Opšti uslovi angažovanja i punomoći

Napomene o minimizaciji troškova

Važne informacije o minimizaciji troškova. Kako bismo postigli što efikasniju i povoljniju obradu Vašeg pravnog predmeta, molimo Vas za saradnju u izbjegavanju ovih zamki troškova:

1. Nepotpune ili zakašnjele informacije. Nove informacije u najboljem slučaju dovode do dodatne potrebe za usaglašavanjem, a u najgorem slučaju do potpune ponovne procjene Vašeg pravnog predmeta, ali u svakom slučaju do dodatnog obima posla.

Stoga nam dostavite sve informacije o Vašem pravnom predmetu odmah nakon davanja naloga:

2. Nedostatak pripreme za termine i pisanje. Duži termin za konsultacije je prema Zakonu o advokatskoj tarifi znatno povoljniji od mnogih kratkih termina. Isto važi i za pisanje.

Stoga se dobro pripremite za termine konsultacija i usaglašavanja, kao i za pisanje. Što je manje termina potrebno, to je pravno zastupanje povoljnije. Vrijeme koje unaprijed investirate u razmatranje i prikupljanje Vaših pitanja direktno doprinosi smanjenju troškova.

3. Nepotrebne petlje ispravki. Mi Vam po pravilu šaljemo pisma i podneske unaprijed na odobrenje, kako bismo osigurali da su Vaše informacije ispravno obrađene i Vaši ciljevi ispravno formulisani.

Molimo Vas da nam kao odgovor pošaljete ili odobrenje ili potpune zahtjeve za izmjene. I ovdje važi: što više tamo-amo, to su veći troškovi.

4. Zahtijevanje izvještaja o statusu. Ako u Vašem pravnom predmetu ima novih dešavanja, mi Vas po pravilu obavještavamo u roku od tri radna dana. Zahtijevanje izvještaja o statusu stoga samo povećava obim komunikacije.

Ove troškove možete u potpunosti izbjeći.

5. Previše intenzivni vansudski koraci za izbjegavanje sudskih postupaka. U slučaju pravnih sporova, vansudski troškovi se od strane protivnika, a time i od osiguranja za pravnu zaštitu, nadoknađuju samo u vrlo ograničenoj mjeri. Stoga je velika šansa da ćete vansudske troškove morati snositi sami.

U sudskom postupku, naprotiv, većinu troškova nadoknađuje protivnik, pod uslovom da izgubi u pravnom sporu. Dakle, ko uprkos dobroj pravnoj poziciji insistira na daljim vansudskim pokušajima nagodbe kako bi izbjegao sudski postupak, time uglavnom ne postiže uštedu troškova, već upravo suprotno.

Opšti uslovi angažovanja i punomoći

firme Harlander & Partner Rechtsanwälte GmbH, FN 467333f, P-Code P530376, u daljem tekstu advokat.

1. Važenje

1.1. Osnove mandata. Osnova za sve mandate i usluge advokata, uključujući i sve radnje zastupanja pred sudom, upravnim organima i drugim organima, su isključivo ovi Opšti uslovi angažovanja i punomoći, punomoći koje se na njih nadovezuju, kao i konkretne ponude za davanje mandata, zajedno sa eventualnim opisima usluga ili sporazumima o honoraru advokata koji pripadaju punomoćima, odnosno ponudama za davanje mandata.

1.2. Budući mandati. Ove osnove, počevši od prvog davanja mandata, automatski su osnova za sva dalja davanja mandata između advokata i nalogodavca u tada važećoj verziji, čak i ako se na ove osnove više ne poziva izričito prilikom budućih davanja mandata.

1.3. Buduće izmjene. Eventualne buduće izmjene osnova advokat će pismeno saopštiti nalogodavcu i smatraće se dogovorenim ako im preduzetnici ne prigovore u roku od dvije, a potrošači u roku od četiri sedmice.

1.4. Dodatni sporazumi. Svi oblici dodatnih sporazuma, kako prije davanja mandata, tako i tokom važećeg mandata, moraju biti u pismenoj formi da bi bili važeći. Ovo važi i za odstupanje od zahtjeva pismene forme u odnosu na preduzetnike.

1.5. Sastavni dijelovi ugovora od strane nalogodavca. Sastavni dijelovi ugovora koji dolaze od strane nalogodavca postaju efikasni samo ako ih advokat pismeno potvrdi dodatnom napomenom koja izričito obuhvata ove sastavne dijelove ugovora (kao npr. „Zahtjevi za uslugama / Opšti uslovi poslovanja prihvaćeni“), čak i ako je advokat upoznat s njima. U suprotnom, advokat izričito prigovara uključivanju sastavnih dijelova ugovora nalogodavca.

1.6. Postupak u slučaju neslaganja. U slučaju neslaganja između ponuda za davanje mandata, zajedno sa pripadajućim opisima usluga i sporazumima o honoraru, punomoći, kao i Opštih uslova angažovanja i punomoći advokata, važe ovi posljednji navedeni, po navedenom redoslijedu. Individualne ponude za davanje mandata imaju prednost u odnosu na sve ostale elemente ugovora.

U slučaju neslaganja između elemenata ugovora advokata i elemenata ugovora nalogodavca, prednost imaju svi elementi ugovora advokata.

1.7. Postupak u slučaju nevaženja. Ako su pojedine odredbe ugovora nevažeće ili neizvodljive, nevažeću odredbu u ugovorima sa preduzetnicima treba zamijeniti važećom odredbom koja je najbliža ekonomskom smislu i svrsi nevažeće odredbe.

2. Punomoć i mandat

2.1. Obim. U slučaju sumnje, punomoć ovlašćuje advokata da zastupa nalogodavca u skladu sa zakonom, savješću i konkretno datim mandatom u onoj mjeri u kojoj to advokat smatra potrebnim i svrsishodnim za ispunjenje konkretno datih mandata. Ovo može, na primjer, uključivati:

2.2. Veza sa nalogom. Data punomoć, osim ako to nalogodavac nedvosmisleno želi i advokat prihvati, nije generalna punomoć, već je vezana za konkretno date mandate. Izvan ovih mandata, odnosno nakon prestanka ovih mandata, data punomoć nema nikakvog dejstva do novog davanja konkretnog mandata. Bez konkretnog mandata, advokat stoga nije ovlašćen za radnje zastupanja na osnovu date punomoći.

3. Davanje punomoći, odnosno mandata

3.1. Ponuda od strane advokata. Osnova za ovlašćenje i davanje mandata je konkretna ponuda advokata za davanje punomoći, odnosno mandata. Ponuda advokata je neobavezujuća. Ako nalogodavac da punomoć, odnosno mandat, nalogodavac je vezan za to jednu sedmicu od dana prijema kod advokata, osim ako iz samog davanja punomoći, odnosno mandata ili hitnosti stvari ne proizilazi drugačije.

3.2. Ponuda od strane nalogodavca. Ako nalogodavac izuzetno da punomoć, odnosno mandat advokatu direktno, npr. na osnovu redovnog poslovnog odnosa ili putem obrasca na web stranici, nalogodavac je vezan za to jednu sedmicu od dana prijema mandata kod advokata.

3.3. Prihvatanje od strane advokata. Advokat je uvijek ovlašćen da odbije preuzimanje punomoći, odnosno mandata bez navođenja razloga. Punomoć, odnosno mandat stoga uvijek nastaje tek prihvatanjem punomoći, odnosno mandata od strane advokata.

Prihvatanje se u principu vrši u pismenoj formi, npr. potvrdom davanja punomoći, odnosno mandata, osim ako advokat, npr. vidljivim djelovanjem za nalogodavca na osnovu punomoći, odnosno mandata, ne da do znanja da advokat prihvata mandat.

Sama potvrda prijema davanja mandata, npr. u obliku potvrde prijema web stranice, još ne predstavlja prihvatanje davanja mandata.

3.4. Pristup. Ako se za davanje ponude i za prihvatanje koriste elektronska sredstva komunikacije ili elektronski sistem za upravljanje nalozima, kojem obje strane imaju pristup, izjave koje se daju radnim danima, tj. od ponedjeljka do petka, izuzev austrijskih praznika, između 8:00 i 16:00 sati, smatraju se primljenim istog dana, a izjave koje se daju izvan ovog vremena smatraju se primljenim sljedećeg radnog dana u 8:00 sati.

4. Provjera klijenata i usklađenost

4.1. Mjere provjere klijenata. Advokat je, s obzirom na ovdje posebno visoku opasnost od pranja novca (§ 165 StGB) ili finansiranja terorizma (§ 278d StGB), obavezan posebno pažljivo provjeriti sve poslove u kojima u ime i za račun nalogodavca sprovodi finansijske ili transakcije nekretninama ili za nalogodavca učestvuje u njihovom planiranju ili sprovođenju, a koji se odnose na sljedeće:

4.2. Provjera identiteta. U slučaju postojanja jednog od poslova navedenih u tački 4.1., advokat je obavezan utvrditi i provjeriti identitet nalogodavca i identitet stvarnog vlasnika. Nalogodavac se obavezuje da će podatke koje zatraži advokat dostaviti u najkraćem mogućem roku.

4.3. Dokaz. Advokat će odgovarajući dokaz o provjeri klijenta, zasnovan na zakonskim odredbama, čuvati i nakon završetka mandata.

5. Prestanak punomoći, odnosno mandata

5.1. Izjava o raskidu. Punomoć, odnosno mandat može advokat ili nalogodavac raskinuti u bilo kom trenutku, bez poštovanja roka i bez navođenja razloga. Pravo advokata na honorar ostaje time nepromijenjeno.

5.2. Automatski raskid. Završetkom naručenih usluga, mandat se u svakom slučaju automatski završava, odnosno prestaje punomoć advokata da djeluje za nalogodavca u toj stvari.

5.3. Prelazni rok. U slučaju raskida od strane nalogodavca ili advokata, ovaj posljednji je dužan da nalogodavca zastupa još četrnaest dana, u onoj mjeri u kojoj je to potrebno da bi se nalogodavac zaštitio od pravnih nedostataka. Ova obaveza ne postoji ako nalogodavac opozove mandat i izrazi da ne želi dalje djelovanje advokata.

Nakon toga, advokat više nije obavezan da štiti interese nalogodavca i da ga, npr., upozorava na izmijenjenu pravnu situaciju ili izmijenjene okolnosti.

6. Obim usluga, obrada naloga i obaveze saradnje nalogodavca

6.1. Mjesto ispunjenja. Er mjesto ispunjenja je sjedište advokata.

6.2. Obim usluga. Obim datog mandata proizilazi iz pismene punomoći, odnosno eventualnog drugog pismenog opisa usluga advokata.

6.3. Principi pružanja usluga. Advokat je ovlašćen i obavezan da dati mandat vodi u skladu sa zakonom i da prava i interese nalogodavca zastupa prema svakome sa marljivošću, vjernošću i savjesnošću u onoj mjeri u kojoj je to potrebno i svrsishodno za ispunjenje mandata.

Advokat je u principu ovlašćen da svoje usluge vrši po sopstvenom nahođenju i da preduzme sve korake, posebno da koristi sredstva napada i odbrane na svaki način, sve dok to nije u suprotnosti sa datim mandatom, njegovom savješću ili zakonom. Ako nalogodavac da advokatu uputstvo čije je poštovanje nespojivo sa principima urednog obavljanja advokatske profesije zasnovanim na zakonu ili drugom profesionalnom pravu (npr. „Smjernice za obavljanje advokatske profesije“ [RL-BA] ili praksa odlučivanja Apelacionog i Disciplinskog vijeća za advokate i advokatske pripravnike pri Vrhovnom sudu i bivše Vrhovne komisije za žalbe i disciplinu za advokate i advokatske pripravnike [OBDK]), advokat je dužan da odbije uputstvo. U slučaju opasnosti, advokat je ovlašćen da preduzme ili propusti da preduzme radnju koja nije izričito obuhvaćena datim mandatom ili je u suprotnosti sa datim uputstvom, ako se to čini hitno potrebnim u interesu nalogodavca.

6.4. Usluge trećih lica. Advokat je ovlašćen da usluge izvrši sam ili da se prilikom pružanja usluga koristi uslugama stručnih trećih lica (usluga trećeg lica).

6.5. Usluga trećeg lica u obliku podpunomoći i zamjene. Advokata može zastupati advokatski pripravnik koji je kod njega zaposlen ili drugi advokat ili njegov ovlašćeni advokatski pripravnik (podpunomoć). U slučaju spriječenosti, advokat može mandat ili pojedinačne radnje prenijeti na drugog advokata (zamjena).

6.6. Ugovorene usluge trećih lica. U slučaju da je pružanje usluge kao usluge trećeg lica ugovoreno sa nalogodavcem (ugovorena usluga trećeg lica), advokat je ovlašćen da uslugu trećeg lica po sopstvenom izboru naruči kako u svoje ime, tako i u ime nalogodavca, kao i za sopstveni račun ili za račun nalogodavca.

U slučaju ugovorenih usluga trećih lica, odgovarajući izvođači nisu pomoćnici advokata u izvršenju.

Ukoliko za ove usluge trećih lica između advokata i nalogodavca nisu ugovoreni posebni opisi usluga, odnosno posebni uslovi poslovanja, u slučaju naručivanja trećeg lica u ime advokata, opis usluga trećeg lica, a u slučaju naručivanja u ime nalogodavca, opis usluga i uslovi poslovanja trećeg lica važe i za nalogodavca.

Ukoliko trajanje ugovorenih usluga trećih lica, u skladu sa sporazumom, premašuje trajanje s tim povezanog mandata advokata, nalogodavac je dužan da nakon prestanka mandata preuzme usluge trećih lica koje su naručene u ime, odnosno za račun advokata na svoje ime i za svoj račun.

6.7. Djeljive usluge. U slučaju djeljivih usluga, advokat je ovlašćen da izvrši djelimične usluge.

6.8. Zastara. Nalogodavac je dužan da sve usluge naručene kod advokata ili dokumente, odnosno predmete predate advokatu na obradu preuzme u roku.

U slučaju da preuzimanje ne bude izvršeno u roku, advokat je ovlašćen da u ugovorima sa preduzetnicima nakon tri mjeseca, a u ugovorima sa potrošačima nakon šest mjeseci, a najkasnije nakon isteka eventualnog dužeg zakonskog roka čuvanja, izvrši odlaganje.

6.9. Prava na uslugama. U principu, sva prava na ugovorenim uslugama pripadaju advokatu.

Naručilac dobija pravo da koristi usluge u dogovorenom obimu nakon potpune isplate dogovorene naknade. U slučaju da obim nije dogovoren, to uključuje neekskluzivno korištenje za vlastitu upotrebu, bez prava na podlicenciranje ili prenos trećim stranama [odnosno povezanim kompanijama].

Naručilac je dužan poštovati sve eventualne licencne uslove za usluge ili djela trećih strana koje su sastavni dio usluga ili djela advokata.

6.10. Pravo na krajnji proizvod. Naručilac ima pravo samo na korištenje usluge u dogovorenom obliku kao krajnjeg proizvoda, ali ne i na predaju osnova, radnih pomagala, međurezultata itd. potrebnih za izradu usluga. Ukoliko to nije dogovoreno ili ne postoje zakonske obaveze čuvanja, advokat nema obavezu čuvati ove osnove, radna pomagala, međurezultate itd. nakon završetka posla.

6.11. Obaveza predaje. Nakon završetka ugovornog odnosa, advokat je dužan na zahtjev vratiti naručiocu njegove originalne dokumente. Advokat ima pravo zadržati kopije ovih dokumenata.

Ukoliko naručilac ponovo zatraži kopije dokumenata koje je već dobio, troškove snosi naručilac.

6.12. Uništavanje spisa. Advokat je obavezan čuvati spise u periodu od pet godina nakon završetka mandata. Ukoliko za period obaveze čuvanja važe duži zakonski rokovi, njih se treba pridržavati. Naručilac se slaže s uništavanjem spisa (uključujući i originalne dokumente) nakon isteka obaveze čuvanja.

