entscheidend, weil sie über das Strafmaß und die rechtliche Bewertung der Beteiligung bestimmt“

Efikasnost i granice doprinosa djelu

• Čak i neiskorišteni doprinos može biti kažnjiv. Primjer: Neko predaje oružje koje se ne koristi, ali time učvršćuje odluku o djelu.
• Doprinos mora biti kauzalan. To znači da mora omogućiti, olakšati ili osigurati djelo.
• Manja odstupanja od plana djela se također pripisuju, sve dok su u okviru predvidljivog.

Akcesornost

Centralni princip glasi da ne postoji kvalitativna akcesornost. To znači, čak i ako neposredni počinilac ne može biti kažnjen, na primjer jer je neuračunljiv, podstrekači ili pomagači ipak mogu biti kažnjivi.

Nasuprot tome, važi kvantitativna akcesornost. Ako glavno djelo uopće nije započeto i ostane ispod stepena pokušaja, ni pomagač nije kažnjiv.

Sebastian Riedlmair
Harlander & Partner Rechtsanwälte „§ 12 StGB sorgt dafür, dass nicht nur derjenige, der die Tat ausführt, belangt wird, sondern auch die Personen im Hintergrund, die anstiften oder unterstützen.“

Praktični primjeri

Vozač automobila za bijeg koji odvozi počinioce nakon pljačke smatra se pomagačem. Osoba koja nagovara drugoga na provalu tretira se kao podstrekač, čak i ako sama nije prisutna na mjestu djela. Neko ko učvršćuje svog prijatelja u odluci da izvrši tjelesnu povredu, daje psihički doprinos djelu i time također potpada pod pomaganje. Osoba koja je aktivno uključena u pljačku i izriče prijetnje, ispunjava uslove saizvršilaštva.

Razgraničenje

§ 12 Krivičnog zakona se odnosi isključivo na kažnjive radnje, dakle ponašanje koje je protivpravno, krivično i ostvaruje biće krivičnog djela. Radnje koje doduše ostvaruju biće krivičnog djela, ali nisu kažnjive zbog osnova opravdanja ili izvinjavanja, ne potpadaju pod ovu odredbu.

Vaše prednosti uz advokatsku podršku

Krivični postupak predstavlja značajan teret za one koji su u njega uključeni. Već na početku prijete ozbiljne posljedice – od prinudnih mjera poput pretresa kuće ili hapšenja, preko upisa u krivični registar, do kazni zatvora ili novčanih kazni. Greške u prvoj fazi, poput nepromišljenih izjava ili nedostatka osiguranja dokaza, često se kasnije ne mogu ispraviti. Također, ekonomski rizici poput zahtjeva za naknadu štete ili troškovi postupka mogu imati ogroman uticaj.

Specijalizirana krivična odbrana osigurava da vaša prava budu zaštićena od samog početka. Ona pruža sigurnost u ophođenju s policijom i tužilaštvom, štiti od samoinkriminacije i stvara osnovu za jasnu strategiju odbrane.

Naša advokatska kancelarija:

• provjerava da li je i u kojoj mjeri optužba pravno održiva,
• prati vas kroz istražni postupak i glavnu raspravu,
• osigurava pravno sigurne zahtjeve, izjašnjenja i procesne korake,
• pomaže u odbrani ili regulisanju građanskopravnih zahtjeva,
• štiti vaša prava i interese prema sudu, tužilaštvu i oštećenima.

Peter Harlander
Harlander & Partner Rechtsanwälte „Machen Sie keine inhaltlichen Aussagen ohne vorherige Rücksprache mit Ihrer Verteidigung. Sie haben jederzeit das Recht zu schweigen und eine Anwältin oder einen Anwalt beizuziehen. Dieses Recht gilt bereits bei der ersten polizeilichen Kontaktaufnahme. Erst nach Akteneinsicht lässt sich klären, ob und welche Einlassung sinnvoll ist.“

Često postavljana pitanja – FAQ