Geografske oznake
Geografske oznake
Roba se često označava oznakom porijekla kako bi se ukazalo na određenu reputaciju ili kvalitet, ili kako bi se kod potencijalnih kupaca izazvala neka druga povoljna asocijacija.
Pod određenim okolnostima, takve oznake porijekla mogu uživati zaštitu po osnovu prava nelojalne konkurencije.
Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacijeŠta se štiti?
U okviru TRIPS sporazuma (Trade-Related Aspects of Intellectual Property Rights), koji reguliše minimalne standarde u oblasti prava intelektualne svojine i obavezujući je za sve članice WTO-a (World Trade Organisation), geografske oznake porijekla definisane su na sljedeći način:
„Oznake koje identifikuju robu kao robu porijeklom sa teritorije članice ili iz regiona ili mjesta na toj teritoriji, kada se određeni kvalitet, reputacija ili druga karakteristika robe suštinski može pripisati njenom geografskom porijeklu.“
Da li oznaka u ovom smislu ukazuje na određeno mjesto i kako se to područje ograničava, određuje se prema preovlađujućem shvatanju tržišta.
Zakonski se ovo područje zaštite proširuje i na geografske oznake za identifikaciju porijekla usluga.
Štite se ne samo direktne, već i indirektne oznake porijekla, putem kojih ciljana javnost povezuje robu sa određenim mjestom, a time i sa određenim karakteristikama.
Primjeri: Bečki Stephansdom ili postavljanje nacionalnih boja na proizvod
Oznake poput „pravi“ ili „originalni“ imaju poseban značaj:
Roba se smije označiti kao „originalna“ ako potiče od proizvođača koji je tako označen ili ako je u posebnom odnosu sa nosiocem imena. Nadalje, samo prvi proizvođač robe smije je staviti u promet kao „pravu“.
Pod posebnom zakonskom zaštitom su i vina i žestoka pića.
Oprez kod generičkih naziva – nema zaštite!
Dešava se da se prvobitne geografske oznake porijekla transformišu u čiste generičke nazive, te da sada imaju samo opisni karakter i time gube potrebu za zaštitom.
Ovdje je ponovo mjerodavno shvatanje tržišta. Takva transformacija i gubitak zaštite po osnovu prava nelojalne konkurencije pretpostavljaju se ako samo zanemarljiv dio relevantnih krugova potrošača u dotičnoj oznaci vidi naznaku porijekla robe.
Primjeri: Bečka šnicla ili italijanska salata
Kod nekih oznaka radi se samo prividno o geografskim oznakama porijekla, ali zapravo je od samog početka riječ samo o pukom generičkom nazivu. Naprimjer, oznaka „Hamburger“ za dotično jelo nije specifična za grad Hamburg.
Kako se štiti?
U zaštiti geografskih oznaka po osnovu prava nelojalne konkurencije, naravno, posebno značajnu ulogu igra zabrana obmanjivanja, jer se proizvod upotrebom oznake porijekla može značajno individualizovati i time istaknuti na tržištu. Uglavnom se time mogu stvoriti određene predstave o kvalitetu i cijeni kod ciljane grupe adresata i pozitivno uticati na proces donošenja odluka potencijalnih kupaca.
Pravno relevantna je oznaka porijekla već tada kada je pogodna da utiče na odluku nezanemarljivog dijela ciljanog kruga kupaca, odnosno prosječno informisanog potrošača. Sama opasnost od obmanjivanja je već dovoljna.
Pored zabrane obmanjivanja, značaj mogu dobiti i zabrana agresivnih poslovnih praksi te zabrana omalovažavanja preduzeća.
Kao posebnost za geografske oznake kod obmanjujućih, agresivnih ili omalovažavajućih povreda važi izuzetak da zaštita postoji bez obzira na to da li je tužena strana postupala u svrhu konkurencije.
Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije
