Zapošljavanje stranih radnika postoji kada osobe bez austrijskog državljanstva u Austriji obavljaju nesamostalnu ili ekonomski ovisnu djelatnost i pritom podliježu odredbama Zakona o zapošljavanju stranaca (AuslBG) te propisima o boravku. Odlučujući faktor nije naziv ugovora, već stvarni ekonomski sadržaj djelatnosti. Čim je osoba integrirana u poslovanje i radi po uputama, pravno se radi o zapošljavanju. Pritom je bitno razlikovati da građani EU-a i EGP-a te državljani Švicarske u načelu imaju slobodan pristup tržištu rada, dok se državljani trećih zemalja smiju zaposliti samo ako posjeduju važeću dozvolu boravka i odobrenje nadležnog tijela za tržište rada.

Zapošljavanje stranih radnika znači da ne-Austrijanci u Austriji smiju raditi samo pod jasno reguliranim zakonskim uvjetima, pri čemu se razlikuje slobodan pristup tržištu rada za građane EU/EGP-a i zapošljavanje koje zahtijeva dozvolu za državljane trećih zemalja.

Zapošljavanje stranih radnika u Austriji: razumljivo objašnjeni preduvjeti, dozvole, rizici i pravne osnove.
Rechtsanwalt Peter Harlander Peter Harlander
Harlander & Partner Rechtsanwälte
„Zapošljavanje stranih radnika podliježe jasnim zakonskim preduvjetima.“
Odaberite željeni termin:Besplatni prvi razgovor

Zakon o zapošljavanju stranaca – AuslBG

Zakon o zapošljavanju stranaca u Austriji regulira pod kojim se uvjetima smiju zapošljavati strani radnici. On određuje kada je zapošljavanje dopušteno, koje su dozvole ili boravišne dozvole potrebne i koje iznimke vrijede od zakona. Istodobno, propisuje da se ne obuhvaćaju samo klasični radni odnosi, već i djelatnosti slične radnom odnosu, odnosi obrazovanja, upućivanja i ustupljeni radnici. Pritom je mjerodavan pravi ekonomski sadržaj djelatnosti, a ne samo naziv ugovora. Za poslodavce je zakon posebno važan jer kršenja ovih odredbi mogu dovesti do administrativnih kazni.

Osnovna načela i zakonski okvir

Zapošljavanje stranih radnika slijedi jasna zakonska pravila koja poslodavci moraju obvezno poštivati. U središtu je Zakon o zapošljavanju stranaca, koji točno propisuje tko pod kojim uvjetima smije raditi. Istodobno, primjenjuju se i propisi o boravku, tako da se uvijek moraju provjeriti dvije razine.

Načelo je jednostavno, ali strogo: Bez dozvole nema zapošljavanja. Poslodavci smiju zapošljavati osobe bez austrijskog državljanstva samo ako postoji zakonska iznimka ili važeće službeno odobrenje.

Pritom nije bitan formalni naziv, već stvarni oblik djelatnosti. Čak i naizgled samostalne djelatnosti mogu se pravno smatrati zapošljavanjem ako postoji ovisnost ili integracija u poslovanje.

Tipična osnovna pravila su:

Ova pravila štite tržište rada i osiguravaju poštene uvjete natjecanja.

Načelo teritorijalnosti

Načelo teritorijalnosti određuje koje se pravo primjenjuje na radni odnos. Odlučujući faktor nije državljanstvo ili sjedište tvrtke, već mjesto stvarne djelatnosti.

To konkretno znači: Tko radi u Austriji, u načelu podliježe austrijskim propisima o radu i socijalnom osiguranju. Time se želi spriječiti zaobilaženje zaštitnih propisa putem međunarodnih konstrukcija.

Za poslodavce je to posebno relevantno u prekograničnim situacijama. Čak i ako je tvrtka smještena u inozemstvu, pri radu u Austriji redovito se primjenjuju austrijski minimalni standardi.

Važni učinci su:

Načelo stvara jasne nadležnosti i sprječava pravne sive zone.

Pristup tržištu rada za različite skupine osoba

Pristup austrijskom tržištu rada uvelike ovisi o državljanstvu. Zakon strogo razlikuje osobe sa slobodnim pristupom tržištu rada i one kojima je potrebna dozvola.

Ova razlika odlučuje smije li osoba odmah raditi ili mora proći postupak. Za poslodavce je ova provjera prvi i najvažniji korak prije svakog zapošljavanja.

U osnovi vrijedi:

Pogreške u ovoj klasifikaciji među su najčešćim uzrocima administrativnih kazni.

Slobodan pristup tržištu rada za državljane EU/EGP-a/Švicarske

Građani EU-a i EGP-a te državljani Švicarske imaju, zbog slobode kretanja radnika prema čl. 45. UFEU-a, slobodan pristup austrijskom tržištu rada. Ova sloboda, zajamčena pravom Unije, osigurava da se s njima postupa kao s domaćim radnicima i da smiju raditi bez dodatne dozvole nadležnog tijela za tržište rada.

Za nesamostalne djelatnosti primjenjuje se sloboda kretanja radnika; samostalne djelatnosti su također moguće, ali moraju ispunjavati nacionalne profesionalne i obrtničke propise. Time se stvara uglavnom otvoreno tržište rada unutar Europe.

Ipak, treba uzeti u obzir:

Sloboda kretanja radnika stoga je ključni razlog za slobodan pristup tržištu rada i stvara jasnu ravnopravnost s austrijskim radnicima.

Pristup tržištu rada za državljane trećih zemalja

Za državljane trećih zemalja vrijede znatno stroža pravila. Oni smiju raditi u Austriji samo ako posjeduju i dozvolu boravka i odobrenje nadležnog tijela za tržište rada.

Ovaj dvostruki preduvjet znači da se svaki slučaj mora individualno provjeriti. Bez potpune dozvole, zapošljavanje je nedopušteno i kažnjivo.

Tipični zahtjevi su:

Kod poslodavaca ovdje postoji povećan rizik, jer pogreške mogu izravno dovesti do sankcija.

Preduvjeti za dopušteno zapošljavanje
prema § 4. AuslBG-a

Za državljane trećih zemalja vrijede znatno stroža pravila. Oni smiju raditi u Austriji samo ako posjeduju i dozvolu boravka i odobrenje nadležnog tijela za tržište rada.

Ovaj dvostruki preduvjet znači da se svaki slučaj mora individualno provjeriti. Bez potpune dozvole, zapošljavanje je nedopušteno i kažnjivo.

Tipični zahtjevi su:

Rechtsanwalt Sebastian Riedlmair Sebastian Riedlmair
Harlander & Partner Rechtsanwälte
„Svako zapošljavanje državljana trećih zemalja zahtijeva pažljivu pravnu provjeru unaprijed kako bi se izbjegli rizici i sankcije.“
Odaberite željeni termin:Besplatni prvi razgovor

Pojam zapošljavanja prema § 2. st. 2. AuslBG-a

Pojam zapošljavanja u zakonu je namjerno široko definiran. Cilj je spriječiti zaobilaženje i obuhvatiti sve relevantne djelatnosti.

Zapošljavanje uvijek postoji kada osoba ekonomski djeluje za drugoga i pritom nije potpuno neovisna. Zakon stoga ne obuhvaća samo klasične radne odnose.

Tipični oblici su:

Time zakon sprječava zaobilaženje pravnih propisa kreativnim ugovornim uređenjem.

Zapošljavanje u smislu Zakona o zapošljavanju stranaca

U smislu zakona, svaka ekonomski ovisna djelatnost smatra se zapošljavanjem. Odlučujuće je je li osoba integrirana u organizaciju poduzeća i djeluje li za njega.

Čak i ako je ugovor formalno oblikovan kao ugovor o djelu ili ugovor o slobodnim uslugama, pravno se ipak može raditi o zapošljavanju.

Važni kriteriji su:

Stvarne okolnosti su presudne, a ne ugovorni naziv.

Razgraničenje između samostalnih i nesamostalnih djelatnosti

Razgraničenje između samostalne i nesamostalne djelatnosti ključna je točka provjere. Pogreške u ovom području često dovode do značajnih pravnih problema.

Samostalna djelatnost postoji samo ako osoba radi samostalno, neovisno i na vlastiti rizik. Zapošljavanje u smislu Zakona o zapošljavanju stranaca ne postoji samo kod klasičnog radnog odnosa. Obuhvaćene su i djelatnosti slične radnom odnosu, odnosi obrazovanja, određena upućivanja i ustupljeni radnici. Mjerodavan je pravi ekonomski sadržaj, a ne naziv ugovora.

Tipične razlike su:

Posebno kod navodne samostalnosti postoji visok rizik pogrešne procjene.

Iznimke od Zakona o zapošljavanju stranaca
prema § 1. st. 2. AuslBG-a

Zakon o zapošljavanju stranaca poznaje brojne iznimke koje omogućuju izravan pristup tržištu rada. Ove su iznimke posebno važne u praksi jer u tim slučajevima nije potrebna dodatna dozvola za zapošljavanje. Ipak, preduvjeti se moraju precizno provjeriti i, u slučaju sumnje, dokazati.

Među najvažnije izuzete skupine osoba spadaju posebno:

Obuhvaćene su i osobe s posebnim statusom zaštite. To uključuje osobe s azilom i supsidijarnom zaštitom, koje u načelu imaju slobodan pristup tržištu rada.

Česta pogreška leži u pogrešnoj pretpostavci iznimke. Ako se osoba neopravdano tretira kao izuzeta, pravno se radi o nedopuštenom zapošljavanju – s odgovarajućim posljedicama.

Posebna pravila za određene djelatnosti

Osim općih iznimaka, postoje posebna pravila za pojedine djelatnosti. Ona se odnose na područja u kojima postoji posebna potreba ili međunarodna suradnja.

To uključuje, primjerice, djelatnosti u:

Ova posebna pravila omogućuju fleksibilna rješenja, ali zahtijevaju preciznu pravnu provjeru u svakom pojedinom slučaju.

Vaše prednosti uz odvjetničku podršku

Zapošljavanje stranih radnika pravno je složeno i podložno pogreškama. Već male nejasnoće u dozvolama, boravišnim dozvolama ili stvarnoj djelatnosti mogu dovesti do značajnih kazni i pravnih problema. Pravovremena pravna provjera osigurava da izbjegnete rizike i djelujete pravno sigurno.

Iskusan odvjetnik pomoći će vam u ispravnoj klasifikaciji zapošljavanja, pravodobnom osiguravanju potrebnih dozvola i izbjegavanju tipičnih pogrešaka.

Vaše konkretne prednosti:

Rechtsanwalt Peter Harlander Peter Harlander
Harlander & Partner Rechtsanwälte
„Tako stvarate jasnoću i izbjegavate skupe pogreške od samog početka.“
Odaberite željeni termin:Besplatni prvi razgovor

Često postavljana pitanja – FAQ

Često postavljana pitanja FAQ

Odaberite željeni termin:Besplatni prvi razgovor