7. Obaveze saradnje naručioca

7.1. Obaveze saradnje naručioca. Nakon dodjele mandata, naručilac je dužan odmah obavijestiti advokata o svim informacijama, činjenicama, uslugama i slično koje bi mogle biti od značaja za izvršenje mandata, te dostaviti sve potrebne dokumente, podloge, dokaze i slično.

Tokom trajanja mandata, naručilac je dužan odmah po saznanju obavijestiti advokata o svim izmijenjenim, kasnije otkrivenim ili novonastalim okolnostima koje bi mogle biti od značaja za izvršenje mandata. Advokat ima pravo pretpostaviti tačnost informacija, činjenica, usluga, dokumenata, podloga, dokaza i slično, osim ako njihova netačnost nije očigledna. Ako advokat vrši samoprocjenu poreza na osnovu informacija koje je dao naručilac, on je u svakom slučaju oslobođen bilo kakve odgovornosti prema naručiocu.

7.2. Kršenje obaveza saradnje. Naručilac odgovara za sve štete nastale zbog manjkave, zakašnjele ili propuštene saradnje naručioca, a posebno i za vrijeme koje je advokat zbog toga utrošio i honorar koji mu za to pripada.

Ako treće strane potražuju advokata zbog povrede prava u vezi s informacijama, činjenicama, uslugama, dokumentima, podlogama, dokazima i slično koje je dostavio naručilac, naručilac je dužan obeštetiti advokata i osloboditi ga odgovornosti te ga podržati u odbrani od eventualnih zahtjeva trećih strana.

8. Komunikacija s naručiocem

8.1. Načini komunikacije. Advokat može komunicirati s naručiocem na bilo koji način koji smatra prikladnim, posebno putem poštanske adrese, e-mail adrese i broja telefona koje je naručilac dao advokatu.

8.2. Ako naručilac sa svoje strane koristi druge načine komunikacije, adrese ili priključke za komunikaciju s advokatom, advokat je također ovlašten koristiti ih za komunikaciju s naručiocem.

8.3. Dostava. Izjave advokata u svakom slučaju se smatraju dostavljenim ako su poslane na adrese odnosno priključke koje je naručilac dao prilikom dodjele mandata ili koje je kasnije sam koristio.

8.4. Šifriranje. Advokat ima pravo obavljati komunikaciju s naručiocem u nešifriranom obliku.

8.5. Pismenost. Izjave koje se prema ovim uslovima ugovora trebaju dati u pisanom obliku mogu se dati i putem e-maila.

9. Obaveza povjerljivosti

9.1. Obaveza povjerljivosti. Advokat je zakonski obavezan čuvati tajnost svih povjerenih mu stvari i činjenica koje su mu postale poznate u njegovom profesionalnom svojstvu, a čije je čuvanje u interesu njegovog naručioca.

9.2. Prenošenje na saradnike. Advokat ima pravo u okviru važećih zakona i smjernica povjeriti obradu predmeta svim saradnicima i trećim stranama, pod uslovom da su ti saradnici i treće strane dokazivo poučeni o zakonskoj obavezi čuvanja tajne.

9.3. Oslobađanje u slučaju potraživanja prema naručiocu. Samo u mjeri u kojoj je to potrebno za ostvarivanje potraživanja advokata (posebno potraživanja honorara advokata) ili za odbranu od potraživanja prema advokatu (posebno zahtjeva za naknadu štete naručioca ili trećih strana prema advokatu), advokat je oslobođen obaveze čuvanja tajne.

9.4. Oslobađanje na osnovu različitih zakona. Advokat je u nekim slučajevima zakonski obavezan davati informacije ili podnositi prijave organima vlasti bez potrebe traženja saglasnosti naručioca; posebno se ukazuje na odredbe o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, kao i na odredbe poreskog prava (npr. Zakon o registru računa i uvidu u račune, GMSG).

9.5. Oslobađanje od strane naručioca. Naručilac može u bilo kojem trenutku osloboditi advokata obaveze čuvanja tajne. Oslobađanje od čuvanja tajne od strane naručioca ne oslobađa advokata obaveze da provjeri da li je njegova izjava u interesu njegovog naručioca. Ako advokat djeluje kao medijator, on mora iskoristiti svoje pravo na čuvanje tajne uprkos oslobađanju od obaveze čuvanja tajne.

10. Honorar

10.1. Dogovor o honoraru. U principu, honorar se utvrđuje u pisanom dogovoru o honoraru sklopljenom u okviru dodjele mandata ili kasnije.

10.2. Primjeren honorar. Ako u pojedinačnom slučaju nije sklopljen dogovor o honoraru, advokat ima pravo na primjeren honorar. Stope i metode obračuna prema Zakonu o advokatskoj tarifi (RATG) i Općim kriterijima honorara (AHK) u svakom se slučaju smatraju primjerenim.

10.3. Procjena troškova. Naručilac prima na znanje da procjena visine očekivanog honorara koju je dao advokat, a koja nije izričito označena kao obavezujuća, nije obavezujuća i ne treba se smatrati obavezujućim predračunom troškova (u smislu § 5 st. 2 Zakona o zaštiti potrošača), jer se obim usluga koje advokat mora pružiti za potpunu obradu i rješavanje konkretnog slučaja, a koje su neophodne i smislene, po svojoj prirodi ne može pouzdano procijeniti unaprijed.

