Zastara u krivičnom pravu

Zastara u krivičnom pravu znači da država nakon isteka određenog vremena gubi pravo da kazni djelo ili izvrši kaznu. Ona treba da stvori pravnu sigurnost i spriječi da postupci ostanu neograničeno otvoreni. S protokom vremena dokazivanje postaje teže, sjećanja blijede i javni interes za kažnjavanje opada.

Zastara znači da se krivično djelo ili kazna ne mogu više goniti ili izvršiti nakon isteka zakonom utvrđenih rokova.

Saznajte kada zastarijevaju krivična djela ili kazne i koji rokovi važe u austrijskom krivičnom pravu.

Značaj i sistematika

Zastara je ključni instrument austrijskog krivičnog prava. Ona štiti pojedinca od vremenski neograničenog krivičnog gonjenja i prisiljava pravosuđe na brz postupak.
Istovremeno osigurava da posebno teška krivična djela, kao što su ubistvo ili seksualni delikti nad maloljetnicima, nikada ne zastarijevaju.

Krivični zakonik razlikuje dvije vrste zastare:

  1. Zastara krivičnog gonjenja – odnosi se na period u kojem se djelo može goniti.
  2. Zastara izvršenja kazne – odnosi se na period u kojem se već izrečena kazna može izvršiti.

Zastara krivičnog gonjenja

Krivično gonjenje za djelo zastarijeva nakon isteka određenih rokova. Međutim, posebno teška krivična djela ne zastarijevaju.
Prema članu 57. Krivičnog zakonika, rok počinje teći čim je krivično djelo završeno ili krivično ponašanje prestane.

Rok iznosi:

Nakon nastupanja zastare ne mogu se više naložiti ni oduzimanje imovinske koristi ni preventivne mjere.

Produženje i obustava zastare

Prema članu 58. Krivičnog zakonika, rok zastare se u određenim slučajevima može produžiti ili obustaviti. To je posebno slučaj kada:

Time se sprječava da teška ili produžena krivična djela ostanu nekažnjena samo zbog proteka vremena.

Rechtsanwalt Sebastian Riedlmair Sebastian Riedlmair
Harlander & Partner Rechtsanwälte
„Verjährung ist kein Zufall, sondern Ausdruck von Fairness. Sie schützt den Rechtsstaat vor endloser Strafverfolgung und sichert die Verlässlichkeit von Urteilen.“

Zastara izvršenja kazne

Zastara izvršenja kazne odnosi se na izvršenje pravosnažnih presuda. Prema članu 59. Krivičnog zakonika, izvršenje posebno teških kazni ne zastarijeva.
To se odnosi na:

Za sve ostale kazne važe sljedeći rokovi od pravosnažnosti presude:

Oduzimanje imovinske koristi, oduzimanje koristi i preventivne mjere također zastarijevaju prema istim principima.

Produženje zastare izvršenja

Rok za zastaru izvršenja može se produžiti ili obustaviti prema članu 60. Krivičnog zakonika ako nastupe određene okolnosti.
To je slučaj kada:

Izvršenje kazne prekida tok zastare. Nakon završetka izvršenja, rok počinje ponovo teći.

Praktični značaj

U praksi je zastara često odlučujuća za dopuštenost krivičnog postupka ili daljnje izvršenje kazne. Pogrešan proračun ili previđeni razlog za obustavu može imati ozbiljne posljedice.
Advokati stoga pažljivo provjeravaju kada je rok počeo, da li je prekinut ili obustavljen i kada konačno ističe.

Posebno kod starijih ili višestruko prekinutih postupaka, precizan proračun roka može napraviti presudnu razliku.

Vaše prednosti uz advokatsku podršku

Krivični postupak predstavlja značajan teret za one koji su u njega uključeni. Već na početku prijete ozbiljne posljedice – od prinudnih mjera poput pretresa kuće ili hapšenja, preko upisa u krivični registar, do kazni zatvora ili novčanih kazni. Greške u prvoj fazi, poput nepromišljenih izjava ili nedostatka osiguranja dokaza, često se kasnije ne mogu ispraviti. Također, ekonomski rizici poput zahtjeva za naknadu štete ili troškovi postupka mogu imati ogroman uticaj.

Specijalizirana krivična odbrana osigurava da vaša prava budu zaštićena od samog početka. Ona pruža sigurnost u ophođenju s policijom i tužilaštvom, štiti od samoinkriminacije i stvara osnovu za jasnu strategiju odbrane.

Naša advokatska kancelarija:

Rechtsanwalt Peter Harlander Peter Harlander
Harlander & Partner Rechtsanwälte
„Machen Sie keine inhaltlichen Aussagen ohne vorherige Rücksprache mit Ihrer Verteidigung. Sie haben jederzeit das Recht zu schweigen und eine Anwältin oder einen Anwalt beizuziehen. Dieses Recht gilt bereits bei der ersten polizeilichen Kontaktaufnahme. Erst nach Akteneinsicht lässt sich klären, ob und welche Einlassung sinnvoll ist.“
Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Često postavljana pitanja – FAQ

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije