Ubistvo iz krajnje nepažnje

Ubistvo iz krajnje nepažnje prema članu 81. KZ postoji kada neko prouzrokuje smrt druge osobe izuzetno i upadljivo nemarnim ponašanjem. Radi se o kvalificiranom obliku nepažnje, gdje se dužna pažnja krši u posebno teškoj mjeri. Tipične su situacije u kojima je životna opasnost bila jasno prepoznatljiva, a ipak su elementarna sigurnosna pravila zanemarena, kao što su prekomjerna brzina po kiši, vožnja pod utjecajem alkohola ili ignoriranje očiglednih opasnosti na radnom mjestu.

Objektivno biće krivičnog djela

Objektivno biće djela zahtijeva da smrt osobe proizlazi iz posebno teškog kršenja dužne pažnje. Ponašanje mora očigledno odstupati od onoga što bi razborita i savjesna osoba učinila u istoj situaciji.

Koraci provjere

• Radnja ili propuštanje: masovno kršenje jasnih sigurnosnih pravila ili svjesno ignoriranje očiglednih rizika.
• Posljedica djela: smrt druge osobe.
• Uzročnost: Smrt se ne bi dogodila bez nemarnog ponašanja.
• Veza s kršenjem obveze: Prekršena zapovijed trebala je upravo spriječiti nastalu posljedicu.
• Objektivno pripisivanje: Posljedica mora proizaći iz pravno nedopuštenog rizika. Samostalno ponašanje žrtve ili atipični uzroci trećih strana mogu isključiti pripisivanje.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Razgraničenje od drugih krivičnih djela

• Član 75. KZ – Ubistvo: namjerno ubistvo s mirnim promišljanjem, planski i s posebno prezrivim motivima.
• Član 76. KZ – Ubistvo na mah: namjerno ubistvo u izuzetnom stanju uzbuđenja, bez hladnokrvnog planiranja.
• Član 80. KZ – Ubistvo iz nehata: obična nepažnja; trenutak nepažnje bez posebno teškog pogrešnog ponašanja.
• Član 81. KZ – Ubistvo iz krajnje nepažnje: posebno teško kršenje dužne pažnje s značajno povećanom prekorljivošću; opasnost je bila jasno prepoznatljiva, ali je svjesno ignorirana ili potpuno pogrešno procijenjena.
• Član 86. KZ – Tjelesna povreda sa smrtnom posljedicom: namjerna tjelesna povreda čija je posljedica smrt.
• Član 88. KZ – Tjelesna povreda iz nehata: kršenje dužne pažnje s povredom, ali bez smrtne posljedice.

Važno razgraničenje:
Kod člana 80. KZ dovoljna je obična nepažnja. Član 81. KZ zahtijeva grubo nemaran, gotovo ravnodušan nemar prema elementarnim sigurnosnim pravilima. Odlučujuće je da je opasnost bila očigledna i predvidiva, ali je počinilac ipak prihvatio ili potpuno zanemario.

Teret dokazivanja i ocjena dokaza

Državno odvjetništvo nosi teret dokazivanja za kršenje pažnje, uzročnost, vezu s kršenjem obveze i pripisivanje.
Sud vrednuje sve dokaze, posebno tehnička, analitička ili medicinska vještačenja nesreća.
Okrivljena osoba ne mora ništa dokazivati, ali smije pokazati alternativne tijekove ili sumnje u predvidljivost.

Tipični dokazi:
Vještačenja nesreća, podaci tahografa, telemetrija, izjave svjedoka, sigurnosni propisi, dokumentacija, video snimke ili medicinska dokumentacija.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Praktični primjeri

• Značajno prekoračenje brzine u lošim vremenskim uvjetima.
• Isključivanje zaštitnih uređaja na mašinama.
• Rad na krovovima bez osiguranja uprkos postojećem upozorenju.
• Vožnja vozila u stanju opijenosti sa smrtnom posljedicom.