10.4. Transparentnost honorara. Kako bi se osigurala maksimalna transparentnost honorara, Harlander & Partner Rechtsanwälte GmbH je stoga obavezna vršiti kontinuirano međuobračunavanje. Međuobračun se posebno treba vršiti po završetku vansudskih aktivnosti, zaključenja usmene rasprave na sudu, podnošenja pravnih lijekova, kao i nakon nekoliko bitnih koraka u pružanju usluga. Bitni koraci u pružanju usluga posebno uključuju vansudska pisma opomene kao i sve glavne usluge koje su u principu podobne za jedinstvenu tarifu prema § 23 (1) RATG.

10.5. Dodatne usluge. Sve usluge advokata koje nisu izričito pokrivene dogovorenim honorarom naplaćuju se zasebno.

10.6. Djelimične usluge. Advokat ima pravo obračunati već pružene djelimične usluge.

10.7. Predujam troškova. Gotovinski izdaci kao što su sudske takse (npr. paušalne takse), administrativne takse ili troškovi vještaka uvijek se moraju uplatiti unaprijed. Inače, advokat ima pravo u bilo kojem trenutku zahtijevati primjerene predujmove honorara barem u visini sljedećih predstojećih djelimičnih usluga.

U slučaju da predujmovi za gotovinske izdatke ne stignu najkasnije tri radna dana prije isteka sudskih ili upravnih rokova, radnje povezane s tim (npr. tužba, odgovor na tužbu, pravni lijek) više se ne mogu sigurno izvršiti u roku. Dok traženi predujam troškova, koji je već zatražen u punomoći, ne stigne ili ne stigne barem sedam dana prije isteka eventualnog roka (npr. zastara, odgovor na tužbu, pravni lijek), ne može doći do prihvatanja mandata.

10.8. Solidarna odgovornost. Ako više naručilaca dodijeli mandat u jednom pravnom predmetu, oni solidarno odgovaraju za sva potraživanja advokata koja iz toga proizlaze. Za ugovore s potrošačima ovo važi samo u mjeri u kojoj usluge advokata iz mandata nisu djeljive i nisu jasno pružene samo za određenog naručioca.

10.9. Porezi, troškovi, gotovinski izdaci. Naknada se podrazumijeva od sjedišta firme, odnosno poslovnice advokata. Na naknadu se dodaju porez na promet u zakonskoj mjeri, potrebni i primjereni troškovi (npr. za putne i troškove noćenja, telefon, kopije) kao i gotovinski izdaci plaćeni u ime nalogodavca (npr. sudske takse).

10.10. Osiguranje pravne zaštite. Obavještenje o postojanju osiguranja od pravnih troškova od strane nalogodavca i pribavljanje pokrića od strane advokata ne utiče na pravo advokata na naknadu prema nalogodavcu i ne smatra se pristankom advokata da se zadovolji isplatom osiguranja od strane osiguravajućeg društva. Ukoliko postoji pokriće osiguranja, advokat može pribaviti saglasnost za pokriće troškova za nalog. Saglasnost za pokriće troškova od strane osiguravajućeg društva znači da osiguravajuće društvo preuzima troškove u skladu sa ugovorom o osiguranju nalogodavca. To ne znači automatski da se preuzimaju svi troškovi. Mnogi ugovori o osiguranju ne honoriraju određene usluge, samo djelimično, samo ograničeno ili tek nakon završetka određenih faza postupka. Saglasnost za pokriće troškova stoga ne znači nužno da je svaki pojedinačni neophodni ili smisleni korak usluge pokriven bez odbitaka ili uopšte. Primalac računa je uvijek nalogodavac kao klijent advokata. Ukoliko je osiguranje nalogodavca odobrilo pokriće, advokat dodatno prosljeđuje račun osiguranju nalogodavca radi plaćanja. Iznose koje osiguranje opravdano ili neopravdano ne preuzima na osnovu uslova osiguranja, kao što su učešća osiguranika, porez na promet kod onih koji imaju pravo na odbitak pretporeza, ili usluge koje osiguranje ne pokriva, ne pokriva u potpunosti ili ne pokriva odmah, nalogodavac je dužan da plati.

10.11. Naknada troškova od strane protivnika. Nalogodavac je dužan da prvo sam snosi naknadu advokata i u postupcima u kojima može doći ili dolazi do obaveze naknade troškova od strane protivnika. Advokat ni u kom slučaju ne garantuje da se troškovi mogu naplatiti od protivnika, jer se naplativost troškova po svojoj prirodi ne može pouzdano procijeniti unaprijed.

Isto tako, advokat ni u kom slučaju ne preuzima rizik naplativosti troškova.

10.12. Odobrenje. U slučaju ugovora sa preduzetnicima, faktura za naknadu koja je dostavljena nalogodavcu i propisno raščlanjena smatra se odobrenom, ako se nalogodavac ne usprotivi pismeno u roku od četrnaest dana (mjerodavan je prijem kod advokata) od prijema.

11. Plaćanje

11.1. Dospijeće i plativost. Računi advokata dospijevaju odmah po datumu izdavanja računa bez ikakvog odbitka i, osim ako nije drugačije dogovoreno, plaćaju se kod ugovora na daljinu prilikom naručivanja, a inače u roku od četrnaest dana od prijema računa. Izvršenje usluga u principu se vrši tek nakon potpune uplate.

11.2. Obračun po paušalu. U slučaju obračuna u obliku paušala, ovaj pokriva sve usluge koje su potrebne za izvršenje dogovorenih usluga. Izuzeti su troškovi nepredvidivih događaja, dodatni troškovi zbog nesaradnje nalogodavca u skladu sa ugovorom, kao i dodatni troškovi zbog skrivenih nedostataka u dostavljenim uslugama.

11.3. Obračun po utrošenom vremenu. U slučaju obračuna po utrošenom vremenu, vrši se obračun prema stvarnom utrošenom vremenu. Obračun po utrošenom vremenu postoji ako se predviđeni troškovi navode kao otprilike, vjerovatno ili procijenjeno.

11.4. Solidarna odgovornost. U slučaju davanja mandata od strane više nalogodavaca u jednoj pravnoj stvari, oni solidarno odgovaraju za sve zahtjeve advokata koji iz toga proizlaze. U slučaju ugovora sa potrošačima, ovo važi samo ukoliko usluge advokata iz mandata nisu djeljive i nisu jasno pružene samo za određenog nalogodavca.

11.5. Direktno plaćanje. Svi troškovi i gotovinski izdaci nastali pri izvršenju mandata mogu se po nahođenju advokata proslijediti naručiocu i na direktno plaćanje.

11.6. Osiguranje pravne zaštite. Advokat nije obavezan direktno potraživati honorar od osiguranja pravne zaštite, već može zahtijevati cjelokupnu naknadu od naručioca.

11.7. § 19 RAO. Advokat ima pravo od gotovinskih sredstava koja je primio za naručioca odbiti iznos svojih izdataka i zarade, u mjeri u kojoj nisu pokriveni primljenim predujmovima, ali je dužan odmah ih obračunati.

U slučaju da se osporava tačnost i visina potraživanja, i advokat i naručilac imaju pravo zatražiti od odbora advokatske komore mirno rješavanje spora. Međutim, advokat u tom slučaju također ima pravo na sudski polog primljenih gotovinskih sredstava do visine osporenog potraživanja, ali je istovremeno, ako pokušaj mirnog rješavanja nije uspio, obavezan dokazati tačnost i visinu potraživanja.

Advokat ima zakonsko založno pravo na položeni iznos za svoje potraživanje iz zastupanja.

11.8. § 19a RAO. Ako su naručiocu u postupku pred sudom, drugim javnim organom ili arbitražnim sudom dosuđeni ili sporazumno obećani troškovi, advokat koji je posljednji zastupao naručioca ima založno pravo na potraživanju naručioca za naknadu troškova za svoje i potraživanje svojih prethodnika za naknadu gotovinskih izdataka i nagradu za zastupanje u tom postupku.

Ako je naručioca posljednje zastupalo više advokata, ovo založno pravo pripada prvom navedenom advokatu.

Ako od dužnika troškova ne budu naplaćeni svi troškovi, posljednji advokat treba raspodijeliti naplaćeni iznos između sebe i ranijih advokata prema iznosima troškova koji pripadaju njemu i drugim advokatima.

11.9. Ustupanje. U ugovorima s privrednicima, potraživanja naručioca za naknadu troškova prema protivniku ustupaju se advokatu u visini njegovog potraživanja honorara u trenutku njihovog nastanka. Advokat ima pravo u bilo kojem trenutku obavijestiti protivnika o ustupanju.

11.10. Zabrana prebijanja i zadržavanja od strane naručioca. Privrednici nemaju pravo prebijati vlastita potraživanja s potraživanjima advokata, osim ako je advokat pisano priznao potraživanje naručioca ili je ono sudski utvrđeno. Pravo zadržavanja u korist privrednika je isključeno.

11.11. Kašnjenje s plaćanjem. Ako naručilac kasni s plaćanjem, dužan je advokatu u svakom slučaju platiti zakonske zatezne kamate u visini od 4%.

Ako je naručilac skrivio kašnjenje s plaćanjem, kod ugovora s privrednicima plaćaju se zakonske kamate važeće između privrednika, najmanje 9% godišnje, a kod ugovora s potrošačima kamate u visini od 9% godišnje. Naručilac također snosi sve troškove i izdatke povezane s naplatom potraživanja i sve ostale troškove potrebne za svrsishodno pravno gonjenje. Daljnji zakonski zahtjevi ostaju nepromijenjeni.

11.12. Kontinuirano kašnjenje s plaćanjem. Nakon neuspješne opomene nalogodavca uz postavljanje naknadnog roka od najmanje sedam dana, advokat može odmah naplatiti sve, pa i u okviru drugih mandata koje je dao nalogodavac, već izvršene usluge i djelimične usluge i privremeno obustaviti pružanje još neplaćenih usluga do potpune uplate svih otvorenih potraživanja.

Nakon neuspješne druge opomene nalogodavca uz postavljanje daljeg naknadnog roka od najmanje sedam dana, advokat ima pravo da se povuče iz svih mandata i da, pored plaćanja već izvršenih usluga, zahtijeva naknadu izgubljene dobiti.

11.13. Plaćanje na rate. Ukoliko advokat i nalogodavac zaključe sporazum o plaćanju na rate, smatra se da je dogovoren gubitak roka u slučaju neblagovremenog plaćanja čak i samo jedne rate.

12. Odgovornost

12.1. Opće ograničenje odgovornosti. Odgovornost advokata, izuzev u slučaju tjelesnih povreda, ograničena je na zakonski propisani minimalni iznos obaveznog osiguranja od odgovornosti kao maksimalni iznos.

Minimalni iznos obaveznog osiguranja od odgovornosti trenutno iznosi 2.400.000,00 EUR za advokatska društva u formi društva sa ograničenom odgovornošću, a za advokate 400.000,00 EUR.

