Zakonsko nasljeđivanje nastupa kada

• nema (važećeg) testamenta odnosno (važećeg) ugovora o nasljeđivanju,
• ukoliko testament odnosno ugovor o nasljeđivanju ne obuhvataju cjelokupnu nasljednu imovinu preminulog ili
• ukoliko nasljednici ne dođu do nasljedstva, npr. zato što su se odrekli nasljedstva.

Zakonski nasljednici

U zakonske nasljednike spadaju

• bračni drug
• registrovani partner
• djeca i njihovi potomci, dakle unuci, praunuci itd.
• roditelji i njihovi potomci
• djedovi i bake ili njihovi potomci
• pradjedovi i prabake.

Pažnja: Osobe koje su u srodstvu po tazbini sa preminulim nemaju zakonsko nasljedno pravo. Isto važi i za vanbračne partnere, ukoliko postoje drugi zakonski nasljednici.

Pažnja: Djeca čiji roditelji nisu vjenčani izjednačena su sa djecom čiji su roditelji vjenčani.

Zakonsko nasljedno pravo srodnika

Srodnici dolaze na red u okviru zakonskog nasljeđivanja po određenom redoslijedu. Postoje četiri grupe (nasljedna reda):

1. djeca i njihovi potomci, dakle unuci, praunuci itd.
2. roditelji i njihovi potomci
3. djedovi i bake ili njihovi potomci
4. pradjedovi i prabake.

I bračni partner preminulog ima zakonsko nasljedno pravo. Nasljedno pravo bračnog partnera može isključiti ili smanjiti nasljedno pravo srodnika, zavisno od situacije.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Princip „mlađi ispred starijih”

Između četiri nasljedna reda u okviru zakonskog nasljeđivanja važi princip „mlađi ispred starijih”: djeca prije roditelja (i njihovih potomaka), roditelji prije djedova i baka (i njihovih potomaka), djedovi i bake prije pradjedova i prabaka. Stoga se uvijek mora utvrditi najniži nasljedni red. Samo taj nasljedni red tada nasljeđuje. Nikada ne može više nasljednih redova nasljeđivati istovremeno.

Ovaj princip osigurava da prvo dođu na red vlastita djeca, a tek potom preci i dalji srodnici kao zamjena.

1. nasljedni red

1. nasljedni red obuhvata direktne potomke preminulog, dakle djecu, unuke, praunuke i druge potomke. Ako u 1. nasljednom redu postoje osobe, 2., 3. i 4. nasljedni red ne nasljeđuju ništa.

Samo ako u 1. nasljednom redu nema nikoga, nasljedstvo u okviru zakonskog nasljeđivanja prelazi na 2. nasljedni red.

2. nasljedni red

2. nasljedni red obuhvata roditelje preminulog i njihove potomke, dakle braću i sestre, nećake i nećakinje, kao i druge potomke.

Ako ni u 2. nasljednom redu nema nikoga, jer oba roditelja preminulog više nisu živa i nema ni živih potomaka roditelja, u okviru zakonskog nasljeđivanja se primjenjuje 3. nasljedni red.

3. nasljedni red

3. nasljedni red obuhvata djedove i bake po majci i ocu preminulog i njihove potomke, dakle stričeve i tetke, rođake i rođakinje, kao i druge potomke.

Ako ni u 3. nasljednom redu više nema nikoga, u okviru zakonskog nasljeđivanja nasljedstvo prelazi na 4. nasljedni red.

4. nasljedni red

Tu spadaju pradjedovi i prabake preminulog, ali ne i njihovi potomci.

Primjeri

Primjer: Preminuli je imao dijete i sestru. Roditelji preminulog su još živi.

Rješenje: Nasljeđuje dijete (1. nasljedni red). Roditelji i njihova kćerka (2. nasljedni red) su isključeni.

Primjer: Preminuli nije imao djece, ali je imao sestru. Roditelji preminulog su takođe već preminuli.

Rješenje: Nema djece i nema potomaka djece (1. nasljedni red). Stoga dolaze u obzir roditelji i potomci roditelja (2. nasljedni red). Roditelji su već preminuli. Međutim, roditelji imaju kćerku koja je još živa (sestra preminulog). Nasljeđuje sestra.

Princip „stariji ispred mlađih”

Unutar jednog nasljednog reda, u okviru zakonskog nasljeđivanja, prvo nasljeđuju djeca (1. nasljedni red), roditelji (2. nasljedni red), djedovi i bake (3. nasljedni red) preminulog.

Potomci ovih osoba dolaze na red samo ako su njihovi roditelji već preminuli. (Pra)unuci nasljeđuju samo ako bi njihovi roditelji došli na red, ali su već preminuli. Braća i sestre, nećakinje i nećaci preminulog nasljeđuju samo ako bi njihovi roditelji došli na red, ali su već preminuli.

Primjer: Preminuli nije imao djece, ali je imao sestru i nećaka (sina sestre). Roditelji preminulog su takođe već preminuli.

Rješenje: Nema djece i nema potomaka djece (1. nasljedni red). Stoga dolaze u obzir roditelji i potomci roditelja (2. nasljedni red). Roditelji su već preminuli. Međutim, roditelji imaju kćerku koja je još živa (sestra preminulog). Nasljeđuje sestra. Njen sin (nećak preminulog) ne nasljeđuje ništa, jer je njegova majka još živa.

Više potomaka

Kod više potomaka, nasljedstvo se dijeli među njima po glavi.

Primjer: Preminuli ima troje djece.

Rješenje: Svako dijete dobija jednak dio nasljedstva.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Zakonsko nasljedno pravo bračnih partnera

I bračni partner preminulog ima zakonsko nasljedno pravo. Visina nasljednog udjela zavisi od toga pored kojih srodnika bračni partner nasljeđuje.

• Pored djece i potomaka te djece bračni partner nasljeđuje jednu trećinu.
• Pored roditelja preminulog bračni partner nasljeđuje dvije trećine.
• U svim ostalim slučajevima bračni partner odnosno registrovani partner nasljeđuje cjelokupnu ostavinu.

Bračni partner dakle smanjuje nasljedno pravo 1. nasljednog reda za jednu trećinu, a nasljedno pravo roditelja za dvije trećine. Potomci 2. nasljednog reda, kao i cjelokupni 3. i 4. nasljedni red, ostaju praznih ruku ako postoji bračni partner.

Pažnja: Ova regulativa može dovesti bračnog partnera u vrlo tešku situaciju ako djeca insistiraju na isplati svog udjela od dvije trećine. Bračni partneri bi stoga uvijek trebali sačiniti testament i, u idealnom slučaju, dogovoriti odricanje od nužnog dijela sa svojom djecom i roditeljima. Tako se može osigurati da drugi bračni partner prvo dobije sve, a djeca dođu na red tek nakon smrti oba bračna partnera.

Napomena: Ove odredbe važe i za registrovana partnerstva.

Vanbračni partneri

U okviru zakonskog nasljeđivanja, vanbračni partneri nasljeđuju samo ako nijedan drugi zakonski nasljednik ne dođe na red. Stoga on dolazi na red samo prije legatara i države. Vanbračni partner u smislu nasljednog prava je, inače, samo onaj ko je najmanje tri godine prije smrti ostavioca živio s njim u zajedničkom domaćinstvu.

Pažnja: Ova zakonska regulativa, posebno kod dugotrajnih vanbračnih zajednica, uglavnom ne odgovara volji preminulog. Vanbračni partneri bi stoga uvijek trebali sačiniti testament i, u idealnom slučaju, dogovoriti sveobuhvatnu regulaciju daljeg nasljeđivanja sa zakonskim nasljednicima. Ako se to ne dogodi, vanbračni partneri ostaju praznih ruku čim postoji bilo koji dalji srodnik.

Nema zakonskih nasljednika

Zakonsko nasljeđivanje nastupa ionako samo ako nema važećeg testamenta, ako on ne obuhvata cjelokupnu imovinu ili ako nasljednici ne prihvate nasljedstvo.

Ako u ovim slučajevima nema ni jednog jedinog zakonskog nasljednika niti vanbračnog partnera, tada ostavina pripada državi.

Nedostaci zakonskog nasljeđivanja

Zakonsko nasljeđivanje u mnogim slučajevima ima značajne nedostatke u poređenju sa važećim testamentom.

Jedan nedostatak je slučajnost. Čak i ako postoji samo jedno dijete, ono može preminuti istovremeno sa roditeljima, npr. u saobraćajnoj nesreći. Tada nasljedstvo ide daljim srodnicima ili, u najgorem slučaju, državi, iako bi ostavilac radije drugačije regulisao ovaj slučaj i uzeo u obzir bliske prijatelje.

Još jedan nedostatak je što zakonsko nasljeđivanje prenosi samo udjele u imovini. To u vrlo mnogo slučajeva dovodi do pravnih sporova oko ispravne procjene pojedinih dijelova imovine. Često se potom imovina mora podijeliti i stanovi, kao i vrijedni predmeti, moraju biti prodati, jer nijedan nasljednik nije u mogućnosti da isplati ostale. Tako se gube drage uspomene i porodična imanja.

Testament je stoga uvijek bolji način da se reguliše vlastita ostavina.

Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacije

Često postavljana pitanja – FAQ