Subjektivno biće krivičnog djela

Krajnja nepažnja postoji kada počinilac postupa objektivno protivno dužnoj pažnji i subjektivno teško prekorno. Smrtna posljedica mora biti predvidiva i izbježiva za svakog prosječno razumnog čovjeka. Mjerilo je šta bi razborita osoba učinila u istoj situaciji.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Protupravnost i opravdanja

• Nužna obrana: Sadašnji, protupravni napad; obrana mora biti potrebna i primjerena. Udarac nakon završetka napada nije nužna obrana.
• Opravdavajuća krajnja nužda: Neposredna opasnost, nema blažeg sredstva, prevladavajući interes. Vrijedi i kod spontanih spasilačkih radnji, ako se opasnost mogla otkloniti samo kršenjem obveze.
• Valjana pristanka: Zahtijeva sposobnost odlučivanja, obavještavanje i dobrovoljnost. Pristanak na vlastitu smrt je pravno nevaljan.
• Zakonske ovlasti: Zahvati s pravnom osnovom i razmjernošću, primjerice u okviru službenih radnji, tehničkog nadzora ili policijskih mjera.

Teret dokazivanja

Tužilaštvo mora bez razumne sumnje pokazati da ne postoji osnov za isključenje protivpravnosti
Optužena osoba ne mora ništa dokazivati; dovoljno je ukazati na konkretne okolnosti koje mogu izazvati sumnju.
Važi princip “in dubio pro reo” – u sumnji u korist optuženog.

Krivica i zablude

• Zabluda o zabrani: Opravdava samo ako je zabluda bila neizbježna. Svatko je obvezan informirati se o pravnom stanju.
• Načelo krivnje: Kažnjiv je samo onaj tko postupa krivo; nehatnost pretpostavlja predvidljivost i izbjegljivost posljedice.
• Neubrojivost: Nema krivnje kod teške duševne smetnje ili bolesnoga oštećenja sposobnosti upravljanja. Ako postoje naznake, treba pribaviti forenzičko-psihijatrijsko vještačenje.
• Opravdavajuća krajnja nužda: Vrijedi kod nerazumnosti zakonitog ponašanja u ekstremnoj prisilnoj situaciji – primjerice ako bi pružanje pomoći ili spašavanje ozbiljno ugrozilo vlastiti život.
• Putativna nužna odbrana: Zabluda o postojanju osnova za isključenje protivpravnosti isključuje umišljaj, ali ostavlja nepažnju netaknutom, ako kršenje dužne pažnje ostaje. I ovdje važi: Ko prepoznatljivo rizično postupa, ne može se pozivati na navodne osnove za isključenje protivpravnosti.

Ukidanje kazne i diverzija

Odustanak od pokušaja je isključen, jer se ne radi o umišljajnom krivičnom djelu.

Diverziono rješenje dolazi u obzir samo ako je kršenje dužnosti na granici s običnom nepažnjom i optuženi dokazivo preuzima odgovornost, na primjer kroz naknadu štete, izvinjenje ili brigu o ožalošćenima.

Kod svjesnog kršenja sigurnosnih propisa, alkoholiziranosti, premorenosti ili višestrukih prekršaja diverzija je isključena.
U svim drugim slučajevima može se primijeniti samo u usko ograničenim situacijama, kada se javni interes za sudskom kaznom može procijeniti kao mali.

Odmjeravanje kazne i posljedice

Visina kazne zavisi od intenziteta krivice i konkretnih okolnosti djela. Sud ispituje koliko je opasnost bila predvidiva i izbježiva, da li je kršenje dužnosti bilo svjesno, krajnje nemarno ili lakomisleno i koje su posljedice nastupile. Odlučujuće je da li se ponašanje može pripisati privremenoj nepažnji ili trajnoj ravnodušnosti prema elementarnim sigurnosnim pravilima.

Otežavajuće okolnosti posebno postoje kada je

• djelo počinjeno pod utjecajem alkohola ili droga,
• jasan sigurnosni propis svjesno prekršen,
• već ranije bilo sličnih prekršaja ili upozorenja, ili
• bio prepoznatljiv neodgovoran stav prema riziku.

Olakšavajuće okolnosti su između ostalog

• neosuđivanost,
• potpuno priznanje,
• dokaziva naknada štete ili
• suodgovornost žrtve.
  Također izvanredno psihičko opterećenje ili predugo trajanje krivičnog postupka može biti uzeto u obzir kao olakšavajuća okolnost.

Austrijsko krivično pravo predviđa sistem dnevnih iznosa kod novčanih kazni. Broj dnevnih iznosa zavisi od težine krivice, pojedinačni dnevni iznos od imovinskih prilika. Tako se treba osigurati da novčana kazna bude uporedivo osjetna za sve pogođene. Ako se novčana kazna ne plati, može se pretvoriti u zamjensku kaznu zatvora.

Kazna zatvora se može potpuno ili djelimično uslovno odložiti ako ne prelazi dvije godine i postoji pozitivna socijalna prognoza. To znači: Osuđeni ostaje na slobodi, ali se mora dokazati tokom probnog perioda od jedne do tri godine. Ako se ispune svi uvjeti, kazna se nakon isteka probnog perioda smatra konačno odloženom.

Sud može dodatno izdati naloge, kao što su naknada štete, učešće u terapiji ili sigurnosnim i saobraćajnim obukama

i odrediti zaštitni nadzor. Ove mjere služe sprečavanju povrata i postizanju trajne stabilizacije životnog okruženja.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Kazneni okvir član 81. KZ

• Kazna zatvora do tri godine.
• Kod više smrtnih slučajeva ili posebno opasnog ponašanja (npr. vožnja u pijanom stanju, ignoriranje životnih opasnosti) kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.
• Ako je smrt prouzrokovana pod posebno teškim okolnostima, kazna može biti blizu gornje granice.

Time je član 81. KZ značajno iznad kaznenog okvira člana 80. KZ, ali i dalje uzima u obzir nedostatak umišljaja.

Kazna zatvora i (djelimično) uslovna osuda

§ 37 KZ: Ako zakonska prijetnja kaznom doseže do pet godina zatvora, sud treba umjesto kratke kazne zatvora od najviše jedne godine izreći novčanu kaznu.

§ 43 KZ: Uslovno odgođena kazna zatvora može se izreći ako izrečena kazna ne prelazi dvije godine i osuđenom se može dati povoljna socijalna prognoza. Probni period iznosi jednu do tri godine. Ako se završi bez opoziva, kazna se smatra konačno odgođenom.

§ 43a KZ: Djelimično uslovna osuda dozvoljava kombinaciju bezuslovnog i uslovnog dijela kazne. Kod kazni zatvora od više od šest mjeseci do dvije godine dio se može uslovno odgoditi ili zamijeniti novčanom kaznom do sedamsto dvadeset dnevnih iznosa, ako to prema okolnostima izgleda primjereno.

§§ 50 do 52 KZ: Sud može dodatno odrediti naloge i naložiti probacijski nadzor. Tipični nalozi se odnose na naknadu štete, terapiju, zabrane kontakta ili boravka kao i mjere za socijalnu stabilizaciju. Cilj je sprečavanje daljih krivičnih djela i promocija trajnog zakonitog ponašanja.

Nadležnost sudova

Stvarno: Nadležan je u pravilu sudija pojedinac zemaljskog suda.
U posebno teškim slučajevima, na primjer kod više smrtnih slučajeva ili povećanog kaznenog okvira, odlučuje vijeće porotnika.

Mjesno: Nadležan je sud mjesta izvršenja ili mjesta posljedice, supsidijarno prebivalište ili mjesto zatjecanja optužene osobe.

Instance: Protiv presuda zemaljskog suda dopuštena je žalba višem zemaljskom sudu, protiv presuda vijeća porotnika dodatno žalba zbog ništavosti Vrhovnom sudu.

Građanskopravni zahtjevi u krivičnom postupku

Kod ubistva iz krajnje nepažnje ožalošćeni se mogu pridružiti krivičnom postupku i ostvarivati građanskopravne zahtjeve, posebno troškove sahrane, gubitak izdržavanja, naknadu za pretrpljene bolove ili duševne patnje.
Pridruživanje privatnog tužioca zaustavlja građanskopravnu zastaru u istaknutom obimu.
Nakon završetka krivičnog postupka rok teče ponovo, ukoliko zahtjev nije u potpunosti dosuđen.

