Tužba za nužni dio
- Tužba za nužni dio
- Pretpostavka za tužbu za nužni dio
- Razlozi za podnošenje tužbe za nužni dio
- Tok ostvarivanja prava na nužni dio
- Tužba za nužni dio i isplata
- Osnovica za obračun i vrsta prava
- Učinci darovanja i legata
- Kako ostvariti svoje pravo na nužni dio?
- Dospijeće prava na nužni dio
- Zastara prava na nužni dio
- Troškovi
- Vaše prednosti uz advokatsku podršku
- Često postavljana pitanja – FAQ
Tužba za nužni dio
Tužba za nužni dio je pravno sredstvo za potraživanje zakonskog nužnog dijela, ukoliko on nije isplaćen testamentom ili ponašanjem nasljednika. U Austriji, bliski srodnici poput djece i supružnika imaju pravo na nužni dio čak i u slučaju razbaštinjenja. Ako se ovo pravo uskrati ili ignoriše, često preostaje samo put do suda.
U Austriji, bliski srodnici poput djece i supružnika imaju pravo na nužni dio čak i u slučaju razbaštinjenja. Ako se ovo pravo uskrati ili ignoriše, često preostaje samo put do suda.
Pretpostavka za tužbu za nužni dio
Tužba pretpostavlja:
- da preminuli nije zaključio važeći sporazum o odricanju od nužnog dijela,
- da je tužilac ovlašten na nužni dio,
- i da ne postoji valjan razlog za opravdano razbaštinjenje (§ 768 ABGB).
Razlozi za podnošenje tužbe za nužni dio
Tužba za ostvarivanje nužnog dijela postaje neophodna kada:
- nužni dio, uprkos pozivu, nije dobrovoljno isplaćen,
- postoji nejasnoća ili spor oko visine potraživanja,
- dijelovi ostavine namjerno prešućeni ili zadržani,
- ovlaštenik na nužni dio je zaobiđen nezakonitim razbaštinjenjem.
Sebastian RiedlmairHarlander & Partner Rechtsanwälte „In all diesen Fällen empfiehlt sich die rasche rechtliche Abklärung, um drohende Fristversäumnisse zu vermeiden und den Anspruch ordnungsgemäß durchzusetzen.“
Tok ostvarivanja prava na nužni dio
Ostvarivanje prava na nužni dio obično počinje vansudskim pozivom nasljednicima za isplatu. Ako to ostane bezuspješno ili dođe do spora oko visine potraživanja, slijedi sudski put. Tužba se podnosi nadležnom građanskom sudu.
U postupku se utvrđuje ostavina, po potrebi dopunjava ili provjerava. Utvrđuje se pravo na potraživanje kao i udio nužnog dijela. Sud na osnovu priloženih dokaza odlučuje o visini potraživanja i obavezuje nasljednike na plaćanje, ukoliko je potraživanje opravdano.
Tužba za nužni dio i isplata
Ako nužni dio nije dobrovoljno isplaćen, može se sudski potraživati. Tužba ima za cilj isplatu određenog novčanog iznosa. Ako je potraživanje u osnovi nesporno, može se podnijeti tužba samo za visinu isplate.
Nakon pozitivne presude, nasljednici su dužni isplatiti dosuđeni iznos. Ako ne dođe do isplate, ovlaštenik na nužni dio može pokrenuti izvršenje – naprimjer, putem pljenidbe plate ili pristupa računu.
Osnovica za obračun i vrsta prava
Nužni dio je čisto novčano potraživanje i mjeri se u visini polovine zakonskog nasljednog dijela. Osnovica za obračun je takozvana čista ostavina. Čista ostavina je imovina preminulog umanjena za dugove.
U ostavinu spadaju, između ostalog:
- Nekretnine i ostala imovina
- Stanje na računu i vrijednosni papiri
- Udjeli u preduzećima
- Odbitni dugovi i otvorene obaveze
Učinci darovanja i legata
Darovanja koja je preminuli izvršio za života mogu značajno uticati na pravo na nužni dio. Ako se, naprimjer, daruju nekretnine, veći novčani iznosi ili udjeli u preduzećima, time se povećava fiktivna ostavina koja se uzima u obzir za obračun nužnog dijela.
