Zabluda o motivu u nasljednom pravu

Zabluda o motivu

Zabluda o motivu u nasljednom pravu postoji kada ostavitelj sačini oporučnu odredbu na temelju određenog motiva koji se naknadno pokaže objektivno netačnim. To može biti slučaj kada je ostavitelj polazio od pogrešnih činjenica. Za razliku od ugovornog prava, nasljedno pravo u određenim slučajevima dozvoljava osporavanje ili prilagodbu odredbe ako se dokaže da je pogrešni motiv bio jedini odlučujući za posljednju volju.

Nasljedno pravo ovdje slijedi teoriju volje, gdje je odlučujuća stvarna volja ostavitelja, a ne povjerenje primatelja izjave

Zabluda o motivu je zabluda o unutarnjem razlogu odredbe. Ako je ostavitelj oporučio iz netačnog razloga, odredba se pod određenim uvjetima može osporiti.

Zakonska osnova

Osporavanje odredbe zbog zablude o motivu regulirano je u članu 572. ABGB-a. Norma jasno navodi: Odredba u principu ostaje važeća, osim ako se isključivo zasniva na pogrešnom motivu.

Da bi ova zabluda bila relevantna, moraju biti ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

• Objektivno pogrešna činjenica: Zabluda se mora odnositi na činjenicu koja je provjerljivo pogrešna (ne samo subjektivna procjena ili vrijednosni sud).
• Isključiva uzročnost: Zabluda mora biti jedini motiv za odredbu.
• Dokazivost: Stranka koja traži osporavanje mora u potpunosti dokazati zabludu i njenu isključivu važnost.

Sebastian Riedlmair
Harlander & Partner Rechtsanwälte „Wer sich auf einen Motivirrtum beruft, muss das gesamte innere Bewegungsgefüge des Erblassers rekonstruieren. Diese Aufgabe ist anspruchsvoll und selten eindeutig.“

Razgraničenje od drugih oblika zablude

Ne vodi svaka zabluda do osporivosti oporučne odredbe. Austrijsko nasljedno pravo razlikuje nekoliko vrsta zabluda, svaka s vlastitim pravnim posljedicama.

Zabluda u izjavi postoji kada je ostavitelj izjavio nešto drugo od onoga što je stvarno htio. Primjer za to je zamjena imena ili pojmova. U takvim slučajevima je moguće osporavanje.

O zabludi o sadržaju govorimo kada ostavitelj pogrešno razumije značenje svoje izjave, odnosno kada pogrešno procjenjuje pravnu posljedicu svojih riječi. I ova zabluda može dovesti do osporivosti ako je značajna.

Nasuprot tome, zabluda o motivu se ne odnosi na izjavu ili njen sadržaj, već na unutarnji motiv ostavitelja. Takva zabluda je relevantna samo ako je motiv bio jedini odlučujući za odredbu. Ako je pogrešni motiv bio samo suuzročan, odredba ostaje na snazi.

Nije svaka zabluda o pravnim odnosima pravno relevantna. Odlučujuće su stvarne zablude, a ne pogrešne pravne procjene.

Konačno, falsa demonstratio se jasno razlikuje od svih oblika zablude: Ako se ostavitelj samo zabunio u označavanju osobe ili stvari, ali je nedvosmisleno mislio na pravu, odredba ostaje važeća. Ovdje vrijedi princip da nije odlučujuće ono što je rečeno, već ono što je stvarno namjeravano.

Preduvjeti za uspješno osporavanje

1. Zabluda o činjenici

Dopuštena je samo zabluda o objektivno utvrdivoj okolnosti. Puka mišljenja, moralne procjene ili procjene karaktera nisu dovoljne. Vrhovni sud naglašava: “Zabluda o motivu se uvijek može temeljiti samo na objektivno provjerljivim činjenicama, a ne na subjektivnim vrijednosnim sudovima.”

2. Isključivost motiva

Osporavanje je moguće samo ako je pogrešni motiv bio jedini odlučujući. Ako je postojao čak i jedan dodatni motiv (npr. zahvalnost, osjećaj dužnosti, tradicija), osporavanje je isključeno. Ovo usko tumačenje služi pravnoj sigurnosti i sprječava spekulativne zaključke o motivaciji.

3. Teret dokazivanja i dokazna sredstva

Onaj ko osporava snosi puni teret dokazivanja. Zabluda ne mora biti navedena u oporuci, ali se može dokazati vanjskim dokazima kao što su pisma, zapisnici razgovora ili izjave svjedoka. Vrhovni sud je pojasnio da dokumentacija u oporuci nije obavezno potrebna.

Važno: Prilagodba zbog zablude o motivu nikada ne smije dovesti do veće dodjele nego što je prvobitno predviđeno. Ako je ostavitelj greškom dodijelio previše, odredba se može ispraviti ili poništiti. Međutim, ako je dodijelio premalo, taj iznos se ne smije naknadno povećati. Proširenje pogodnosti sudskim tumačenjem je isključeno.

4. Značajnost i pravne posljedice

Pravno djelovanje zablude o motivu ovisi o tome koliko je pogrešni motiv utjecao na posljednju volju. Ako je pogrešni motiv bio jedini i odlučujući razlog za odredbu, zabluda se smatra značajnom. U tom slučaju odredba se može u potpunosti poništiti, jer bez tog motiva ne bi bila sačinjena.

Međutim, ako je pored zablude postojao još jedan, ispravan razlog za odluku, zabluda je nebitna. U tom slučaju odredba u principu ostaje na snazi, ali se može sadržajno prilagoditi. Potpuno poništenje nije moguće.

Prilagodba nikada ne smije dovesti do veće imovinske koristi. U slučaju prevelikodušne dodjele, odredba se može smanjiti ili ukloniti. Međutim, ako je dodijeljeno premalo, naknadno povećanje je isključeno. Povećanje u korist korisnika je pravno isključeno.

Relevantno posebno pravilo

Ovaj poseban slučaj se posebno odnosi na neuzete u obzir potomke: Ako ostavitelj iz neznanja nije uzeo u obzir dijete ili potomka s pravom na nužni dio, zakonski se pretpostavlja da bi to učinio da je znao. Time odredba može biti automatski opozvana ili prilagođena.

Zastara

Osporavanje odredbe zbog zablude podliježe sljedećim rokovima:

• 3 godine od saznanja o zabludi i njenom pravnom značaju
• maksimalno 30 godina nakon smrti ostavitelja

Nakon isteka ovih rokova, sudsko ostvarivanje više nije moguće.

Tipični slučajevi iz prakse

Razbaštinjenje zbog lažne sumnje

Ostavitelj vjeruje da je njegova kćerka pronevjerila novac i isključuje je iz nasljedstva. Kasnije se ispostavi da su optužbe bile neosnovane. Ako je ova zabluda bila jedini motiv, odredba se može osporiti.

Dodjela iz sažaljenja

Muškarac ostavlja svojoj njegovateljici kuću, misleći da je siromašna. U stvarnosti, ona posjeduje nekoliko nekretnina. Ako se dokaže da je samo ova zabluda dovela do dodjele, moguće je osporavanje.

Previđeni potomci

Vanbračno dijete nije uzeto u obzir pri sastavljanju oporuke jer ostavitelj nije znao za njegovo postojanje. Pretpostavlja se da bi ovo dijete bilo jednako uzeto u obzir.

Pogrešno označavanje nasuprot zablude o motivu

Ostavitelj u oporuci navodi “mog nećaka Franza”, ali misli na sina bliskog prijatelja. Ovo nije pitanje osporavanja, već slučaj falsa demonstratio. U ovom slučaju nije odlučujuće ono što je napisano, već ono što je stvarno mišljeno

Nema osporavanja zbog promjene mišljenja

Ako ostavitelj nakon sastavljanja oporuke promijeni mišljenje, a da ne promijeni dokument, odredba ostaje važeća. Promjena mišljenja nije zabluda u pravnom smislu. Ko promijeni mišljenje, mora aktivno opozvati ili ponovo odrediti.

Vaše prednosti uz advokatsku podršku

Nasljedni sporovi zbog zablude spadaju među najsloženija područja spora u nasljednom pravu. Često su odlučujuće fine razlike. Na primjer, da li je motiv zaista bio jedini odlučujući ili samo sporedni razlog. Također, razlikovanje između pogrešnog označavanja i prave zablude je pravno delikatno.

Iskusan advokat može

• po potrebi postići da se odredba prilagodi ili proglasi ništavnom.
• provjeriti izglede za uspjeh osporavanja,
• poštovati sudske rokove i formalne zahtjeve i

Često postavljana pitanja – FAQ