Sjedište d.o.o.-a

Sjedište d.o.o. je politička općina utvrđena u društvenom ugovoru kojoj je društvo pravno dodijeljeno. Ono ne označava konkretnu ulicu ili kućni broj, već pravno mjesto društva, na primjer Beč, Grac, Linz ili Salzburg. Prema § 5 st. 2 GmbHG, sjedište mora biti tamo gdje društvo ima pogon, gdje se nalazi uprava ili gdje se vodi administracija. Time zakon zahtijeva stvarnu organizacionu vezu između d.o.o. i njene općine sjedišta.

Sjedište se utvrđuje u društvenom ugovoru, upisuje u sudski registar i predstavlja centralnu pravnu vezu d.o.o. Ono određuje nadležni sud sudskog registra, utiče na opštu sudsku nadležnost i djeluje na postupke u okviru društvenog prava. Kasnije društvenici mogu premjestiti sjedište u drugu političku općinu. Za to moraju izmijeniti društveni ugovor i prijaviti izmjenu u sudski registar.

Odaberite željeni termin sada:Besplatan prvi razgovor

Značaj sjedišta društva u pravu društava kapitala

Sjedište preduzeća je jedna od najvažnijih pravnih veza društva. Ono dodjeljuje društvo određenoj političkoj općini i određuje sudske kao i registarske nadležnosti. Osim toga, stvara jasnoću za treća lica o tome gdje je društvo pravno utemeljeno.

Iako preduzeća često djeluju na više mjesta, pravo utvrđuje da svako društvo mora imati jasno određeno sjedište. Ova dodjela ostaje relevantna i kada d.o.o. ima više poslovnih jedinica, filijala, skladišta, prodajnih prostora ili radnih mjesta.

Sa sjedištem su povezane sljedeće pravne posljedice:

• Sud sudskog registra: Nadležni sud sudskog registra određuje se prema sjedištu društva. On provjerava upise, izmjene i prijave za d.o.o.
• Opšta sudska nadležnost: Tužbe protiv d.o.o. mogu se podnijeti kod opšte sudske nadležnosti društva. Ona se određuje prema sjedištu.
• Društveni ugovor: Sjedište pripada minimalnom sadržaju društvenog ugovora. Promjena sjedišta u drugu općinu stoga zahtijeva izmjenu ugovora.
• Skupština: Sjedište može biti relevantno za interne postupke društva ako društveni ugovor ne predviđa drugačije odredbe.
• Dostave i podaci sudskog registra: Sjedište stoji pored poslovne adrese u sudskom registru i mora biti usklađeno s ostalim podacima o društvu.

Sjedište stoga nije puki administrativni pojam, već centralni sastavni dio pravne strukture preduzeća. Ono osigurava da se društvo može nedvosmisleno dodijeliti određenom pravnom poretku i određenom sudu.

Razgraničenje između sjedišta i poslovne adrese

U svakodnevnom životu se sjedište i poslovna adresa često poistovjećuju. Pravno se, međutim, radi o dva različita pojma s različitim funkcijama.

Ova razlika je važna jer je moguće imati više poslovnih adresa unutar iste općine, dok se sjedište pravno utvrđuje samo jednom. Preduzeće, dakle, može promijeniti svoje kancelarijske prostorije bez promjene sjedišta, sve dok ostaje unutar iste političke općine.

Pojam	Značaj	Primjer	Izmjena potrebna kod
Sjedište	Politička općina d.o.o.	Beč	Prelazak u drugu općinu
Poslovna adresa	Konkretna adresa za dostavu d.o.o.	Mariahilfer Straße 1, 1060 Beč	Promjena adrese
Poslovna jedinica	Mjesto stvarne poslovne djelatnosti	Kancelarija, skladište, ured, prodajni prostor	Ovisno o sudskom registru, obrtu, porezu i organizaciji
Uprava	Mjesto centralnih poslovnih odluka	Kancelarija uprave	Premještanje stvarnog rukovođenja

Značaj poslovne adrese za dostavu pismena

Poslovna adresa je konkretna adresa na kojoj je d.o.o. dostupno za organe, sudove, ugovorne partnere i ostala treća lica. Sastoji se od ulice, kućnog broja, poštanskog broja i mjesta. Na ovu adresu mogu se slati dokumenti i dostavljati pravno relevantne izjave.

Poslovna adresa mora biti pouzdana. Ako d.o.o. nije dostupno na upisanoj adresi, nastaju problemi s dostavom, propuštanje rokova i problemi sa sudskim registrom. Posebno je rizična poslovna adresa na kojoj niko ne prima poštu ili na kojoj ne postoji stvarna veza s društvom.

Poslovna adresa ne određuje automatski sjedište. Sjedište ostaje politička općina utvrđena u društvenom ugovoru. Ako se promijeni samo konkretna adresa unutar iste općine, ne radi se o premještanju sjedišta. Ako se pak promijeni politička općina, izmjena se tiče i sjedišta. Tada d.o.o. mora prilagoditi društveni ugovor i upisati izmjenu u sudski registar.

Uslovi za dopušteno sjedište d.o.o.-a

Sjedište d.o.o.-a se ne smije birati proizvoljno. Pravo društava kapitala zahtijeva prepoznatljivu povezanost između sjedišta i stvarne organizacije preduzeća. Time se želi spriječiti da društvo utvrdi čisto formalno ili vještačko sjedište bez veze s djelatnošću.

Kao sjedište stoga dolazi u obzir samo mjesto koje je povezano sa stvarnom strukturom preduzeća. Odabrano sjedište mora imati jasnu organizacionu vezu s društvom.

Dopušteno sjedište je tamo gdje stvarno postoji jedna od ovih organizacionih veza:

• pogon društva, dakle lokacija na kojoj se odvija poslovna djelatnost. To može biti kancelarija, radionica, poslovni prostor ili neko drugo radno mjesto
• uprava, dakle mjesto na kojem se donose centralne odluke preduzeća. To uključuje odluke o ugovorima, osoblju, finansiranju ili strategiji.
• administracija, dakle organizaciono središte upravljanja preduzećem. Tamo se obrađuju zadaci pripreme računovodstva, upravljanja ugovorima, računovodstva ili interne dokumentacije.

Ovim odredbama se želi osigurati da sjedište bude razumljivo i objektivno utemeljeno za treća lica. Poslovni partneri, organi vlasti i sudovi moraju moći prepoznati gdje je društvo organizaciono usidreno.

Neprikladno je sjedište ako s navedenom općinom ne postoji stvarna veza. To se odnosi na lažne adrese, adrese samo za prosljeđivanje pošte, adrese bez pristupa društva i mjesta na kojima se ne odvija ni pogon ni uprava ni administracija. Ni adrese samo sa poštanskim sandučićem ne ispunjavaju ovu funkciju.

Adresa stanovanja, coworking prostor i virtualna adresa kao sjedište d.o.o.

Adresa stanovanja, coworking prostor ili vanjska adresa kancelarije mogu služiti kao sjedište samo ako se tamo stvarno odvija relevantna funkcija preduzeća. Odlučujuća nije oznaka adrese, već stvarna upotreba od strane d.o.o.

Adresa stanovanja dolazi u obzir ako se uprava ili administracija d.o.o. stvarno vodi odatle. To može biti slučaj kod malih društava, jednočlanih d.o.o. ili holding društava. Adresa stanovanja nije dovoljna ako tamo ne postoji uprava, administracija niti poslovna veza.

Coworking prostor može biti prikladan ako d.o.o. tamo stvarno radi, dostupno je i obavlja organizacione djelatnosti. Samo članstvo, samo prijem pošte ili korištenje adrese bez stvarne funkcije preduzeća nije dovoljno.

Također je virtualna adresa pravno problematična ako služi samo za prosljeđivanje pošte. Ona ne zamjenjuje ni pogon ni upravu ni administraciju. Ko koristi takvu adresu mora moći dokazati da d.o.o. pored toga ima dovoljnu organizacionu vezu s općinom sjedišta.

Utvrđivanje sjedišta u društvenom ugovoru

Sjedište d.o.o.-a ne nastaje pravno automatski, već se izričito utvrđuje već prilikom osnivanja. Ovo utvrđivanje se vrši u društvenom ugovoru, koji određuje osnovne strukture društva.

Društveni ugovor predstavlja centralni osnivački dokument d.o.o.-a. U njemu se obavezujuće reguliše nekoliko bitnih podataka o društvu. Prema članu 4. GmbHG-a, u minimalni sadržaj u svakom slučaju spadaju:

• Firmu i sjedište društva
• Predmet poslovanja društva, odnosno planirana privredna djelatnost
• Visina osnovnog kapitala i osnovni ulozi članova društva

U društvenom ugovoru za sjedište je dovoljna naznaka političke općine. Potpuna adresa ulice ne mora biti unesena u društveni ugovor za sjedište.

Poslovna adresa se pak prijavljuje sudskom registru kao konkretna adresa. Ona se može promijeniti bez potrebe za izmjenom društvenog ugovora, sve dok općina sjedišta ostaje ista. Time statut ostaje stabilan, dok društvo može mijenjati svoje kancelarijske prostorije unutar iste općine.

Nakon zaključenja društvenog ugovora vrši se upis društva u sudski registar. Tek ovim upisom d.o.o. nastaje kao pravno lice. Sudski registar pritom iskazuje nekoliko osnovnih informacija, uključujući sjedište društva i poslovnu adresu za dostavu pismena.

Pravne posljedice određivanja sjedišta

Određivanje sjedišta utiče na pravnu pripadnost d.o.o. i stoga pripada pravnim identifikacionim obilježjima. Ono odlučuje o centralnim nadležnostima i procesnim pitanjima.

Prvo, sjedište određuje nadležni sud sudskog registra. Ovaj sud je nadležan za upis d.o.o., kasnije izmjene, promjene direktora, mjere kapitala, premještanje sjedišta i druge prijave u sudski registar. Ako se sjedište promijeni u drugu općinu, time se može promijeniti i sudska nadležnost.

Drugo, sjedište utiče na opštu sudsku nadležnost. Prema § 75 JN, opšta sudska nadležnost pravnih lica određuje se prema njihovom sjedištu. Ko tuži d.o.o., orijentiše se prema općini sjedišta, ukoliko ne važi posebna nadležnost.

Treće, sjedište ima značaj za unutrašnju organizaciju društva. Društveni ugovor može predvidjeti vlastita pravila za skupštine i interne postupke. Ako takva pravila nedostaju, sjedište može imati značaj kao pravna polazna tačka za organizaciona pitanja.

Četvrto, sjedište djeluje prema van. Poslovni partneri, organi i sudovi mogu iz sudskog registra prepoznati kojoj općini je društvo pravno dodijeljeno. Ova transparentnost štiti pravni promet i sprečava nesigurnosti oko nadležnosti.

Odaberite željeni termin sada:Besplatan prvi razgovor

Promjena sjedišta d.o.o.-a

Društvenici mogu promijeniti sjedište d.o.o. nakon osnivanja. Premještanje sjedišta postoji kada d.o.o. promijeni svoju političku općinu utvrđenu u društvenom ugovoru. To važi na primjer kod promjene sjedišta iz Beča u Grac, iz Linca u Salzburg ili iz Insbruka u Wels. Samo preseljenje unutar iste općine nije premještanje sjedišta, već promjena poslovne adrese.

Promjena sjedišta se stoga vrši pod pravnim zahtjevima člana 49. GmbHG-a:

1. Provjera novog sjedišta: Prije izmjene mora biti utvrđeno da novo mjesto ima dozvoljenu vezu s d.o.o. Veza proizlazi iz pogona, uprave ili administracije.
2. Odluka društvenika: Društvenici moraju donijeti odluku o izmjeni društvenog ugovora, jer je sjedište dio minimalnog sadržaja društvenog ugovora.
3. Prilagođavanje društvenog ugovora: Klauzula o sjedištu u društvenom ugovoru mora biti promijenjena na novu političku općinu.
4. Prijava sudskom registru: Izmjena mora biti prijavljena sudskom registru. Prijavu vrše ovlašteni direktori.
5. Upis u sudski registar: Premještanje sjedišta postaje vidljivo prema van i pravno provedeno tek upisom u sudski registar.
6. Ažuriranje ostalih podataka: Ako se istovremeno mijenjaju poslovna adresa, nadležnosti organa, memorandum, web stranica, ugovori ili interni dokumenti, ovi podaci moraju biti prilagođeni.