Strukturirana naknada štete ili nagodba s rodbinom može djelovati olakšavajuće ako je izvršena dobrovoljno, rano i dokumentovano na razumljiv način.
U slučajevima masivnih kršenja dužnosti ova okolnost redovno gubi svoje olakšavajuće dejstvo.

Pregled krivičnog postupka

• Početak istrage: Status osumnjičenog kod konkretne sumnje; od tada puna prava osumnjičenog.
• Policija/Tužilaštvo: Tužilaštvo vodi, kriminalistička policija istražuje; cilj: obustava, diverzija ili optužnica.
• Saslušanje osumnjičenog: Pouka unaprijed; uključivanje branioca dovodi do odgađanja; pravo na šutnju ostaje.
• Uvid u spis: kod policije/tužilaštva/suda; obuhvata i predmete dokaza (ukoliko nije ugrožena svrha istrage).
• Glavni pretres: usmeno izvođenje dokaza, presuda; odluka o zahtjevima privatnog tužioca.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Prava optuženog

• Uvid u spis praktično: Istražni i spisi glavnog pretresa; uvid trećih lica ograničen u korist optuženog.
• Informacije i odbrana: Pravo na obavještavanje, pravnu pomoć, slobodan izbor branioca, pomoć prevodioca, dokazne prijedloge.
• Šutnja i advokat: Pravo na šutnju u svako doba; kod uključivanja branioca saslušanje se mora odgoditi.
• Obaveza pouke: pravovremena informacija o sumnji/pravima; izuzeci samo radi osiguranja svrhe istrage.

Vaše prednosti uz advokatsku podršku

Postupak zbog ubistva iz krajnje nepažnje spada među najteže optužbe u oblasti krivičnih djela iz nehata. Često iza toga stoje tragični događaji koji su nastali iz trenutka neodgovorne nemarnosti ili svjesnog kršenja sigurnosnih pravila. Pravna ocjena zavisi od toga da li je opasnost bila jasno prepoznatljiva i lako izbježiva – i da li ju je optuženi ipak ignorirao ili pogrešno procijenio. Već male nepodudarnosti u tehničkim vještačenjima, rekonstrukcijama nesreće ili iskazima svjedoka mogu odlučiti o krivici ili oslobađanju.

Stoga je rano zastupanje advokata odlučujuće za precizno razjašnjenje stvarnog toka događaja, pravovremeno osiguranje dokaza i sprečavanje precjenjivanja stepena krivice. Razgraničenje između obične i krajnje nepažnje često je fluidno i zahtijeva pažljivu pravnu analizu svakog pojedinačnog slučaja.

Naša kancelarija

• provjerava da li stvarno postoji grubo kršenje dužne pažnje ili tragična nesreća bez krivičnopravnog značaja,
• analizira tehnička, medicinska i saobraćajna vještačenja u pogledu vjerodostojnosti i dokazne vrijednosti,
• prati vas tijekom cijelog istražnog i sudskog postupka,
• sarađuje s priznatim vještacima kako bi objektivno prikazali uzroke, vrijeme reakcije i tok opasnosti,
• razvija prilagođenu strategiju odbrane koja realno procjenjuje kršenje dužnosti, predvidivost i individualne okolnosti,
• i odlučno čuva vaša prava prema policiji, tužilaštvu i sudu.

Iskusna krivična odbrana osigurava da se ljudske pogrešne odluke, situaciono preopterećenje ili spontane reakcije ne ocijene prebrzo kao krajnja nepažnja. Ona se brine da se djelo sagleda u svom stvarnom kontekstu i pravno uravnoteženo ocijeni. Tako dobijate stvarnu, utemeljenu i vašoj situaciji prilagođenu odbranu koja ozbiljno uzima vašu perspektivu i ciljano radi na pravednoj presudi.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Često postavljana pitanja – FAQ

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije