Oduzimanje imovinske koristi i prošireno oduzimanje imovinske koristi

Oduzimanje imovinske koristi i prošireno oduzimanje imovinske koristi prema §§ 20 do 20c KZ su mere oduzimanja imovine u austrijskom krivičnom pravu. One imaju za cilj da počinioci ne zadržavaju ekonomske prednosti iz krivičnog djela.

Prema § 20 KZ sud proglašava imovinske vrednosti oduzete, ako su nastale krivičnim delom ili su služile za njegovu realizaciju. § 20a KZ ukida oduzimanje, ako su treća lica imovinske vrednosti stekla u dobroj veri ili je počinilac već nadoknadio štetu.

§ 20b KZ obuhvata imovinu čije zakonito poreklo pogođeno lice ne može verodostojno dokazati, posebno kod organizovanog ili terorističkog kriminaliteta. § 20c KZ štiti neuključena treća lica, tako što prošireno oduzimanje imovinske koristi na njihove imovinske vrednosti ne primenjuje.

Cilj ovih odredbi je da se nezakonito stečena imovina povuče iz prometa i osigura da se krivično ponašanje ekonomski ne isplati.

Oduzimanje imovinske koristi prema §§ 20 i dalje KZ ovlašćuje sud da oduzme imovinske vrednosti, koje je lice steklo krivičnim delom ili ih je koristilo za njegovu realizaciju. Prošireno oduzimanje imovinske koristi se odnosi i na imovinu iz kriminalnih izvora, čak i kada direktan dokaz o delu nije moguć.

Oduzimanje imovinske koristi prema §§ 20–20c KZ oduzima nezakonito stečenu imovinu i osigurava da krivična djela ne donose profit.

Oduzimanje imovinske koristi

Prema § 20 KZ sud proglašava imovinske vrednosti oduzete, ako ih je neko koristio za realizaciju krivičnog dela ili ih je kroz to stekao. Time oduzima počiniocu nezakonitu ekonomsku prednost i obnavlja pravni poredak.

Oduzimanju mogu podleći sve novčane prednosti – kao što su gotovina, potraživanja, materijalne vrednosti ili dobici iz dela. Obuhvaćeni su i indirektni prihodi (kamata, prihodi od prodaje) i zamenski vrednosti (npr. novo stečeni predmeti).

Ako se dotične imovinske vrednosti ne mogu pronaći ili zapleniti, sud nalaže novčani iznos koji odgovara vrednosti stečenog. Ako se tačan iznos ne može utvrditi uz razuman napor, sud sme obim proceniti prema slobodnom uverenju.

Oduzimanje imovinske koristi se po službenoj dužnosti ispituje i nalaže čim se ispune uslovi. Razlikuje se od konfiskacije, koja se odnosi na oruđa dela, i od oduzimanja, koje cilja na zabranjene predmete.

Izostanak oduzimanja imovinske koristi

§ 20a KZ štiti neuključena treća lica i reguliše kada se oduzimanje imovinske koristi ne nalaže.

Oduzimanje imovinske koristi izostaje kada:

Ovi izuzeci sprečavaju nepravične teškoće i garantuju da se oduzimaju samo nezakonito stečene prednosti. U praksi to znači: ako počinilac nadoknadi štetu ili je imovinska vrednost u međuvremenu zakonito stečena, neće se naložiti oduzimanje imovinske koristi.

Prošireno oduzimanje imovinske koristi

Prošireno oduzimanje imovinske koristi prema § 20b KZ ovlašćuje sud da oduzme imovinske vrednosti, koje nisu neposredno povezane sa osuđenim krivičnim delom, čije zakonito poreklo pogođeno lice ipak ne može verodostojno dokazati.

Odnosi se posebno na slučajeve organizovanog ili terorističkog kriminaliteta (§§ 278a–278d KZ) kao i određena teška dela kao što su pranje novca, trgovina ljudima, korupcija ili trgovina drogom.

Sud može naložiti prošireno oduzimanje imovinske koristi kada imovinske vrednosti:

Sudsko uverenje se može posebno zasnivati na upadljivoj suprotnosti između imovinskih odnosa i objašnjenih prihoda pogođenog lica.

