Viši zemaljski sud u krivičnom postupku
- Viši zemaljski sud u krivičnom postupku
- Pojam i pravna klasifikacija
- Sistematski položaj u instancama
- Nadležnost Višeg zemaljskog suda za pravne lijekove
- Prigovor na optužnicu
- Istražni zatvor i kontrola pritvora
- Žalbe protiv prinudnih mjera
- Odluke o nadležnosti i delegiranja
- Forma odluke
- Odnos prema Vrhovnom sudu
- Vaše prednosti uz advokatsku podršku
- FAQ – Često postavljana pitanja
Viši zemaljski sud je ona sudska instanca koja u krivičnom postupku provjerava, ispravlja i u centralnim oblastima obavezujuće utvrđuje odluke zemaljskih sudova.
On odlučuje o žalbama protiv presuda sudija pojedinaca, sudija porotnika i porotnika, o žalbama protiv prinudnih mjera, o prigovorima protiv optužnice i o produženju istražnog zatvora. Istovremeno, razjašnjava sukobe nadležnosti i može krivični postupak iz razloga pravičnosti ili sigurnosti prenijeti na druge sudove.
Time Viši zemaljski sud nije samo sud za pravne lijekove, već instanca koja odlučuje o tome da li će se krivični postupak uopšte nastaviti.
Viši zemaljski sud je u krivičnom postupku druga instanca koja provjerava i ispravlja presude, odluke o pritvoru i optužnice zemaljskih sudova.
Viši zemaljski sud u krivičnom postupku
Viši zemaljski sud je u austrijskom krivičnom postupku centralna druga instanca između Zemaljskog suda i Vrhovnog suda. Dok Zemaljski sud utvrđuje činjenično stanje i odlučuje o krivici ili nevinosti, Viši zemaljski sud kontroliše da li je ovaj postupak vođen pravno ispravno, pošteno i u skladu sa osnovnim pravima.
U praksi, Viši zemaljski sud odlučuje o tome da li će presuda ostati na snazi, da li će se pritvor nastaviti ili da li se postupak uopšte smije nastaviti.
Peter HarlanderHarlander & Partner Rechtsanwälte „U austrijskom krivičnom postupku, Viši zemaljski sud je instanca koja odlučuje o tome da li je presuda pravno održiva ili da li se mora ispraviti.“
Pojam i pravna klasifikacija
Viši zemaljski sud je ona sudska instanca koja u krivičnom postupku stoji iznad Zemaljskih sudova i funkcioniše kao centralna kontrolna instanca prema § 33 StPO. On provjerava presude sudija pojedinaca, sudija porotnika i porotnih sudova, odlučuje o žalbama protiv prinudnih mjera, o prigovorima protiv optužnica, kao i o produženju istražnog zatvora. Pored toga, razjašnjava pitanja nadležnosti i može krivični postupak prenijeti na druge sudove, ako to zahtijevaju pravičnost ili sigurnost.
Time Viši zemaljski sud određuje dalji tok krivičnog postupka.
Sistematski položaj u instancama
Krivični postupak je strukturiran u tri nivoa:
- Zemaljski sud kao činjenična instanca
- Viši zemaljski sud kao sveobuhvatna kontrolna instanca
- Vrhovni sud kao čista pravna instanca
Viši zemaljski sud je pri tome posljednja instanca koja smije sadržinski ispitati cijeli slučaj. Vrhovni sud kasnije provjerava samo još pravna pitanja.
Nadležnost Višeg zemaljskog suda za pravne lijekove
Kao sud za pravne lijekove, Viši zemaljski sud ne provjerava samo formalne greške, već i materijalnu ispravnost odluke. To posebno uključuje:
- utvrđivanje činjeničnog stanja,
- ocjena dokaza,
- pravna kvalifikacija djela,
- odmjeravanje kazne,
- poštivanje prava odbrane.
Upravo kod presuda sudija porotnika i porotnika, Viši zemaljski sud je jedina instanca koja još može ispraviti pogrešne odluke.