U takvim slučajevima može postojati i dodatno pravo na dopunu nužnog dijela. To posebno važi ako je darovana osoba sama postavljena za nasljednika. Legati, s druge strane, nisu zakonski nasljedni dijelovi, već konkretne dodjele određenih imovinskih vrijednosti. Oni smanjuju stvarno raspoloživu ostavinu i stoga mogu indirektno smanjiti nužni dio.
Sada odaberite željeni termin:Besplatne početne konsultacijeKako ostvariti svoje pravo na nužni dio?
Ko kao osoba ovlaštena na nužni dio želi osigurati svoje pravo, treba prvo pokušati vansudsko ostvarivanje. U prvom koraku, nasljednik ili nasljednici se pismeno pozivaju da obračunaju i isplate nužni dio. Ako ne dođe do dogovora, pravo se može ostvariti tužbom pred građanskim sudom.
Pri tome sud provjerava da li pravo postoji, koliki je nužni dio i da li se moraju uzeti u obzir eventualna darovanja ili legati. Ako sud usvoji tužbeni zahtjev, nasljednici isplaćuju nužni dio na osnovu presude. Ako ni tada ne izvrše isplatu, ovlaštenik na nužni dio pokreće izvršenje.
Za pravno sigurnu i potpunu realizaciju preporučuje se advokatska pratnja, posebno kod složenih ostavinskih odnosa ili prikrivenih imovinskih vrijednosti.
Sebastian RiedlmairHarlander & Partner Rechtsanwälte „Wer seinen Pflichtteil sichern will, muss frühzeitig handeln und sich nicht auf mündliche Zusagen verlassen. Dies gilt besonders dann, wenn Spannungen zwischen den Erben bestehen.“
Dospijeće prava na nužni dio
Pravo na nužni dio nastaje smrću preminule osobe. Od tog trenutka, u principu, postoji pravo na isplatu.
Ovlaštenici na nužni dio mogu zahtijevati isplatu novčanog nužnog dijela tek godinu dana nakon smrti, kako to zakon izričito predviđa. Ovaj rok treba omogućiti nasljednicima ili drugim obveznicima plaćanja da urede ostavinu i obezbijede potrebna sredstva.
Nakon isteka ove godine, nužni dio se može potraživati i, po potrebi, sudski ostvariti.
Dodatno, isplata se u određenim slučajevima može odgoditi preko ovog roka ili izvršiti u ratama. To se može desiti bilo putem testamentarne odredbe preminulog ili na zahtjev obveznika plaćanja kod suda. Pretpostavka za to je uvijek da je odgoda razumna. Sud pri tome posebno provjerava ekonomske prilike uključenih strana i pravednost regulative.
Zastara prava na nužni dio
Pravo na nužni dio u principu zastarijeva u roku od tri godine. Rok počinje teći čim ovlaštenik na nužni dio sazna za smrtni slučaj, moguće razbaštinjenje i obim ostavine, ili je uz odgovarajuću pažnju mogao saznati.
Pored toga, postoji apsolutni rok zastare od 30 godina, koji počinje teći smrću preminule osobe. Nakon isteka ovog roka, ovlaštenik na nužni dio više ne može ostvariti svoje pravo.
Troškovi
Troškovi za ostvarivanje prava na nužni dio sastoje se od više komponenti. Tu spadaju posebno sudske takse, advokatski troškovi, kao i, pod određenim okolnostima, troškovi za vještake, naprimjer pri procjeni nekretnina ili udjela u preduzećima.
Visina ovih troškova zavisi od takozvane vrijednosti spora. Pod tim se podrazumijeva novčani iznos koji ovlaštenik na nužni dio tuži. Što je veće potraživanje, to su i veći troškovi postupka.
Vaše prednosti uz advokatsku podršku
- Provjera da li je tužba neophodna ili smislena
- Izbjegavanje propuštanja rokova
- Ostvarivanje nužnog dijela
- Otkrivanje prikrivenih imovinskih vrijednosti
- Pregovaračka snaga kroz utemeljenu pravnu argumentaciju