Rechtsanwalt Sebastian Riedlmair Sebastian Riedlmair
Harlander & Partner Rechtsanwälte
„Der erweiterte Verfall greift, wenn Vermögen offensichtlich nicht aus legalen Quellen stammt. Er schützt die Rechtsordnung vor ungerechtfertigter Bereicherung“

Prošireno oduzimanje imovinske koristi deluje i kada protiv pogođenog lica ne postoji krivična presuda, kao što je slučaj kada je u bekstvu ili je preminuo. Time se sprečava da kriminalna imovina ostane sačuvana samo zbog procesnih prepreka.

Izostanak proširenog oduzimanja imovinske koristi

§ 20c KZ ograničava prošireno oduzimanje imovinske koristi u korist neuključenih lica.

Sud ne nalaže prošireno oduzimanje imovinske koristi, ako na pogođenim imovinskim vrednostima postoje pravni zahtevi trećih lica, koja nisu učestvovala u krivičnom delu ili u kriminalnoj organizaciji.
Pored toga, srazmerano se primenjuju zaštitni mehanizmi § 20a KZ.

Time je osigurano da država oduzima samo nezakonitu imovinu, bez zadiranja u opravdana vlasnička prava neuključenih lica.

Srazmernost

I jednostavno i prošireno oduzimanje imovinske koristi podležu načelu srazmernosti.
Sud ne sme naložiti zahvat ako je nesrazmeran značaju dela ili krivici počinioca.
Time treba da se osigura da mera ostane stvarno opravdana i da ne dovede ni do prekomerne intervencije ni do dvostrukih opterećenja.

Posljedice u praksi

Pravnosnažnošću presude imovinske vrednosti proglašene oduzete prelaze na državu. One mogu biti iskorišćene, učinjene neupotrebljivim ili uništene.
U praksi oduzimanje imovinske koristi često dovodi do gubitka značajnih imovinskih vrednosti – posebno kod privrednih ili korupcijskih dela.

Prošireno oduzimanje imovinske koristi omogućava pored toga da se oduzmu nejasni ili sumnjivi imovinski prirasti, ako se njihovo legalno poreklo ne može verodostojno dokazati.
Oba instrumenta pogađaju počinioce ekonomski osetljivo i istovremeno služe prevenciji: ko ne može izvući finansijsku prednost iz svog dela, ima manje podsticaja za ponavljanje.

Odaberite željeni termin sada:Besplatan prvi razgovor

Vaše prednosti uz advokatsku podršku

Krivični postupak predstavlja značajan teret za one koji su u njega uključeni. Već na početku prijete ozbiljne posljedice – od prinudnih mjera poput pretresa kuće ili hapšenja, preko upisa u krivični registar, do kazni zatvora ili novčanih kazni. Greške u prvoj fazi, poput nepromišljenih izjava ili nedostatka osiguranja dokaza, često se kasnije ne mogu ispraviti. Također, ekonomski rizici poput zahtjeva za naknadu štete ili troškovi postupka mogu imati ogroman uticaj.

Specijalizirana krivična odbrana osigurava da vaša prava budu zaštićena od samog početka. Ona pruža sigurnost u ophođenju s policijom i tužilaštvom, štiti od samoinkriminacije i stvara osnovu za jasnu strategiju odbrane.

Naša advokatska kancelarija:

Rechtsanwalt Peter Harlander Peter Harlander
Harlander & Partner Rechtsanwälte
„Machen Sie keine inhaltlichen Aussagen ohne vorherige Rücksprache mit Ihrer Verteidigung. Sie haben jederzeit das Recht zu schweigen und eine Anwältin oder einen Anwalt beizuziehen. Dieses Recht gilt bereits bei der ersten polizeilichen Kontaktaufnahme. Erst nach Akteneinsicht lässt sich klären, ob und welche Einlassung sinnvoll ist.“
Odaberite željeni termin sada:Besplatan prvi razgovor

Često postavljana pitanja – FAQ

Odaberite željeni termin sada:Besplatan prvi razgovor