Promjena sjedišta unutar iste općine

Ako politička općina ostaje nepromijenjena, ne radi se o premještanju sjedišta. D.o.o. tada mijenja samo svoju poslovnu adresu. To važi na primjer kada d.o.o. unutar Beča preseli iz jednog okruga u drugi okrug ili unutar Graca u drugu kancelariju.

Društvenici u ovom slučaju ne moraju mijenjati društveni ugovor, jer sjedište utvrđeno u njemu ostaje isto. Direktori moraju međutim ažurirati novu poslovnu adresu u sudskom registru, kako bi sudovi, organi i poslovni partneri mogli dostavljati na ispravnu adresu.

Ako izostane ažuriranje poslovne adrese, sudska pisma, zahtjevi organa i važne izjave mogu ići na zastarjelu adresu. Time nastaju propuštanja rokova, nepotrebni troškovi i organizacioni problemi.

Promjena sjedišta u drugu općinu

Ako se promijeni politička općina, radi se o pravom premještanju sjedišta. Ova izmjena se tiče društvenog ugovora, jer je sjedište tamo obavezujuće utvrđeno. Stoga nije dovoljno samo promijeniti poslovnu adresu u sudskom registru.

Društvenici moraju donijeti odluku o izmjeni društvenog ugovora. Nakon toga premještanje sjedišta mora biti prijavljeno sudskom registru. Tek nakon upisa novo sjedište je vidljivo u sudskom registru.

Primjeri premještanja sjedišta su prelazak iz Beča u Grac, iz Linca u Salzburg ili iz Klagenfurta u Villach.

Greške pri izboru sjedišta d.o.o.

Greške pri izboru sjedišta nastaju prije svega kada se sjedište, poslovna adresa i stvarna organizacija preduzeća ne poklapaju. Sjedište ne smije postojati samo na papiru. Ono mora imati stvarnu vezu s d.o.o.

Greška postoji kada d.o.o. navodi općinu kao sjedište, iako tamo ne postoji ni pogon ni uprava ni administracija. Jednako problematične su adrese samo sa poštanskim sandučićem, nepouzdane adrese za dostavu i podaci koji u društvenom ugovoru glase drugačije nego u sudskom registru.

Takve greške mogu dovesti do primjedbi sudskog registra, problema s dostavom, kašnjenja kod upisa i nesigurnosti oko sudskih nadležnosti. Prije osnivanja i prije svakog premještanja sjedišta stoga treba utvrditi koja općina treba biti sjedište društva, koja konkretna poslovna adresa se koristi i gdje se stvarno nalaze pogon, uprava ili administracija.

Vaše prednosti uz advokatsku podršku

Utvrđivanje sjedišta d.o.o.-a na prvi pogled djeluje kao čista formalnost. U praksi, međutim, ono odlučuje o nadležnim sudovima, registarskom sudu, procesima iz prava društava i brojnim organizacionim pitanjima. Greške pri određivanju sjedišta ili kod kasnije promjene sjedišta mogu uzrokovati probleme s upisom u sudski registar ili dovesti do pravnih nesigurnosti.

Advokatska podrška osigurava da sjedište društva bude pravno ispravno utvrđeno, svrsishodno odabrano i propisno usidreno u društvenom ugovoru. Istovremeno se može provjeriti odgovara li odabrano mjesto zaista organizaciji društva, kako to zakon zahtijeva.

Uz advokatsku podršku imate koristi od:

• pravno sigurnom oblikovanju društvenog ugovora, naročito kod utvrđivanja sjedišta i poslovne adrese
• jasnom usklađivanju s registarskim sudom i organima vlasti, kako bi se upis izvršio bez odlaganja
• strateškom savjetovanju kod izbora sjedišta ili promjene sjedišta, kako bi se organizacione i pravne prednosti optimalno iskoristile

Odaberite željeni termin sada:Besplatan prvi razgovor

Često postavljana pitanja – FAQ

Odaberite željeni termin sada:Besplatan prvi razgovor