Maksimalni iznos obuhvata sve zahtjeve protiv advokata koji proizlaze iz pogrešnog savjetovanja i/ili zastupanja, kao što su posebno zahtjevi za naknadu štete i smanjenje cijene. Ovaj maksimalni iznos ne obuhvata zahtjeve nalogodavca za povrat honorara isplaćenog advokatu. Eventualni vlastiti udjeli ne smanjuju odgovornost.

Maksimalni iznos se odnosi na jedan osigurani slučaj. U slučaju postojanja dva ili više konkurentnih oštećenih lica (nalogodavaca), maksimalni iznos se smanjuje za svako pojedinačno oštećeno lice srazmjerno visini iznosa potraživanja.

Prilikom angažovanja advokatskog društva, ovo opće ograničenje odgovornosti važi i u korist svih advokata koji rade za društvo (kao njegovi partneri, direktori, zaposleni advokati ili u bilo kojoj drugoj funkciji).

Kod ugovora sa potrošačima, ovo opće ograničenje odgovornosti važi samo ukoliko odgovornost nije zasnovana na gruboj nepažnji ili namjeri advokata.

12.2. Ograničenje odgovornosti na mandatni odnos. Advokat odgovara samo svom nalogodavcu, a ne trećim licima. Nalogodavac je dužan izričito upozoriti treća lica, koja zbog djelovanja nalogodavca dođu u kontakt sa uslugama advokata, na ovu okolnost.

12.3. Ograničenje odgovornosti za usluge trećih lica. Advokat odgovara za treća lica (posebno eksterne vještake) koja su uz znanje nalogodavca angažovana za pojedine djelomične usluge u okviru pružanja usluga, a koja nisu ni zaposlenici ni partneri, samo u slučaju greške pri odabiru.

12.4. Isključenje odgovornosti za strano pravo. Advokat odgovara za poznavanje stranog prava samo na osnovu pismenog sporazuma ili ako je ponudio da provjeri strano pravo. Pravo EU se nikada ne smatra stranim pravom, ali pravo država članica se smatra.

12.5. Prijenos rizika. Prilikom slanja predmeta ili dokumenata preduzetnicima, rizik uvijek prelazi na nalogodavca čim advokat preda iste transportnom preduzeću. Slanje se u principu ne osigurava, osim ako nalogodavac o svom trošku pismeno ne naloži advokatu osiguranje.

12.6. Obaveza reklamacije. Preduzetnici su dužni da nakon predaje ili nakon zahtjeva advokata za privremeni prijem, preuzete odnosno usluge koje treba prihvatiti, najkasnije u roku od četrnaest dana pismeno prihvate („odobriti“) ili pismeno reklamiraju eventualne nedostatke.

U slučaju privremenog prijema, dalji rad advokata može se nastaviti tek nakon izvršenog privremenog prijema („odobrenja“). U slučaju neblagovremenog prijema ili prethodne upotrebe usluga, usluge se automatski smatraju prihvaćenim od strane preduzetnika.

Skriveni nedostaci odnosno štete koje se pojave tek nakon isteka četrnaest dana, ali unutar otvorenih rokova za garanciju, jamstvo ili naknadu štete, preduzetnici su dužni reklamirati također u roku od četrnaest dana od trenutka prepoznavanja.

Reklamacija preduzetnika mora detaljno i razumljivo opisati nedostatak odnosno štete. Preduzetnik je dužan advokatu omogućiti sve mjere potrebne za ispitivanje i otklanjanje nedostataka odnosno šteta.

U slučaju neblagovremene reklamacije nedostataka od strane preduzetnika, isključeno je ostvarivanje prava na garanciju, jamstvo i naknadu štete.

12.7. Neizbježni ili nepredvidivi događaji. Neizbježni ili nepredvidivi događaji – posebno kašnjenje nalogodavca u ispunjavanju svojih obaveza, kao i za advokata nepredvidiva kašnjenja kod advokata ili njegovih podizvođača – produžavaju rokove odnosno pomjeraju termine za trajanje neizbježnog i nepredvidivog događaja, plus trajanje organizacionih mjera potrebnih u takvom slučaju. Advokat je dužan o tome pismeno obavijestiti nalogodavca.

12.8. Dodatni rok. Nepoštivanje rokova odnosno termina ovlašćuje nalogodavca za podnošenje zahtjeva tek ako je advokatu pismeno odobrio razuman, ali najmanje četrnaestodnevni dodatni rok.

12.9. Zastara / Prekluzija. Ukoliko zakon već ne predviđa kraće rokove zastare odnosno prekluzije, svi zahtjevi preduzetnika protiv advokata zastarijevaju, ukoliko nisu sudski ostvareni prije isteka roka, za jamstvo u roku od šest mjeseci od pružanja usluge, a svi ostali zahtjevi, posebno za naknadu štete, u roku od šest mjeseci od saznanja za štetu i osobu štetnika ili drugog događaja koji je osnov za zahtjev, ali najduže tri godine od događaja koji je prouzrokovao štetu odnosno osnov za zahtjev.

13. Zabrana vrbovanja

13.1. Zabrana vrbovanja. Nalogodavac ne smije vrbovati zaposlenike advokata. Ovaj sporazum ostaje na snazi tri godine nakon eventualnog prestanka mandata. U slučaju kršenja ove obaveze, plaća se ugovorna kazna u visini bruto godišnje plate zaposlenika po prekršaju.