Sebastian RiedlmairHarlander & Partner Rechtsanwälte „Ko nastupa pred Višim zemaljskim sudom, ne treba priče, već precizno imenovane pravne greške, jer samo one mogu oboriti odluku.“
Prigovor na optužnicu
Prigovor protiv optužnice je jedan od najoštrijih instrumenata odbrane u istražnom postupku. On omogućava da se spriječi glavni pretres, ako je optužnica pravno ili činjenično manjkava. Viši zemaljski sud pri tome provjerava posebno:
- da li postoji dovoljna sumnja na krivično djelo,
- da li su istrage potpune,
- da li su dokazi upotrebljivi,
- da li je pravna klasifikacija korektna.
Ako se prigovor usvoji, postupak se ili mora obustaviti ili vratiti državnom tužilaštvu na dopunsku istragu.
Istražni zatvor i kontrola pritvora
Kontrola istražnog zatvora spada u najvažnije kompetencije Višeg zemaljskog suda. Čim se uloži žalba protiv određivanja pritvora, o daljem pritvoru ne odlučuje više Zemaljski sud, već Viši zemaljski sud.
Neka osoba smije ostati u pritvoru samo ako to Viši zemaljski sud izričito potvrdi. Svaka od ovih odluka pokreće novi zakonski rok za pritvor. Istovremeno, Viši zemaljski sud nadzire najduže trajanje istražnog zatvora, koje, zavisno od optužbe, iznosi između dva mjeseca, šest mjeseci, godinu dana i dvije godine.
Produženje je dozvoljeno samo ako je postupak posebno obiman ili težak.
Peter HarlanderHarlander & Partner Rechtsanwälte „Kod odluka o pritvoru Višeg zemaljskog suda ne radi se o formalnostima, već o slobodi, zbog čega svaka pravna nepreciznost može imati fatalne posljedice.“
Žalbe protiv prinudnih mjera
Viši zemaljski sud odlučuje i o žalbama protiv posebno teških državnih intervencija. Tu spadaju posebno:
- Istražni zatvor,
- Pretresi stanova,
- Nadzor telefona,
- Osiguranja,
- Mjere nadzora.
On pri tome provjerava nužnost, proporcionalnost i zakonitost ovih intervencija.
Odluke o nadležnosti i delegiranja
Viši zemaljski sud obavezujuće odlučuje o sukobima nadležnosti između sudova. Pored toga, može krivični postupak iz važnih razloga prenijeti na drugi sud, na primjer kod:
- Postupaka protiv sudija ili državnih tužilaca,
- prijeteće izuzetosti,
- Pitanja javne sigurnosti,
- velikih privrednih ili korupcijskih postupaka.
Forma odluke
O svim sadržinskim krivičnopravnim pitanjima Viši zemaljski sud odlučuje putem vijeća od tri sudije. Sudije pojedinci su nadležni samo za odluke o troškovima.
Odnos prema Vrhovnom sudu
Vrhovni sud provjerava odluke Višeg zemaljskog suda samo na teške pravne greške. Činjenice, dokazi i visina kazne se tamo ne procjenjuju ponovo. U praksi je Viši zemaljski sud stoga često odlučujuća instanca o slobodi, krivici i ishodu postupka.
Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacijeVaše prednosti uz advokatsku podršku
Postupak pred Višim zemaljskim sudom često konačno odlučuje o slobodi, krivici i daljem životnom putu. Greške u ovoj instanci se u pravilu više ne mogu ispraviti.
Advokatsko zastupanje osigurava da
- se ispravno procjenjuje dopuštenost i obim pravnih lijekova,
- se sistematski obrađuju procesne greške prvostepene instance,
- se pravno provjeravaju odluke o pritvoru i prinudne mjere,
- se nedopuštene optužnice rano napadaju,
- se pogrešne presude i previsoke kazne ispravljaju, koliko je to pravno moguće.
Upravo u drugostepenom postupku kvalitet odbrane odlučuje o tome da li će krivični postupak još doživjeti preokret ili će biti konačno zapečaćen.
Sebastian RiedlmairHarlander & Partner Rechtsanwälte „U drugostepenom postupku ne odlučuje tok rasprave, već pravna struktura pravnih lijekova o krivici i kazni.“