14. Zaštita podataka

14.1. Svrha obrade. Advokat obrađuje podatke nalogodavca isključivo radi zakonskog i ugovornog ispunjenja naloga koji je nalogodavac dao, isključivo u skladu sa zakonom odnosno nalogom (mandatom) koji je nalogodavac dao.

14.2. Pravni osnovi obrade. Pravni osnovi za obradu podataka nalogodavca su

14.3. Globalna obrada. U slučaju obrade podataka od strane advokata u trećoj zemlji, advokat će primijeniti posebne mjere sigurnosti podataka, kao što su posebno šifrovani prijenos i pohrana podataka.

14.4. Nema obaveze davanja saglasnosti / naloga. Nalogodavac nema obavezu davanja saglasnosti (za krivične presude i podatke o kaznama, odnosno za posebne kategorije ličnih podataka) i davanja naloga (mandata). Međutim, nedavanje saglasnosti odnosno izostanak naloga (mandata) imalo bi za posljedicu da advokat ne može preuzeti nalog (mandat).

14.5. Pravo na opoziv saglasnosti. Nalogodavac ima pravo da u bilo kojem trenutku opozove svoju saglasnost. U slučaju opoziva, obrada će biti obustavljena, ukoliko ne postoji drugi pravni osnov. Zakonitost podataka obrađenih do opoziva neće biti narušena opozivom.

14.6. Period pohrane. Podaci nalogodavca će od strane advokata biti pohranjeni najmanje za vrijeme trajanja eventualnih poreskopravnih obaveza čuvanja, dakle u pravilu do sedam kalendarskih godina nakon završetka naloga (mandata), i mogu se dodatno pohranjivati do prestanka svih obaveza koje proizlaze iz naloga (mandata).

14.7. Obaveza čuvanja tajne. Prosljeđivanje drugim primaocima. Podaci nalogodavca podliježu dogovorenoj odnosno strogoj zakonskoj advokatskoj obavezi čuvanja tajne i zakonskoj zaštiti ličnih i poslovnih podataka. Prosljeđivanje podataka nalogodavca, osim prosljeđivanja pružateljima usluga slanja u slučaju dostave pismena, bankama u slučaju transfera, poreskim savjetnicima u okviru računovodstva, drugim advokatima u slučaju zamjenskog zastupanja, kao i organima vlasti i sudovima, vrši se samo na osnovu zakonske osnove odnosno inače u dogovoru sa nalogodavcem.

14.8. Pravne i informacije o događajima. U slučaju saglasnosti nalogodavca za slanje pravnih informacija i informacija o događajima od strane advokata, advokat obrađuje lične podatke nalogodavca na osnovu saglasnosti za slanje pravnih informacija i informacija o događajima do opoziva odnosno prigovora nalogodavca.

14.9. Pravo na opoziv saglasnosti odnosno prigovor na direktni marketing. Nalogodavac ima pravo da u bilo kojem trenutku opozove svoju saglasnost odnosno da uloži prigovor na korištenje svojih podataka u svrhu direktnog marketinga. U slučaju opoziva, obrada će biti obustavljena, ukoliko ne postoji drugi pravni osnov. Zakonitost podataka obrađenih do opoziva neće biti narušena opozivom. U slučaju prigovora, lični podaci nalogodavca više neće biti obrađivani u svrhu direktnog marketinga.

14.10. Prava nalogodavca / Prava subjekta podataka. Nalogodavac ima pravo na pristup, ispravku i brisanje svojih ličnih podataka, pravo na ograničenje obrade podataka, pravo na prenosivost podataka i pravo na podnošenje žalbe Agenciji za zaštitu ličnih podataka.

15. Osiguranje depozita

15.1. Povjerenički računi advokata. Advokat vodi svoje povjereničke račune kod Salzburger Sparkasse Bank AG. Advokat je za ove povjereničke račune potpisao informativni obrazac prema § 37a BWG. Opća gornja granica osiguranja za depozite prema Saveznom zakonu o osiguranju depozita i obeštećenju investitora kod kreditnih institucija (Zakon o osiguranju depozita i obeštećenju investitora – ESAEG, BGBl I 117/2015) obuhvata i depozite na ovim povjereničkim računima.

15.2. Depoziti nalogodavca. Ukoliko nalogodavac također drži depozite kod Salzburger Sparkasse Bank AG, oni se zajedno sa povjereničkim sredstvima uračunavaju u maksimalni iznos pokrića od trenutno 100.000,00 € po deponentu i ne postoji zasebno osiguranje depozita.

16. Završne odredbe

16.1. Primjenjivo pravo. Na pravne odnose između nalogodavca i advokata primjenjuje se isključivo austrijsko pravo, uz isključenje međunarodnih kolizionih normi. Odredbe UN-Konvencije o međunarodnoj prodaji robe se ne primjenjuju.

16.2. Rješavanje sporova. Kao vansudsko tijelo za rješavanje sporova u sporovima između advokata i potrošača djeluje Tijelo za mirenje u potrošačkim poslovima (www.verbraucherschlichtung.or.at). Advokat nije obavezan da uključi ovo tijelo za rješavanje sporova niti da mu se podvrgne, te o učešću u postupku rješavanja sporova odlučuje u svakom pojedinačnom slučaju.

16.3. Nadležnost suda. Kao nadležnost suda za sve sporove između advokata i preduzetnika dogovara se stvarno nadležni austrijski sud u Salzburgu. Advokat je, međutim, ovlašten i za podnošenje tužbe kod općeg suda advokata i preduzetnika.